Pamćenje (o) književnosti u svakodnevici (PoKUS) je istraživački projekt čiji je cilj “obuhvatno utvrđivanje i interpretiranje činjenica o pamćenju književnosti u svakodnevici, poglavito usmjereno na neprofesionalne čitatelje u Hrvatskoj”. Znanstveni simpozij dio je aktivnosti u sklopu projekta, a donosi niz predavanja međunarodnih izlagača_ica koji_e se bave temama čitanja i pamćenja književnosti.

Izlaganja o praksama svakodnevnih čitanja odvijat će se od 9 do 15 sati u dvoranama D3 i D4, a program će se moći pratiti i online. Na dan otvorenja simpozija keynote predavanje Expert Readers / Amateur Readers: Applying The Principle Of Symmetry će održati književna teoretičarka i kritičarka Rita Felski. Autorica će u svom izlaganju predstaviti perspektivu simetrije u čitanju kroz leću postkritike. Završno predavanje drugog dana simpozija održat će Astrid Erll pod nazivom Memory Studies in Search of the Reader, a u njemu će biti predstavljene točke presjeka između sjećanja i književnosti. Cjeloviti raspored dvodnevnog simpozija uz opise predavanja možete pronaći ovdje.

Usporedno s predavanjima na FFZG-u, održat će se i studentska konferencija Lessons on Reading Everything (LORE) u književnom klubu Booksa. Program oba dana počinje u 17 i završava u 20 sati. Uvodna profesorska izlaganja održat će Nikica Gilić na temu Recepcije subverzivnosti žanrovskog filma i Anera Ryznar o istraživanju Čitatelj Z: čitateljski stilovi studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Nakon uvodnih, slijede studentska izlaganja o recepciji književnih i srodnih umjetničkih djela čiji popis i raspored možete pronaći u konferencijskoj knjižici.

Svi programi su besplatni i otvoreni za širu javnost, a više detalja o konferencijama možete pronaći ovdje.

Književni tekstovi često nam omogućuju bolje razumijevanje svijeta i nas samih, preživljavanje ili barem lakše podnošenje teških životnih situacija. Zavirivanjem u tuđe živote i uživljavanjem u tuđe sudbine spoznajemo da je naše poimanje svijeta tek jedno od mogućih. Čini li nas to tolerantnijima? Može li čitanje razvijati kritičko mišljenje i empatiju, poticati nas na solidarnost i pobuđivati nešto dobro u nama? 

Možemo li dakle čitanjem književnih djela postati bolji ljudi, ljudi koji žele mijenjati svijet? Može li nam književnost u vremenu sekularizma ponuditi odgovore na neka konačna pitanja, za koje je ranije služila religija? Ili takvo shvaćanje književnosti oduzima njezinu samostalnost i estetsku funkciju? 

U ponedjeljak, 13. ožujka, u 19 sati u Kulturno-informativnom centru održat će se tribina o čitanju pod nazivom Što imamo od književnosti. O tim i drugim pitanjima razgovaraju Anera Ryznar i Marija Ott Franolić.