<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>alternativa &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/alternativa/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Tue, 20 Feb 2024 09:21:14 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>alternativa &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Pripreme za daleko sutra</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/festival/pripreme-za-daleko-sutra/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 25 Aug 2014 11:47:19 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[alternativa]]></category>
		<category><![CDATA[emir imamović pirke]]></category>
		<category><![CDATA[FALIŠ]]></category>
		<category><![CDATA[ljevica]]></category>
		<category><![CDATA[Razne lokacije]]></category>
		<category><![CDATA[šibenik]]></category>
		<category><![CDATA[Šibenik]]></category>
		<category><![CDATA[Srećko Horvat]]></category>
		<category><![CDATA[teresa forcades]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=pripreme-za-daleko-sutra</guid>

					<description><![CDATA[<p>Drugo izdanje <em>Festival alternative i ljevice</em> - FALIŠ i ove se godine početkom rujna održava u Šibeniku.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Od <strong>3.</strong> do <strong>6. rujna</strong> u Šibeniku se drugi puta održava <em>Festival alternative i ljevice</em>, a njegovo&nbsp;najzvučnije ime ove godine svakako je časna sestra ljevičarka<strong> Teresa Forcades</strong>. Osim sestre Terese, u Šibenik stižu pisac i filozof <strong>Andrej Nikolaidis</strong>, &nbsp;bivši nogometaš, a danas pjesnik i esejist&nbsp;<strong>Ivan Ergić</strong>, kao i jedan od osnivača <em>Subversive festivala</em>, filozof <strong>Srećko Horvat</strong>.&nbsp;</p>
<p>U umjetničkom dijelu programa, između ostalih, publici će se predstaviti književnica i humanistička znanstvenica <strong>Maša Kolanović</strong>, &nbsp;bosanski pisac i novinar <strong>Selvedin Avdić</strong>, informatičar starog kova<strong> Kristijan Mirić</strong>, konceptualni umjetnik <strong>Boris Čelar</strong>, te <strong>Emir Imamović Pirke</strong>, bosansko-hercegovački pisac i novinar, ujedno i direktor FALIŠ-a.</p>
<p>&#8220;I ove godine nastavljamo s FALIŠ-em, kao i s pripremama za daleko sutra. Zato jer ne možemo šutjeti o kapitalizmu, a govoriti o fašizmu, niti možemo slijepo vjerovati u potrošene koncepte takozvane liberalne demokracije, a zgražati se nad vjerskim fundamentalizmom. Uvijek, u svojoj krajnjoj, disfunkcionalnoj fazi, prvo rađa drugo.&nbsp;</p>
<p>Zato se, uz ostalo, ove godine bavimo i religijom i religijskim institucijama, koje su najčešće posljednje uporište svakog oblika konzervativizma i središnja mjesta otpora promjenama, ma koliko one mogle biti na bolje. Zato je s nama, na FALIŠ-u i u Šibeniku, Teresa Forcades, benediktinka iz Barcelone, čiji su stavovi radikalni točno onoliko koliko je radikalna borba protiv svijeta u kojem treba ukloniti tristotinjak šibenskih radnica, da bi umjesto njih, u ropskim uvjetima, negdje tamo, u Aziji, radili veći nesretnici, a profit, bio veći i veći i veći&#8230;&#8221;, izjavio je Emir Imamović Pirke, direktor FALIŠ-a.&nbsp;</p>
<p>Detaljan program festivala potražite <a href="http://www.falis.com.hr/" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Prvo skvotiranje u Zagrebu</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/prvo-skvotiranje-u-zagrebu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 11 May 2010 16:56:55 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[_abeceda_nezavisne_kulture_tekst]]></category>
		<category><![CDATA[Abeceda nezavisne kulture]]></category>
		<category><![CDATA[akc medika]]></category>
		<category><![CDATA[alternativa]]></category>
		<category><![CDATA[Attack!]]></category>
		<category><![CDATA[Autobusni kolodvor]]></category>
		<category><![CDATA[centar]]></category>
		<category><![CDATA[dominantna kultura]]></category>
		<category><![CDATA[društvo]]></category>
		<category><![CDATA[grad]]></category>
		<category><![CDATA[Gredelj]]></category>
		<category><![CDATA[izvedbeni prostor]]></category>
		<category><![CDATA[javno dobro]]></category>
		<category><![CDATA[koncert]]></category>
		<category><![CDATA[Kuglana]]></category>
		<category><![CDATA[kultura]]></category>
		<category><![CDATA[lov u mutnom]]></category>
		<category><![CDATA[Metelkova]]></category>
		<category><![CDATA[močvara]]></category>
		<category><![CDATA[muzika]]></category>
		<category><![CDATA[policija]]></category>
		<category><![CDATA[politika]]></category>
		<category><![CDATA[predstava]]></category>
		<category><![CDATA[prostor]]></category>
		<category><![CDATA[rat]]></category>
		<category><![CDATA[skvotiranje]]></category>
		<category><![CDATA[solidarnost]]></category>
		<category><![CDATA[stage]]></category>
		<category><![CDATA[u fokusu]]></category>
		<category><![CDATA[zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[Zagrebački anarhistički pokret]]></category>
		<category><![CDATA[ZAP]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=prvo-skvotiranje-u-zagrebu</guid>

					<description><![CDATA[Skvotiranje Kuglane u Zagrebu početkom devedesetih bio je kratak ali intenzivan događaj, koji je kasnije poslužio kao iskustvo različitim grupama u gradu. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="font-size: revert; text-align: justify; color: initial;">Zagreb je u ranim devedesetim bio pustoš, kako ekonomski, tako i kulturno, dok su prostori koje bi mogla koristiti nezavisna kulturna scena (kako je danas zovemo) bili nepostojeći ili su se svodili na svega nekoliko neodgovarajućih prostora koji su pružali kakvu-takvu alternativu. Naime, u kaosu koji je nastao nakon raspada federalne države i zbog ideje da sve treba privatizirati i komercijalizirati, ono malo prostora koji su postojali i predstavljali barem nekakvu infrastrukturu krajem osamdesetih su nestali ili su pretvoreni u privatne kičaste birtije. Rat je stvorio plodno tlo za gašenje svega, od tvornica do kulturnih prostora. No unatoč pritisku brutalne situacije u koju smo dovedeni i površne slike kako je sve bez ikakve perspektive, u pozadini se događalo nešto vrlo zanimljivo i dinamično.</span></p>
<div style="border-width: 0px; background-color: #ffffff;">
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Naime, unatoč nestanku svake infrastrukture, ipak je postojala scena ljudi koja je po podrumima, garažama i atomskim skloništima održavala nezavisnu glazbenu (i ostalu) scenu na životu, a sve to su pratili fanzini (o čemu sam već pisao na </span><span lang="HR"><a href="/i/kulturoskop/407/" target="_blank" rel="noopener">Kulturpunktu</a></span><span lang="HR">). Postojale je dakle prilično živa scena ljudi koji su se okupljali gdje su mogli, od prostora </span><span lang="HR"><strong>Antiratne kampanje</strong></span><span lang="HR"> i atomskih skloništa do parkova, ulica, kafića i tek povremenih koncerata ili predstava koji su se održavali na često vrlo čudnim mjestima. Kako bih dočarao situaciju, možda je najbolje opisati koncert koji se održao negdje krajem 1994. godine u atomskom skloništu u Španskom, gdje nikome nije bilo teško doći (danas je teško &#8220;potegnuti&#8221; i do Močvare jer je &#8220;daleko&#8221;), a okupili su se ljudi iz Siska, Pule, Pazina, Požege i Zagreba&#8230; Klimatizacija nije radila, pa je negdje oko pola koncerta bilo nemoguće zapaliti cigaretu zbog nedostatka kisika, dok su vani policajci pokušavali ući u sklonište, ali nisu mogli jer su se vrata otvarala samo iznutra&#8230;</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Vjerujem da je ovo sasvim dovoljno da dočara situaciju u kojoj se nastavak priče odvija. Sve opisano i još niz drugih problema, potaknuli su prvenstveno razne supkulturne grupe, anarhiste i muzičare raznih alternativnih smjerova da krajem rujna 1994. godine udruže snage, nađu se i dogovore prvo organizirano </span><span lang="HR"><em>skvotiranje</em></span><span lang="HR"> u Zagrebu. Za skvotiranje je odabrana </span><span lang="HR"><strong>Kuglana</strong></span><span lang="HR"> koja se nalazila iza Autobusnog kolodvora, a pripadala je tvornici </span><span lang="HR"><strong>Gredelj</strong></span><span lang="HR">. Bilo je to šareno društvo, motivacije su bile različite, ali je sve skupa povezivala ideja za otvaranjem prostora koji će biti nešto drugačije, nešto &#8220;naše&#8221; i gdje će sami korisnici prostora stvarati program na nekomercijalan način, što do tada nije bilo moguće.</span></p>
<p style="text-align: center;"><img fetchpriority="high" decoding="async" style="cursor: default;" title="kuglana_letak_final" src="/UserFiles/Image3/kuglana_letak_final.jpg" alt="kuglana_letak_final" width="400" height="542" /></p>
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;"><span lang="HR">Konkretna inicijativa je došla od strane </span><span lang="HR"><strong>ZAP</strong></span><span lang="HR">-a (</span><span lang="HR"><strong>Zagrebački anarhistički pokret</strong></span><span lang="HR">), no ideja je bila pozvati sve koje ova akcija može zanimati (tome se priključio i današnji </span><span lang="HR"><strong>URK</strong></span><span lang="HR">, odnosno ekipa koja danas vodi </span><span lang="HR"><a href="/i/kulturoskop/398/" target="_blank" rel="noopener">Močvaru</a></span><span lang="HR">).</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Plan je bio jednostavan. Prvo je napravljeno dosta letaka koji su pozivali ljude da dođu u petak 7. listopada 1994. i sudjeluju u </span><span lang="HR"><em>skvotiranju</em></span><span lang="HR">, ali i da izvedu svoju točku &#8211; žongliraju, sviraju, što god znaju. Već sam letak je otkrivao puno o samoj ideji, pa ću ga kratko citirati: </span><span lang="HR"><em>Proslavite stvaranje slobodnog socijalno-kulturnog centra &#8211; Dođite i sudjelujte u okupiranju stare kuglane. Ako ste umjetnik ili bilo kakav izvođač, dođite i izvedite svoju točku&#8230; Žele nas zarobiti u duhovne krletke, ali pokazat ćemo im da mogu jebati ježa u leđa!</em></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Ovaj jednostavan tekst, gotovo pa parola otkriva višeslojnu namjenu </span><span lang="HR">Kuglane</span><span lang="HR">. Naime, osim kulturnog i izvedbenog prostora, postojala je potreba za prostorom okupljanja onih koji su sukobljeni s dominantnom kulturom, onih koji se nisu željeli uklopiti i postati dio histerije otuđenog društva te prihvatiti nestanak svake solidarnosti, ideje javnog dobra, onih koji nisu željeli biti dio ujednačene, uniformirane kulture. Bio je to pokušaj stvaranja kulturnog prostora sa jasnom političkom porukom &#8211; nema šanse da prihvatimo &#8220;vašu&#8221; kulturu i način života.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Nakon kratkih i brzih priprema te bez suvišnih zašto i kako, već po jednostavnom principu &#8220;idemo probati&#8221;, Kuglana je u taj petak </span><span lang="HR"><em>skvotirana</em></span><span lang="HR">. U prostoru se, naravno, nalazila gomila smeća, zgrada je bila napuštena već duže vrijeme i to je bilo jasno na prvi pogled (zbog zanimljive lokalne navike da u prazne zgrade bacamo razno smeće). Cijeli petak je zapravo protekao u čišćenju i sređivanju prostora, tako da uopće nije bilo moguće organizirati neko događanje. Navečer su vrijedni </span><span lang="HR"><em>skvoteri</em></span><span lang="HR"> proslavili prvi dan i nekolicina ljudi je ostala spavati u prostoru, iako je bilo iznimno hladno za to doba godine. Zanimljivo je da policija nije dolazila.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">U subotu je čišćenje nastavljeno. Od raznih materijala i dasaka pronađenih u prostoru napravljen je </span><span lang="HR"><em>stage. </em>T</span><span lang="HR">ijekom dana su polako pristizali novi ljudi pa tako i &#8220;pojačanje&#8221; iz Metelkove, koja je u to vrijeme također bila vrlo dinamičan </span><span lang="HR"><em>skvotirani</em></span><span lang="HR"> prostor, a stalne posjete Ljubljani stvorile su poznanstva i čvrstu vezu s inicijativom iz Metelkove. U subotu je prostor već dobio jasan oblik &#8211; velika prostorija je uređena u prostor za događanja, dvije manje za spavanje, dok je &#8220;predvorje&#8221; pretvoreno u info-punkt za distribuciju raznih promotivnih materijala, fanzina i slično.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">S ekipom iz Ljubljane je došao i jedan </span><span lang="HR"><em>bend</em></span><span lang="HR"> (ne mogu se sjetiti imena, a nije ostalo nigdje zapisano), tako da je na brzinu skupljena oprema i oko 23 sata je počela svirka, odnosno prvi, a uskoro će se pokazati i posljednji koncert u Kuglani. Pred kraj svirke dolazi policija. U prostoru se nalazilo stotinjak ljudi što je iznenadilo policiju, uostalom kao i činjenica da je prostor uređen. Stoga su prvotno bili zbunjeni, no ubrzo je uslijedilo najvažnije policijsko pitanje: <em>Tko je ovo organizirao?</em>. Vjerujem da ih je jednoglasan odgovor &#8211; <em>Svi!</em> &#8211; još više iznenadio, što je bilo očito iz mrmljanja: <em>Kako svi, pa netko mora biti organizator&#8230;</em> Ubrzo je postalo jasno da netko mora razgovarati s njima, jer se razgovor sa svima i dobacivanje pretvorilo u prijetnje specijalnom policijom (današnja interventna policija), pa ih je nekoliko osobnih i prekid koncerta zadovoljio. Međutim, to je ujedno značilo i razlaz za većinu ljudi koji su  bili u Kuglani, jer se radilo o &#8220;neprijavljenom skupu&#8221;, što god to zapravo značilo. Ukratko, par ljudi je završilo u stanici, kratko i vrlo formalno, nakon čega su se vratili u Kuglanu i tamo prespavali.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">No, tu nije kraj s policijskim poslovima. Nakon mirne nedjelje, već u ponedjeljak se policija opet pojavljuje, no sad su tu i mediji, tako da cijela stvar dobiva nešto širu pažnju, ali svejedno odvode troje ljudi, koje opet ubrzo puštaju. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Osim policije, pojavili su se i vlasnici prostora, točnije, predstavnici Gredelja, pa su započeti pregovori i objašnjavanja: što se i kako želi napraviti s prostorom, zašto bi ga netko ipak trebao koristiti i slično. No, svi izneseni argumenti nisu naišli na plodno tlo, već su predstavnici vlasnika objasnili da treba službeno tražiti dozvolu, jer da će u suprotnom ulazak u prostor tretirati kao provalu. S obzirom na neiskustvo </span><span lang="HR"><em>skvotera </em>ne čudi da </span><span lang="HR">je u tom trenutku nastup vlasnika zvučao vrlo uvjerljivo. A zapravo je bilo jasno da se nije radilo o provali te da su policija i vlasnik &#8220;lovili u mutnom&#8221; pokušavajući nagovoriti </span><span lang="HR"><em>skvotere</em></span><span lang="HR"> da napuste Kuglanu. &#8220;Lov u mutnom&#8221; se isplatio i na Kuglanu je stavljen lokot. Međutim, tu priča ne završava &#8211; u gradu se prikupljaju potpisi podrške za ponovno otvaranje Kuglane, i tom je prilikom prikupljeno oko 1300 potpisa. U isto vrijeme mediji pokazuju interes za cijelu problematiku, tematizira se pitanje mladih, položaj kulture, prozivaju se vlasnici prostora i Grad&#8230; U svakom slučaju, takva je neočekivana podrška i medijski interes iznenadio sve.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Ipak, umjesto da taj pritisak stvori uvjete za ponovno pokretanje aktivnosti u Kuglani, događa se nagli obrat i bageri po nalogu Gredelja rade rupe na zidovima (!?) zgrade. Posljedica toga je da se prostor više nije mogao više koristiti ni zašto, pa ga tako više nije imalo smisla ni skvotirati kako bi se  u njemu otvorio socijalno-kulturni centar. U konačnici, zgrada je s rupama ostala stajati još par godina, poput spomenika dominantnoj kulturi, a onda je potpuno srušena.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"><span lang="HR">Iako je sigurno da je cijela opisana akcija </span><span lang="HR"><em>skvotiranja</em></span><span lang="HR"> najvažnija onima koji su direktno sudjelovali u stvaranju Kuglane, jer je za njih bila prostor upoznavanja te susreta s novim praksama i načinima djelovanja, jasno je da s vremenskim odmakom možemo lakše i jasnije sagledati posljedice tog </span><span lang="HR">događaja</span><span lang="HR">. Dakle, <em>skvotiranje</em> Kuglane je bio kratak, ali intenzivan događaj, koji je poslužio kao iskustvo različitim grupama u gradu. Na temelju ove akcije i iskustva kasnije su nastali drugi projekti, poput <span lang="HR">Autonomne tvornice kulture &#8211; <a title="" href="http://www.attack.hr/" target="_blank" rel="noopener">Attack!</a>, (današnja <a title="" href="http://www.pierottijeva11.org/" target="_blank" rel="noopener">AKC Medika</a>), <a title="" href="/i/kulturoskop/398/" target="_blank" rel="noopener">Močvare</a></span><span lang="HR"> ali i još nekoliko pokušaja </span><span lang="HR"><em>skvotiranja</em></span><span lang="HR">, poput </span><span lang="HR"><strong>Taxi remonta</strong></span><span lang="HR"> ili </span><span lang="HR"><strong>Vile Kiseljak</strong></span><span lang="HR">. Od tog prvog </span><span lang="HR"><em>skvotiranja</em></span><span lang="HR"> se promijenilo nekoliko generacija, no trag tog pokušaja je ostao, možda ne kao vidljiv doprinos ili neki povijesno važan događaj, već kao samo jedan od događaja koji su utjecali na razvoj nezavisne kulture, pa i nekih političkih akcija i inicijativa. </span></span></span></p>
<p style="text-align: justify;"></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Širenje područja borbe</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/sirenje-podrucja-borbe/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ante Jerić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 07 May 2010 09:05:27 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[alternativa]]></category>
		<category><![CDATA[andrea zlatar]]></category>
		<category><![CDATA[andrej nikolaidis]]></category>
		<category><![CDATA[biznismeni]]></category>
		<category><![CDATA[borba]]></category>
		<category><![CDATA[dean duda]]></category>
		<category><![CDATA[diskusija]]></category>
		<category><![CDATA[diverzija]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[emancipacijski potencijal]]></category>
		<category><![CDATA[Europska unija]]></category>
		<category><![CDATA[igor štiks]]></category>
		<category><![CDATA[kapitalizam]]></category>
		<category><![CDATA[klasa]]></category>
		<category><![CDATA[komunizam]]></category>
		<category><![CDATA[konflikti]]></category>
		<category><![CDATA[kooptacija]]></category>
		<category><![CDATA[ljevica]]></category>
		<category><![CDATA[lopovi]]></category>
		<category><![CDATA[marko pogačar]]></category>
		<category><![CDATA[mate kapović]]></category>
		<category><![CDATA[neoliberalizam]]></category>
		<category><![CDATA[novi savezi]]></category>
		<category><![CDATA[obrazovanje]]></category>
		<category><![CDATA[odozgo]]></category>
		<category><![CDATA[panel]]></category>
		<category><![CDATA[plenum]]></category>
		<category><![CDATA[pljačka]]></category>
		<category><![CDATA[pokret otpora]]></category>
		<category><![CDATA[politika]]></category>
		<category><![CDATA[potrošači]]></category>
		<category><![CDATA[privatno vlasništvo]]></category>
		<category><![CDATA[radnički prosvjedi]]></category>
		<category><![CDATA[seljački prosvjedi]]></category>
		<category><![CDATA[sigurnost]]></category>
		<category><![CDATA[solidarnost]]></category>
		<category><![CDATA[Stipe Ćurković]]></category>
		<category><![CDATA[studentski pokret]]></category>
		<category><![CDATA[subverzija]]></category>
		<category><![CDATA[svakodnevni život]]></category>
		<category><![CDATA[tranzicija]]></category>
		<category><![CDATA[walter benjamin]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=sirenje-podrucja-borbe</guid>

					<description><![CDATA[Jedan od panela u okviru međunarodne konferencije <i>Kolaps neoliberalizma i ideja socijalizma danas</i> kontekstualizirao je studentsku blokadu.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><em><a title="" href="http://www.subversivefilmfestival.com/subff2010/index_direkt_det.php?tekst_id=142&amp;menu_id=30&amp;sm_id=32&amp;spn=1" target="_blank" rel="noopener">Širenje područja borbe: Mi, radnici, seljaci, studenti&#8230;</a></em> naziv je panel-diskusije koja je u utorak, 4. svibnja za istim stolom okupila <strong>Stipu Ćurkovića, Deana Dudu, Matu Kapovića, Andreja Nikolaidisa, Marka Pogačara, Igora Štiksa </strong>i<strong> Andreu Zlatar</strong> s namjerom da studentski zahtjev za svima dostupnim javno financiranim visokim obrazovanjem mapiraju unutar šireg pokreta otpora protiv neoliberalnog projekta. Ovaj prilično ambiciozan cilj brojčano solidnom auditoriju predstavio je Marko Pogačar, moderator rasprave, nakon čega je prepustio riječ izlagačima.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;">Ćurković je kao teorijsku platformu za sagledavanje studentske pobune ponudio temporalnost tranzicije koja kroz optiku <strong>Waltera Benjamina</strong> izgleda kao temporalnost praznog homogenog vremena. Što to znači? U nenapisanom Benjaminu za početnike pisalo bi valjda da nam se kapitalizam nameće odozgo kao ekonomski sustav bez alternative. Jedini put Hrvatske prema budućnosti leži u otvaranju i zatvaranju poglavlja pretpristupnih pregovora uz obavezno kimanje glavom na svaki neoliberalni zahtjev do dana kad ćemo konačno ući u <strong>Europsku uniju</strong> gdje nas čeka naveliko proklamirana kapitalistička utopija. Studentski zahtjev za svima dostupnim visokim obrazovanjem koji je u opoziciji s postulatima neoliberalizma pokazao je da postoji barem još jedan put prema budućnosti. Ćurkovićevo izlaganje postalo je tako najduža znanstvena refleksija tranzicijskog kapitalizma dokumentirana u Hrvatskoj. Trajalo je cijelih petnaest minuta.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;">Mikrofon je potom preuzeo Dean Duda. Počeo je govoriti o nestanku pojma klase iz diskurzivnih modela koji određuju percepciju svakodnevnog života, ali je morao stati kad se na pozornicu kina Europa popela žena koja je gestama odavala popriličnu uznemirenost. Ispalo je da je dotična simultana prevoditeljica koja se nikako nije uspijevala prilagoditi Dudinom tempu izlaganja. Profesor Šu-maher pokazao je zavidnu dozu razumijevanja te je svim okupljenim u nešto sporijem ritmu u detalje objasnio kako su studenti putem rekacija sveučilišnih nastavnika, medija i državnih struktura na njihove zahtjeve odgovorni za nove artikulacije klasnih pozicija. Samu blokadu nastavnog procesa nije sklon opisati kao subverziju jer taj pojam u jednom od svojih semantičkih slojeva nudi mogućnost kooptacije od strane kapitalizma već kao prikladniji pojam nudi diverziju koja potpuno otklanja tu mogućnost. Unazad dvadeset godina tranzicijskog perioda, kaže Duda nadovezujući se na Ćurkovića, prelazimo put na čijem smo početku o sebi razmišljali kao o <strong>H</strong>rvatima i na čijem ćemo kraju o sebi razmišljati kao o <strong>P</strong>otrošačima. Studentski pokret se u jednom trenutku ispriječio te ponudio solidarnost i sigurnost kao nove moralne koordinate. Hoćemo li ih prihvatiti tek ostaje za vidjeti.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;">Zašto su nam sigurnost i solidarnost potrebne podcrtao je Andrej Nikolaidis. On je zadnjih dvadeset godina označio kao proces u kojem lopovi postaju biznismeni. Lopovi su tako kapitalizmu kojemu je najveća vrijednost privatno vlasništvo puno poželjniji od komunista. Objašnjava to u <em>chestertonovskom</em> tonu glede njihova odnosa prema privatnom vlasništvu. &#8220;Lopovi svojinu poštuju toliko da su riskirali slobodu ne bi li je krađom stekli, dok crveni žele slobodu da bi imovinu oduzimali. A kada su lopovi imovinu stekli, nitko više od njih nije zainteresiran da sve, nadalje, teče legalno i nerevolucionarno.&#8221; Slikovitije od bilo koje teorijske elaboracije nakaradnosti sistema koji smo prihvatili raširenih ruku Nikolaidis je prikazao primjerom iz Crne Gore koja ima malo više od 600 000 stanovnika i malo više od 7000 zaštitara. Toliko je, naime, ljudi pod oružjem potrebno da odagna strah onih koji su dobro prošli u prvobitnoj akumulaciji kapitala što je, kako kaže Nikolaidis, tek eufemizam za sveopću pljačku.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;">Nakon Nikolaidisa uslijedila je rasprava gdje se općenito zaključilo da su putem studentske blokade u javnoj sferi predstavljeni zahtjevi koji društvo čine boljim. Nakon nekoliko trenutaka tišine koja je uslijedila uslijed sveopće iscrpljenosti, moderator je na unisono odobravanje dao znak za petneastominutnu pauzu. Početak drugog dijela pripao je Mati Kapoviću koji je kao jedan od prvoboraca studentskog pokreta precizno izložio njegovu kronologiju pri čemu mu je posebno bilo stalo naznačiti da nedavni prosvjedi nisu tek odraz sličnih zbivanja u Europi već zrelija i autohtona artikulacija hrvatskih problema i zahtjeva za njihovim rješenjem. Prije nego što je predao riječ Andrei Zlatar izložio je planove za povezivanje studenata s drugim socijalnim skupinama u bliskoj budućnosti. Čini se da je borba za besplatno obrazovanje ipak maraton, a ne sprint.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;">Andrea Zlatar je upozorila na nacionalni okvir unutar kojeg se studentska pobuna dogodila. Hrvatska politika godinama radi na proizvodnji partikularnih konfilikta koji onemogućuju izgradnju bloka koji bi se suprostavio dominantnim strujama. Radnički i seljački prosvjedi su uvijek za ciljeve postavljali ostvarenje partikularnih interesa dok su studenti, na načelnoj razini, otvorili pitanje subverzivnog djelovanja društva u cjelini i tako napravili prvi konkretan korak prema politici novih saveza koju teorijska ljevica proklamira zadnjih godina. Transsocijalna i transgeneracijska povezivanja predstavljaju, prema Andrei Zlatar, dosad neviđeni emancipacijski potencijal. Vrlo visoka teorijska artikulacija jednostavnog zahtjeva za pravednijom raspodjelom bogatstva čini najveći zajenički nazivnik za stvaranje saveza koji mogu promijeniti društveni odnos snaga.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;">Igor Štiksu je preostalo da nastavi gdje je Zlatar stala i zatvori diskusiju. Njegovo izlaganje bilo je fokusirano na plenum kao nekakvu vrstu zakonodavnog tijela koje u užem smislu riječi nije legalno, ali je svakako legitimno. Takav aberacijska praksa unutar kapitalističko-demokratskih modela događa se na njegovim periferijama: Balkanu (Grčka, Hrvatska) i Latinskoj Americi (Argentina). Društvene napetosti između socijalnih grupa postaju sve veće te je sukob između njih neizbježan. Hoće li on ići u smjeru nasilnog sukoba s represivnim državnim aparatom ili nenasilnom praksom direktne demokracije doznat ćemo brže nego što bismo htjeli. Kraj izlaganja je ostao otvoren. Svatko tko je u utorak prisustvovao panelu valjda je svjestan da dolazi vrijeme kad će većini nas biti uskraćena pozicija jedva zainteresiranih promatrača stvari koje se događaju oko nas.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;">I preksutra je novi dan.</p>
<div style="text-align: justify;"></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
