Yugo.Logo se temelji na istoimenoj online arhivi i istraživačkom projektu koji je pokrenuo beogradski dizajner Ognjen Ranković. Projekt je usmjeren na prikupljanje i očuvanje grafičke identifikacije te informacija o autorima_cama tog razdoblja, kako bi njihova ostavština ostala sačuvana. Ranković ističe kako izložba “polazi od činjenice da su mnogi grafički simboli, nastali prije više od pola stoljeća, i danas izuzetno kvalitetna rješenja. Njihov utjecaj na današnji dizajn i na uspostavljanje kolektivnih estetskih kriterija nije zanemariv, što ovu temu svakako čini aktualnom i relevantnom.”

Koautor riječke izložbe je dizajner Antonio Karača koji se pridružio Rankoviću u projektu i izradi dvije Yugo.Logo publikacije. Oba izdanja donose radove 144 dizajnerice i dizajnera, kao i više od šesto logotipa. Druga Yugo.Logo publikacija bit će premijerno predstavljena riječkoj publici kroz panel Razgovor o znaku, kao svojevrsni uvod u otvorenje izložbe. Uz autore, u razgovoru će sudjelovati dizajner i profesor Damir Bralić, a vodit će ga Kristijan Benić.

Više informacija o izložbi pronađite ovdje.

Ova glazbeno-edukativna radionica namijenjena je mladima od 18 do 25 godina, a cilj je motivirati mlade i uključiti ih u razvoj kulturno-glazbene scene kroz direktan kontakt s organizatorima_cama i mentorima_cama iz struke. Polaznike_ce će mentorirati Filip Pacak, Jelena Androić, Miran Milić i Antonio Karača.

Narativni dio radionice uključuje modularna predavanja na kojima stručni_e suradnici_e i mentori_ce u interakciji s polaznicima_ama na osnovu vlastitih i primjera iz prakse približavaju cijeli proces. Usporedno s predavanjima održavat će se i praktični rad koji uključuje aktivno upoznavanje s programima koje organizira Distune, a završava na Impulse Festivalu.

Radionica je besplatna, ali i ograničena na do 10 polaznika_ca. Prijave se primaju putem linka do 5. ožujka do 20 sati, a više detalja dostupno je ovdje.

“Izložba se bavi još uvijek neopravdano marginaliziranim fenomenom alternativne, underground i punk kulture. Iako tematika, odnosno sadržaj kojim se fanzinska izdanja najčešće bave nije fokus ove izložbe, ona je odredila estetiku istih. Anarho-punk, hard-core, metal, politika i osobne teme nisu samo definirale sadržaj fanzina nego su ih i vizualno diferencirale te im dale specifičnu formu koja je ovisila i o osobnosti pojedinog autora. 

Veliku ulogu u oblikovanju poruke odigrala je i fotografija, bilo da je riječ o nasumično odabranim motivima koji služe kao pozadina za tekst, ili pak o njenom korištenju u službi prenošenja informacije, ali uvijek u neizbježnom estetskom kodu Xeroxa. Iako ne možemo govoriti o sustavnom promišljanju vizualnih komunikacija i tehničkom prijelomu svojstvenom popularnim magazinima, iz svih tih primjera ipak iščitavamo autorsko promišljanje odnosa forme i sadržaja. Ista estetika, načela i metode produkcije prelile su se i na druge medije  komuniciranja –  plakati, leci i ovici audio kaseta na punk i underground sceni govore gotovo identičnim vizualnim jezikom. 

Ova skromna izložba nastoji sve to objediniti u jednu cjelinu, prikazujući kronološki razvoj jedne scene, enigmatične autore koji su je stvarali, reprinte i originalna izdanja, kao i specifične analogne metode kojima su se tvorci fanzina služili”, piše u najavi kustos izložbe Antonio Karača.

Za vizualni identitet i postav izložbe osim Antonia Karače zaslužna je i Petra Vrdoljak, a ostali suradnici su Goran Ivanović, Filip Sertić, Andrej Smojvir, Denis Treskanica i udruga KAMP.

Više o izložbi saznajte ovdje.