<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>apel &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/apel/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 06 May 2026 16:16:04 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>apel &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Kultura u borbi za opstanak</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/kultura-u-borbi-za-opstanak/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 06 May 2026 15:45:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[apel]]></category>
		<category><![CDATA[expo 2027]]></category>
		<category><![CDATA[represija]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[zajednica umetnosti i kulture]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=83379</guid>

					<description><![CDATA[Inicijativa Zajednica umetnosti i kulture uputila je apel u kojem međunarodnu zajednicu upozorava na sve teže uvjete slobodnog kulturnog i umjetničkog rada u Srbiji.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Umjetnici, znanstvenici i kulturni radnici iz Srbije uputili su apel međunarodnim kolegicama i kolegama u kojemu opisuju razmjere institucionalne represije s kojom se suočavaju od studenog 2024. Rušenje nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojemu je život izgubilo 16 ljudi, tada je pokrenulo najveći studentski pokret u srpskoj povijesti, a s njime i dodatno zaoštravanje represivnih mjera vlasti. Taj val represije zahvatio je i kulturni sektor, koji se već dugo jedva održava na životu, opterećen smanjenim proračunima, neravnopravnim i politički kontroliranim financiranjem te lošim upravljanjem.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kulturne radnice i radnici koji su stali uz studentski pokret suočili su se s dodatnim, ozbiljnim posljedicama: gubitkom financiranja, ograničenim pristupom javnim prostorima i medijima, otkazima i javnim kampanjama diskreditacije, zbog čega mnogi rade u uvjetima ozbiljne ekonomske nesigurnosti i bez osnovnih sredstava za nastavak rada. Uz ekonomsko i administrativno, pojačano je i fizičko nasilje pa se studenti i građani suočavaju s policijskom brutalnošću i uhićenjima. Autori apela naglašavaju da se ne radi o izoliranim incidentima, već o &#8220;jasnom obrascu sustavne represije, političkog pritiska i instrumentalizacije kulture&#8221;. Ulog, kažu, nije samo položaj pojedinih umjetnika i umjetnica, već sama mogućnost slobodnog kulturnog života.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kao odgovor na takvo stanje, osnovana je neformalna inicijativa <em>Zajednica umetnosti i kulture</em> (<a href="https://www.instagram.com/zuk.zajednica/">ZUK</a>), koja okuplja radnike_ce iz različitih područja kulturne produkcije. Jedna od njezinih ključnih aktivnosti je projekt <em>Hronika represije</em>, u sklopu kojega je ZUK u samo jednom mjesecu, od studenog do prosinca 2025., prikupio 37 prijava represije u kulturnom sektoru. Dokumentirani slučajevi uključuju cenzuru programskih sadržaja, otpuštanja i ucjene zaposlenika te manipulacije pri imenovanju ravnatelja kulturnih institucija. ZUK upozorava i na tzv. crne liste – nevidljiv i službeno porican, ali učinkovit mehanizam represije – te na sve izraženiji odljev kulturnih radnika i radnica u inozemstvo.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Opisana situacija teško je pogodila i međunarodnu suradnju: brojni projekti, festivali, rezidencije i izložbe zaustavljeni su zbog nedostatka financiranja. Istovremeno, neki su međunarodni umjetnici sudjelovali u projektima povezanim sa strukturama bliskim režimu, nesvjesni njihovog političkog i institucionalnog konteksta te posljedica koje takvi projekti imaju za lokalni kulturni sektor.</p>



<p class="wp-block-paragraph">ZUK stoga posebnu pozornost u apelu posvećuje EXPO-u 2027 u Beogradu. Opisuju ga kao projekt &#8220;u potpunosti oblikovan i kontroliran od strane trenutne vladajuće garniture&#8221; te kao kulminaciju modela upravljanja obilježenog netransparentnošću, korupcijom i zaobilaženjem zakonskih procedura. Dok se značajan dio javnih sredstava usmjerava prema EXPO-u i strukturama bliskima vlasti, upozoravaju autori apela, ionako krhka kulturna infrastruktura dodatno propada, a većina lokalnih kulturnih radnika ostaje bez osnovnih uvjeta za rad. Projekt, navode, otvara i ozbiljna pitanja zakonitosti, ekološkog utjecaja te uvođenja iznimnih pravnih mjera koje podrivaju postojeći legislativni okvir. Sve to, napominju, teško je pomiriti sa službenim sloganom EXPO-a: &#8220;Igraj za čovječanstvo&#8221;.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Inicijativa stoga upozorava međunarodne kolegice i kolege da se pažljivo informiraju prije nego što prihvate bilo koji oblik suradnje ili sudjelovanja na EXPO-u 2027. Uz to ih poziva da pomognu u širenju informacija, pozovu na odgovornost svoje vlade i institucije te javno progovore o prijetnjama slobodi i demokraciji i tako iskažu podršku i solidarnost s kolegama i kolegicama u Srbiji.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Cijeli apel <em>Zajednice umetnosti i kulture</em> pročitajte <a href="https://drive.google.com/file/d/1XlHpaQear2vMwVB0DM7bguwl--DEqrnI/view">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Bojimo se ksenofobije</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/bojimo-se-ksenofobije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 22 Oct 2015 13:35:28 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_drustvo]]></category>
		<category><![CDATA[apel]]></category>
		<category><![CDATA[centar za mirovne studije]]></category>
		<category><![CDATA[društvo]]></category>
		<category><![CDATA[inicijativa dobrodošli]]></category>
		<category><![CDATA[izbjeglice]]></category>
		<category><![CDATA[protirasistična fronta brez meja]]></category>
		<category><![CDATA[siguran prolaz]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=bojimo-se-ksenofobije</guid>

					<description><![CDATA[Nakon mjesec dana humanitarne krize u Hrvatskoj i ulaska više od 200 000 izbjeglica u zemlju, inicijativa Dobrodošli organizirala je tribinu o trenutnim događanjima u regiji. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Matija Mrakovčić</p>
<p>&#8220;Hrvatska i druge države imaju moralnu, povijesnu i zakonsku obvezu rješavanja ove humanitarne krize stavljajući u prvi plan ljudsku sigurnost i dostojanstvo, a svoje političke igre i nadmudrivanje ostaviti za neko drugo vrijeme i za neke druge teme s manje ljudskih gubitaka. Posezanja za zidovima, ogradama i vojskom ne smiju postati naša svakodnevica&#8221;, apel je koji je <a href="http://welcome.cms.hr/index.php/hr/" target="_blank" rel="noopener">Incijativa Dobrodošli</a> poslala 20. listopada, nakon zatvaranja mađarske granice i preusmjeravanja izbjeglica na granicu sa Slovenijom.</p>
<p>Slovenija je na graničnim prijelazima uspostavila registracijske centre na granici s Hrvatskom i prihvatne centre na granici s Austrijom. Nakon registracije, osobama se izdaje dozvola za boravak u Sloveniji do 6 mjeseci te se odvoze u prihvatne centre odakle su pješice praćeni do Austrije. Ulaskom u Austriju, osobe dočekuje austrijska policija koja ih ponovno registrira, nakon toga se prevoze u Graz i Beč. Prema navodima slovenskih aktivista, Austrija dnevno prima 1500 osoba. Trenutno je fokus Europske unije na zadržavanju izbjeglica u turskim kampovima i na grčkoj granici, a poneka područja, poput srpsko-bugarske granice, javnost i mediji uopće ne prate.</p>
<p>U Zelenoj akciji 21. listopada održana je tribina na kojoj su se okupili predstavnici aktivističkih inicijativa iz Srbije, Slovenije i Hrvatske te se razgovaralo o trenutnoj situaciji i događanjima u regiji. Osim regionalne suradnje unutar civilnog društva i grassroot pokreta, na tribini je istaknut nužan aktivistički i politički pritisak na siguran i otvoren prolaz izbjeglicama, a kao aktualni problemi istaknuti su vojno-policijski pristup krizi, propuštanje samo visoko strukturiranih organizacija u koordinaciju te volonterski tip rada koji postaje gotovo nemoguć u uvjetima nesigurnih, proizvoljnih graničnih prijelaza na koje se izbjeglice dovoze. <strong>Aigul Hakimova</strong>, aktivistica slovenske <a href="https://www.facebook.com/Protirasisti%C4%8Dna-fronta-brez-meja-962830080456004/" target="_blank" rel="noopener">Protirasistične fronte brez meja</a>, rekla je da je Europska unija &#8220;ostavila na cijedilu &#8221; balkanske države, dok njihove vlade ne dopuštaju građanima da &#8220;uopće vide izbjeglice&#8221;. Slijedom toga, došlo je do svojevrsne normalizacije stanja &#8211; izbjeglice su &#8220;tu negdje u blizini&#8221;, o njima čitamo u medijima i gledamo ih na televiziji, no nedostatno smo upoznati s lošim uvjetima u kojima se nalaze i načinima na koje su tretirani.</p>
<p>&#8220;Niz političkih dogovora i pregovora fokusiranih na zadržavanju ljudi što dalje od EU doveo je do posljedica koje se očituju u sve opasnijim i neprihvatljivim uvjetima na granicama. Zbog sporog i ograničenog propuštanja ljudi na granicama, volonteri svjedoče pothlađenosti izbjeglica, nedostatku hrane i vode te informacija što sve dovodi do frustracija, dodatnog stresa i nervoze. Trenutni vremenski uvjeti nužno traže zatvorene, čvrste, grijane objekte, neovisno o tome koliko se ljudi zadržavaju. Prisutnost ranjivih skupina, među ionako ranjivom populacijom, dodatno nas obvezuju da čim hitnije osiguramo takve kapacitete i osiguramo dostojanstvene uvjete prihvata i smještaja&#8221;, upozorili su iz Inicijative.</p>
<p>Na tribini je tako istaknuto da moramo prvenstveno djelovati u lokalnom odnosno nacionalnom kontekstu, aktivirati javnost, organizirati akcije i proteste jer, kako je istaknula jedna sudionica tribine, &#8220;mi se zapravo bojimo &#8211; ksenofobije&#8221;. &nbsp;Također, od samih izbjeglica možemo učiti kako &#8220;probijati kordone&#8221;, deprivatizirati zajednička dobra i redistribuirati bogatstvo Europe. Kao što je rekla Hakimova, i mi smo izbjeglice: &#8220;Nitko koga znam nema rješeno stambeno pitanje ili sigurno zaposlenje&#8221;. Stoga je pozvala na ujedinjenje u antifašistički pokret zemalja koje baštine njegovo naslijeđe, koji bi mogao odgovoriti na različita nastojanja kojima svjedočimo u posljednje vrijeme, a koja zasigurno ne predstavljaju većinu građana tih država.</p>
<p>Istovremeno, volonteri i organizacije koje su mjesecima na terenu, objavili su <a href="http://www.europeact.eu/" target="_blank" rel="noopener">apel europskim vladama</a> da umjesto pružanja pomoći državama koje podižu ograde pruže trenutnu pomoć svim onim državama pogođenima izbjegličkom krizom. &#8220;Pozivamo na izgradnju sigurnih prihvatnih i tranzitnih centara, s objektima prilagođenima za oštre zimske uvjete u regiji. Također pozivamo na pružanje humanitarne pomoći onima kojima je ona potrebna, kao i na adekvatnu medicinska skrb, te koordinaciju svih aktivnosti na paneuropskoj razini&#8221;. S obzirom da su volonteri do sada na mnogim mjestima u potpunosti zamijenili nedostatak humanitarne pomoći i kapacitete vlada, &#8220;apeliramo na EU da neodložno započne s primjenom ostalih mehanizama koji će osiguravati siguran prolaz do Europske unije&#8221;.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
