<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>andrei tarkovsky &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/andrei_tarkovsky/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Mar 2023 10:27:47 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>andrei tarkovsky &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Najpoznatiji od nepoznatih redatelja</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/najpoznatiji-od-nepoznatih-redatelja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Antonija Letinić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 31 Jul 2012 15:34:10 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_film]]></category>
		<category><![CDATA[agnes varda]]></category>
		<category><![CDATA[alain resnais]]></category>
		<category><![CDATA[andrei tarkovsky]]></category>
		<category><![CDATA[chris marker]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[jean-luc-godard]]></category>
		<category><![CDATA[la jetee]]></category>
		<category><![CDATA[le fond de l'air est rouge]]></category>
		<category><![CDATA[le tombeau d'alexandre]]></category>
		<category><![CDATA[sans soleil]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=najpoznatiji-od-nepoznatih-redatelja</guid>

					<description><![CDATA[Uz bogatu ostavštinu filmskoj umjetnosti, Chris Marker napustio je svijet na svoj 91. rođendan, 29. srpnja 2012.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="p1">Podatci o ranoj fazi života <strong>Chrisa Markera</strong>, redatelja, pisca, ilustratora, prevoditelja, fotografa, filozofa, esejista, kritičara, pjesnika, videografa, novinara, multimedijalnog umjetnika, dizajnera i svjetskog putnika, rijetki su i često proturječni, dok se datacije njegovih radova učestalo razlikuju u izvorima. Za svog života, kojeg je napustio na svoj 91. rođendan, 29. srpnja 2012, rijetko je davao intervjue, a još je rjeđe dopuštao da ga se fotografira. Umjesto svojim fotografijama, na upite je odgovarao fotografijama mačke, omiljene mu životinje.&nbsp;</p>
<p class="p2">Smatra ga se ocem filmskog eseja, forme koja povezuje dokumentarno s osobnim promišljanjima, istražujući subjektivitet sinematske perspektive. Iako će ovom žanru prethoditi djela <strong>Luisa Buñuela</strong> (<em>Las Hurdes</em>, 1933), <strong>Alaina Resnaisa</strong> i <strong>Georgesa Mélièsa</strong>, Markerovu poziciju u kontekstu razvoja forme označuje film <em>Lettre de Sibérie</em> (1957) u kojem će jasno izraziti jedinstven narativni stil. Remekdjelo znanstvene fantastike <em>La Jetée</em> (1962) učinit će ga temeljem filmske povijesti. Ovaj dvadesetosmominutni eksperiment jedan je od najneobičnijih filmova ikada snimljenih &#8211; gotovo u potpunosti sačinjen od crno-bijelih fotografija, film uz pomoć zvučnih efekata i naracije gradi priču koja će kasnije postati inspiracijom <strong>Terryju Gilliamu</strong> za film <em>12 majmuna</em> (1995). Među ostale ključne radove Markerova opusa spadaju <em>Le Tombeau d&#8217;Alexandre</em>, portret lika i vremena zaboravljenog sovjetskog redatelja <strong>Alexandra Medvedkina</strong>, zatim<em> Une journee d&#8217;Andrei Arsenevitch</em>, video profil još jednog ruskog filmskog redatelja &#8211; <strong>Andreija Tarkovskog</strong>, zatim <em>Le Joli mai </em>te<em> Le Fond de l&#8217;air est rouge </em>(1977-1993), u kojem prati uspon i pad ljevice tijekom ’60-ih i ’70-ih.&nbsp;</p>
<p class="p2">Pripadao je francuskom Novom valu, pokretu u francuskoj kinematografiji s kraja &#8217;50-ih, među kojima su <strong>François Truffaut</strong>, <strong>Jean-Luc Godard</strong>, <strong>Jacques Rivette</strong>, <strong>Claude Chabrol</strong>, <strong>Éric Rohmer</strong>, <strong>Agnès Varda</strong>, <strong>Jean Rouch</strong> i Alain Resnais. Resnais će Markera opisati kao fascinantnu osobnost, &#8220;jedinstvenu u svijetu. Ne poznajem nikoga tko bi mogao istodobno imati takav osjećaj za suvremene političke probleme, takav osjećaj za lijepo, takvu vrstu divljenja za kulturu i umjetnost, takav duh; i koji uspijeva, radeći film, ne odvajati se od nijednog svog nagnuća&#8221;. &nbsp;&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
