Na završnoj destinaciji procesije, u crkvi na Svetom Duhu, franjevački superstar Brčina je pozdravio okupljenu publiku, a zatim ju i pozvao na Hod iduće godine uz fraze “ići ćemo samo jače” i Thomsonovu “nema predaje”. Ako je suditi po logici upravo održanog, nadolazeći Hod mladih vrlo vjerojatno će pratiti i medijska kampanja u vidu plakata, poput onog koji sam prvi put uočila na tramvajskoj stanici kod Parka Stara Trešnjevka, ili video sadržaja na društvenim mrežama. 

Na njemu stoji QR kod uz teg budiFRAjer koji vodi na istoimeni YouTube kanal s propovijedima Stjepana Brčine i prigodnim programom naziva Duhovno duhovite večeri. Kanal funkcionira kao medijski produžetak Centra za promicanje duhovnih zvanja u kojem Brčina djeluje kao aktivni promotor profilirajući se kao voditelj duhovne obnove uglavnom namijenjene muškarcima. Snimke njegovih propovijedi javno su dostupne, a dospjele su i u širi medijski prostor, poput one na kojoj ženama spočitava “pretjerano” šminkanje govoreći da od sebe rade cirkus, a zatim se podrugljivo smijući. Unutar serijala DDV postoje razni segmenti poput onih posvećenih čednom odijevanju (žena) ili o homoseksualnosti koji osvaja svojevrsni antirodni bingo. U njemu časna sestra Ana Begić jedva preko usana prevaljuje riječ “homoseksualnost”, a pristupa joj kao patologiji uz kvazimedicinske izraze poput “pederastije”, usputno je povezuje s pedofilijom, zaključujući s porukom o komplementarnosti i urednosti heteroseksualnih odnosa. Bingo listić zakucava izjavom o “Adamu i Evi”, a ne “Adamu i Stevi”, dok joj se don Stojić putem ubačene snimke priključuje napominjući da “postoji muško, postoji žensko i točka”, pritom prigodno uvezujući seksualnost i rodni binarizam. 

Osim navedenih aktivnosti, Brčina redovito gostuje na emisijama Laudato TV-a, a sudjelovao je i u talk showu Željke Markić na temu pronalaska vjere. Među njegovim popularnijim videima ističu se oni na temu organiziranog zla, prepoznavanja sotone, ugovora s vragom, propovijedima o muškarcima i životnim vodiljama poput videa u ovome je rješenje svih vaših problema ili samo ovako možeš postići sve u životu. Snimke fra Brčine uglavnom broje nekoliko desetaka tisuća pregleda, a na Hodu mladih bilo je više od 10 000 sudionika_ca o čemu je izvijestio i blog Bog je tu (čiji je Brčina suradnik), uz komentar o mladim “čudacima” koji “vole Hrvatsku, vole Boga” i “znaju što je muško, a što žensko” te da “trećeg nema.”

Antunovski hod nije eksplicitno deklarativan poput Hoda za život, ali njegovi predvodnici i medijska mašineraija instrumentaliziraju gotovo iste vrijednosti i poruke pri okupljanju publike, zbog čega se mogu smatrati dijelom antirodnog pokreta. Primjer tomu je i Brčinin iskaz s prošlogodišnjeg Hoda za život u kojem diplomatski odgovara na pitanje o zabrani pobačaja sa “živio život” i  osobnom pričom o svojoj majci koja je htjela pobaciti “ali hvala Bogu nije”. O tome koji su mehanizmi prepoznavanja antirodnih pokreta i otporu spram njih bit će riječ na predavanju u organizaciji feminističkog putujućeg Kina Katarina pod naslovom Antirodni pokreti: istraživanja i otpor. Moderatorica panela i jedna od osnivačica Kina, Marta Baradić pojašnjava da se posljednjih devet godina program usmjerio na različite diskurzivno-radioničke suradnje. Temom antirodnih pokreta sporadično se bave već niz godina, a kao povod predavanju ističe jačanje akcija poput Hoda za život i Muževni budite u Rijeci.

Predavanje će se održati u petak, 14. lipnja na tržnici Brajda u Rijeci. “Ovo je prvi događaj koji Kino Katarina organizira u Rijeci”, napominje Baradić, ističući da je odabir lokacije, paviljona tržnice Brajda koji je već neko vrijeme zatvoren također “poveznica s dosadašnjim djelovanjem Kina Katarina u mahom napuštenim i zapuštenim javnim prostorima”. 

Na predavanju će sudjelovati znanstvene istraživačice Tanja Vučković Juroš koja se profesionalno bavi međunarodnim i domaćim antirodnim pokretima i doktorandica na temu antirodnih pokreta u kontekstu postkomunističke Europe – Maja Gergorić. Pridružit će im se i novinar Novosti Hrvoje Šimičević te aktivistice Ana Lovreković iz feminističkog kolektiva fAKTIV i Platforme za reproduktivnu pravdu i Ana Jurčić iz inicijative Dodirni mi koljena. Baradić pojašnjava da je pri odabiru panelista_ica bilo važno pružiti znanstveno-istraživačku i aktivističku perspektivu kako bi se rezultati istraživanja panelista_ica predstavili na neposredniji način, ali i predstavila iskustva s “terena” te u konačnici doprinijelo “slojevitijoj raspravi i izgradnji savezništava”.

Prateći aktualna zbivanja na području Gaze, Kino Katarina organizirat će početkom srpnja pojekciju filma Sakupljači bilja Jumane Manne. Selektorica programa je vizualna umjetnica i montažerka Hrvoslava Brkušić, a široj raspravi o ratnim zločinima i genocidu doprinijet će uvodničarka Branka Vierda, koja djeluje kao nezavisna istraživačica i stručnjakinja u području tranzicijske pravde i politika sjećanja, objašnjava Baradić. 

Savezništvo i otpor teme su koje Kino Katarina programski nastavlja njegovati pritom publici pružajući informirani uvid i poziv na borbu protiv regresivnih vrijednosti. U kontekstu zamaha antirodnih pokreta ovakvi su programi prijeko potrebni i korisni za informiranje i prepoznavanje štetnog diskursa. Unatoč skrivanju svojih vrijednosti iza apstrakcija poput slobodno tumačene Božje riječi, ljubavi prema grešniku, a ne grijehu i Duhu Svetom u “dopadljivim” pjesničkim, video ili razgovornim formatima, predvodnici  antirodnih pokreta prije ili kasnije razoktrivaju svoje mizogine, homofobne i transfobne agende izjavama poput “zna se gdje je ženama mjesto”. Tim povodom poručujem(o) – Ženama je mjesto u borbi! Nedamo na prava naša ni za milijun oče naša! A Brčini da za nekoga kome smeta što žene od sebe prave idole objavljuje pozamašan broj slika i videa sa vlastitim likom.

Proteklih godina u nizu gradova u Hrvatskoj se održava hod za kriminalizaciju pobačaja pod geslom Hod za život, a odnedavno se održavaju i molitvene akcije Muževni budite. Cilj panela je upoznati sudionike_ce s osnovnim konceptima, poviješću i repertoarima antirodne mobilizacije te aktualnim opozicijskim borbama i inicijativama. Također, cilj je povezivanje srodnih inicijativa i akterica u zajedničkoj borbi za prava LGBTQIA+ osoba i reproduktivna prava.

Na panel raspravi koja počinje u 19 sati sudjeluju Maja Gergorić (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Tanja Vučković Juroš (Odsjek za sociologiju, FFZG), Hrvoje Šimičević (Novosti), Ana Lovreković (fAKTIV) i Ana Jurčić (inicijativa Dodirni mi koljena). Panel će moderirati Marta Baradić.

U prvom dijelu večeri predviđen je razgovor s povodom, odnosno premijerno predstavljanje hrvatskog prijevoda kratkog autobiografskog romana Događaj Annie Ernaux, u kojem autorica tematizira vlastito iskustvo pobačaja. Roman je objavljen u Booksinoj i MaMinoj biblioteci Prijatelji koja, uz prošlogodišnju knjigu Jedna žena, sada broji dva Ernauxina naslova.

Knjigu će predstaviti njezina prevoditeljica, Milena Ostojić u čijem se književnom prevodilačkom opusu nalazi i hvaljeni Povratak u Reims Didiera Eribona, a  bila je i redovita prevoditeljica za hrvatsko izdanje časopisa Le Monde diplomatique. U razgovoru sudjeluje i Ana Lovreković, članica feminističkog kolektiva fAKTIV i Platforme za reproduktivnu pravdu, koja se pretežno bavi pravom na dostupan i siguran pobačaj, dok će razgovor moderirati sociologinja Dora Levačić iz uredništva regionalnog portala Bilten, koja piše, uređuje i prevodi tekstove o feminizmu i radničkim pravima.

Filmski dio programa započinje kratkometražnim filmom Ljubice Janković AB iz 1977. Riječ je o diplomskom filmu rodom Puljanke Ljubice Janković Lazarić sa studija filmske i TV režije u klasi prof. Ante Babaje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, u produkciji Zagreb filma. Redateljica u filmu prati mladu djevojku od odluke da počini pobačaj, preko razgovora s majkom i liječnicom o razlozima za takvu odluku, do trenutaka nakon samoga čina koje dijeli s drugim ženama koje su obavile pobačaj.

Slijedi film Događaj, filmska adaptacija istoimenog romana o kojem je bilo riječi u prvom dijelu programa. Film u režiji francuske redateljice Audrey Diwan nagrađen je Zlatnim lavom za najbolji film na prošlogodišnjem Venecijanskom filmskom festivalu. Priča prati mladu studenticu Anne koja odlučuje pobaciti kako bi završila studij i pobjegla od sputane egzistencije u radničkoj obitelji. No godina je 1963., pobačaj u Francuskoj je zabranjen, a vremena je malo – Anneini ispiti se bliže i njezin trbuh je sve vidljiviji. Potraga za ilegalnim pobačajem pokazuje se težom od očekivanog.

Programi Kina Katarina odvijaju se uglavnom u napuštenom, perifernom dijelu Pule, na lokacijama kojima potiče na korištenje i osmišljavanje novih namjena takvih prostora, kao i ideje o nužnosti njihove dostupnosti svim građanima. S obzirom program u čijem su fokusu reproduktivna ženska prava izabrana lokacija je dvorišna terasa starog rodilišta u Puli, gdje književno-filmski program započinje 1. kolovoza u 20 sati.

Tekst je objavljen u okviru projekta Kinemaskop i uz podršku Hrvatskog audiovizualnog centra.

Šetnja koja kreće s Britanskog trga obuhvaća više lokacija ženske borbe i antifašističkog otpora uoči i tijekom Drugog svjetskog rata, a vode je autorice projekta Ana Lovreković i Barbara Blasin.

Kako stoji u najavi organizatorica, “drugu polovicu tridesetih godina, uz jačanje sindikalnog pokreta i niza štrajkova, obilježilo je djelovanje više ženskih organizacija koje se bore za politička i radnička prava te se suprotstavljaju političkoj represiji. Predan rad na uključivanju žena različitih društvenih slojeva, potpomognut djelovanjem partijske Komisije, suradnja sa ženskim sekcijama sindikata, studentskim i građanskim ženskim organizacijama te štampom, održavanje uličnih aktiva, omogućilo je Društvu za prosvjetu žene stvaranje velike baze članica i simpatizerki. Upravo će se iz kruga najaktivnijih u Društvu formirati Inicijalni odbor AFŽ-a za Hrvatsku, koji će ubrzo svoje djelovanje ograničiti na Zagreb. Odbori AFŽ-a su se tijekom rata često suočavali s hapšenjima i drugim poteškoćama u okupiranom gradu, zbog čega neprestano iznova grade organizacijsku strukturu političkog rada sa ženama. Istovremeno, sve više jača doprinos žena ilegalnom radu, pri organizaciji i u odborima Narodne pomoći.”

Šetnju organizira Centar za ženske studije Zagreb u sklopu projekta Organizirane žene na ljevici u periodu između dva rata, tijekom Drugog svjetskog rata i nakon rata, a odvija se u sklopu proširenog programa Trnjanskih kresova 2018.

Izložbi prethodi tribina Ženske organizacije i antifašističko djelovanje u Splitu i Zagrebu (1918-1945) u 18 sati u Klubu Kocka koju će moderirati Diana Magdić uz gošće Mirjanu Kučer, Anu Lovreković i Barbaru Blasin. Razgovarat će se o povijesti ženskih organizacija u međuratnom periodu, o angažmanu tih organizacija na antifašističkoj predratnoj sceni te masovnom uključenju žena u oružani otpor u periodu Drugog svjetskog rata u Splitu i Zagrebu.

Autorice izložbe i istraživačice u projektu Ženski antifašistički Zagreb su Barbara Blasin i Ana Lovreković, a projekt se bavi međuratnim razdobljem i razdobljem Drugog svjetskog rata iz antifašističke i feminističke perspektive, prateći predratnu povijest ženskih pokreta, sindikalnog, omladinskog i studentskog organiziranja te naposljetku organiziranje i masovno sudjelovanje žena Zagreba u antifašističkom otporu.