Po završetku javne rasprave o Okviru nacionalnog kurikuluma, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta od 16. lipnja do 29. srpnja otvaralo je savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o preostalim kurikulumskim dokumentima: trima okvirima, pet razinskih dokumenata, sedam područnih dokumenata, sedam međupredmetnih dokumenata te 29 predmetnih kurikulumskih dokumenata, izuzev kurikuluma nacionalnih manjina. 

No, kao što je još krajem lipnja bilo poznato, Ministarstvo nije ispunilo dva osnovna preduvjeta za nastavak procesa reforme. Nije osiguran institucionalni okvir reforme: članak 26. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisuje da se odgoj i obrazovanje ostvaruje temeljem nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma. Zakonodavni okvir nije prilagođen ideji sustava obrazovanja u kojem postoje nacionalni kurikulumi za sva područja obrazovanja i pojedini dokumenti na svim razinama odgoja i obrazovanja. S druge strane, nije osigurana financijska podrška: zbog ignoriranja provedbe Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije ugroženo je povlačenje 511 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda za razdoblje 2016-2020, namijenjenih reformi i razvoju obrazovanja, znanosti i tehnologije, s posebnim naglaskom na reformu strukovnog obrazovanja i cjelovitu kurikularnu reformu. Bez zakonodavnog preduvjeta, javna je rasprava neobvezujuća za samo Ministarstvo, a bez financijskog okvira njeni rezultati neprovodivi.

Kao što smo već pisali, odgoda kurikularne reforme nije najgore što se reformi može dogoditi. Najgore se dogodilo: privatizirao ju je tehnički ministar osnivanjem “povjerenstva” sastavljenog od “stručnjaka” koji će ocijeniti “što je dobro napravljeno, a što treba popraviti”. Tehnički ministar na čelo povjerenstva postavlja Dijanu Vican i Matka Glunčića, dok za članove povjerenstva imenuje najveće protivnike dotadašnjeg slijeda reforme, predstavnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatskog instituta za povijest, potom predstavnike Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, državnih agencija i samog ministarstva.

Takva se odluka ne poklapa sa Strategijom na kojoj se kurikularna reforma temelji i koja jasno propisuje raspisivanje javnog poziva za članove Ekspertne radne skupine te članove Posebnog stručnog povjerenstva za praćenje i provedbu Strategije. Ipak, Strategija ne govori ništa o cenzorskim povjerenstvima koji bi trebali nadgledati prilagodbu izrađenih dokumenata. Takva povjerenstva nisu uopće predviđena Strategijom i ministra, osim vlastitog položaja – tehničkog koji nema ovlast imenovanja na dužnost – te moralne odgovornosti, ništa nije priječilo da samostalno oformi novo tijelo.

Uz otvaranje rasprave, Ministarstvo donosi odluku bez presedana u novijoj povijesti sudjelovanja javnosti – 1. kolovoza odlučuju omogućiti svima onima “kojima bi javljanje imenom i prezimenom u javnu raspravu predstavljalo poteškoću zbog izlaganja pritisku okoline ili radnoga mjesta” anonimno slanje prijedloga i primjedbi vezanih uz dokumente kurikularne reforme. Na taj je način dodatno narušena legitimnost postupaka Ministarstva jer javna rasprava, jedan od ključnih dijelova procesa donošenja odluka, treba biti transparentna, participativna i otvorena. Anonimni komentari na dokumente u javnoj raspravi otvaraju put neodgovornosti, lošim javnim politikama te korupciji. Ministarstvo i dalje ne priznaje vlastitu odgovornost za silne propuste te namjerno poduzetne radnje suprotno željama javnosti, već nakon raspisivanja anonimnog savjetovanja poziva javnost da se “aktivno i odgovorno uključi u javnu raspravu”.

Zbog svega navedenog, priopćenjem se oglasila i GOOD inicijativa, koja javnost i nadležne institucije upozorava da aktualna javna rasprava o prijedlozima kurikuluma nije u skladu s demokratskim procedurama te da organizacije i stručnjaci okupljeni oko inicijative neće u takvoj raspravi sudjelovati i traže ponavljanje javne rasprave, kad za to budu ostvareni uvjeti. “Oštro osuđujemo postupke ministra s tehničkim ovlastima Predraga Šustara, koji kao predstavnik izvršne vlasti postupa protivno odlukama donesenim u Hrvatskom saboru. Aktivnosti koji je ministar u svom kratkom osmomjesečnom mandatu proveo protivne su prihvaćenim dokumentima i demokratskim procedurama za koje se opredijelila Republika Hrvatska pri čemu prvenstveno mislimo na jasno opisane procedure definirane Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije, zakonima te pratećim pravilnicima i dokumentima, kao i standarde postavljene Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, kao i standardima koje je postavio Ustavni sud (u odluci) tumačeći propise vezane uz javna savjetovanja”, navode u GOOD inicijativi koja poziva ministra da se suzdrži od kršenja odluka Hrvatskog sabora i činjenja daljnje štete obrazovnoj reformi.