Sylvain Lazarus (1943) francuski je sociolog, antropolog i teoretičar političkog, predavač na Sveučilištu Paris 8. U svojoj je knjizi Anthropologie du nom (1996) razradio teoriju društvene funkcije političkih kategorizacija, istražujući antropološko polje koje su u osamdesetim godinama prošloga stoljeća, radeći na polju filozofije, lingvistike i psihoanalitičke teorije, načeli Alain Badiou i Jean-Claude Milner.

Knjigu je prevela Ana Moralić, predstavit će je izdavači Branka Ćurčić i Zoran Gajić, a razgovor moderira Ante Jerić.

Razgovor u MaMi bit će održan u nedjelju, 2. veljače, u 18 sati.

Sylvain Lazarus (1943) francuski je sociolog, antropolog i teoretičar političkog, predavač na Sveučilištu Paris 8. U svojoj je knjizi Anthropologie du nom (1996) razradio teoriju društvene funkcije političkih kategorizacija, istražujući antropološko polje koje su u osamdesetim godinama prošloga stoljeća, radeći na polju filozofije, lingvistike i psihoanalitičke teorije, načeli Alain Badiou i Jean-Claude Milner.

Knjigu je prevela Ana Moralić, predstavit će je izdavači Branka Ćurčić i Zoran Gajić, a razgovor moderira Ante Jerić.

U pogovoru knjige Grupa za konceptualnu politiku i centar za nove medije_kuda.org objašnjavaju potrebu izdavanja prijevoda Lazarusove knjige: “Na nju smo naišli čitanjem Badjuovih Metapolitika, ali ni on više nije u modi med mladim akademskim osobljem aparata – razume se, isključivo onog leve orijentacije. Prevrtljivost, pomodnost i marginalnost levice na ovim prostorima jeste element stanja situacije, ali nije i njena sudbina. Boravak u aparatima i pokretljivost kroz njih, kako nam je više puta rečeno i objašnjeno, garantuju postupnu ali uspešnu hegemoniju radničke ideologije i politike za koju deceniju. Do tada, izbor literature i na ‘levoj sceni’ mora biti pažljivo i taktički sačinjen, a obuka naroda sprovedena uz pomoć pomenutog osoblja. Međutim, Antropologija imena nije na vidiku ni u takvoj konstelaciji ili odnosu snaga, pa je naše čitanje, ukoliko je sami ne objavimo, odloženo do naše smrti ili ovladavanja francuskim jezikom”.

Razgovor u MaMi bit će održan u nedjelju, 2. veljače, u 18 sati.

mi2 / M.M. / kuda.org 

Alain Badiou spominje se i u pogovoru knjige koju su izdali Grupa za konceptualnu politiku i centar za nove medije_kuda.org, gdje objašnjavaju potrebu izdavanja prijevoda Lazarusove knjige: “Na nju smo naišli čitanjem Badjuovih Metapolitika, ali ni on više nije u modi med mladim akademskim osobljem aparata – razume se, isključivo onog leve orijentacije. Prevrtljivost, pomodnost i marginalnost levice na ovim prostorima jeste element stanja situacije, ali nije i njena sudbina. Boravak u aparatima i pokretljivost kroz njih, kako nam je više puta rečeno i objašnjeno, garantuju postupnu ali uspešnu hegemoniju radničke ideologije i politike za koju deceniju. Do tada, izbor literature i na ‘levoj sceni’ mora biti pažljivo i taktički sačinjen, a obuka naroda sprovedena uz pomoć pomenutog osoblja. Međutim, Antropologija imena nije na vidiku ni u takvoj konstelaciji ili odnosu snaga, pa je naše čitanje, ukoliko je sami ne objavimo, odloženo do naše smrti ili ovladavanja francuskim jezikom”.

Na ovaj način svoj rad pojašnjava Sylvain Lazarus: “Iskaz da politika pripada poretku mišljenja za mene je odgovor, koji se najzad može identifikovati, na intelektualnu cezuru 1968. godine. To je takođe jedan pokušaj da se zamisli politika posle kraja klasizma, to jest kraja jednog mišljenja o konfliktnosti u terminima klasâ – budući da je to mišljenje u tom trenutku bilo na izdisaju. A to je i jedan pokušaj da se zamisli politika u nekom drugom i drukčijem prostoru, a ne u prostoru države, kao što je to bio slučaj u lenjinizmu gde je politika imala za ‘objekt’ državu, u nameri da jednu buržoasku državu zameni jednom proleterskom državom.

Politika, kako je ja shvatam, ne ispoljava se u prostoru nekog objekta, pa bio on država ili revolucija. Kraj klasizma kome su kategorije države i revolucije bile konsupstancijalne, zahteva drukčiju dispoziciju politike. U tom smislu će politika shvaćena shodno Antropologiji imena biti nazvana politikom u subjektivnosti, koja ne funkcioniše niti se izgrađuje putem objektalnostî koje sam maločas naveo. To je ono što ću ja nazvati politikom u interiornosti. Takva politika se oslanja na procese mišljenjâ koji prizivaju procese-mišljenja-ljudi i sama će biti nazvana mišljenjem, u jednom veoma preciznom smislu: neka politika će se identifikovati odnosom prema sopstvenom mišljenju”.

Knjigu je prevela Ana Moralić. Možete ju pronaći na nabrojenim mjestima (u Beogradu knjižara Beopolis, u Novom Sadu knjižara Boolevar Books, Lemijeva knjižara, prostorije Centra za nove medije_kuda.org i Omladinski centar CK13) ili se obratiti na adresu elektroničke pošte.

kuda.org / M.M.