<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>aleš debeljak &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/ales_debeljak/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Mar 2023 18:21:51 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>aleš debeljak &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Esejistički zemljovid kulturnog prostora</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/esejisticki-zemljovid-kulturnog-prostora/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 22 May 2014 09:01:34 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_knjizevnost]]></category>
		<category><![CDATA[aleš debeljak]]></category>
		<category><![CDATA[balkansko drvo]]></category>
		<category><![CDATA[esej]]></category>
		<category><![CDATA[fraktura]]></category>
		<category><![CDATA[poezija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=esejisticki-zemljovid-kulturnog-prostora</guid>

					<description><![CDATA[<p>U <em>Balkanskom brvnu</em> slovenski pjesnik i esejist Aleš Debeljak bavi se djelom i sudbinama Danila Kiša, Davida Albaharija, Aleksandra Hemona, Miloša Crnjanskog...</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>&#8220;Zašto pišem o književnosti i piscima potopljene zemlje? Prvo, jer sam u toj zemlji proživio većinu svoga života. Drugo, jer je to bio prostor sretnog djetinjstva. Treće, jer mi daje poticaj za promišljanje o ustroju sadašnje Europe. Četvrto, jer je slovenski &#8216;ulazak u Europu&#8217; samo tamna strana &#8216;izlaska iz Balkana&#8217;. Peto, jer živim u svijetu koji me ne zanima, vjeran nečemu što je izgubljeno, svome domu&#8221;.</p>
<p>Tim riječima, koje na početku Balkanskog brvna stoje kao putokaz ili kao upozorenje, slovenski esejist i pjesnik <strong>Aleš Debeljak</strong> otvara gotovo zaboravljena vrata svijeta kojega više nema, ali koji nas na nebrojeno načina određuje. Baveći se djelom i sudbinama pisaca popu<strong>t Danila Kiša</strong>, <strong>Davida Albaharija</strong>, <strong>Aleksandra Hemona</strong> ili<strong> Igora Štiksa</strong>, ponirući u egzile <strong>Miloša Crnjanskog</strong> ili<strong> Charlesa Simica</strong>, krojeći od knjiga i uspomena, od prijateljstava i anegdota – Debeljak iscrtava posve privatni zemljovid jednoga kulturnog prostora, većeg i bogatijeg od onih u kojima trenutačno obitavamo.</p>
<p>Aleš Debeljak (1961.) diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i doktorirao na području društvene misli na Maxwell School of Citizenship, Syracuse University, New York. Bio je Senior Fulbright Fellow na kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju, djelovao u okviru Institute of Advanced Study-Collegium u Budimpešti te talijanskih Civitella Ranieri Center i Liguria Study Center for the Arts and Humanities. Objavio je devet knjiga pjesama, trinaest knjiga eseja, preveo izabrane pjesme<strong> Johna Ashberyja</strong> i knjigu o sociologiji znanja te uredio više antologija. Za svoje je djelo primio nekoliko međunarodnih, jugoslavenskih i slovenskih nagrada, uključujući Nagradu Prešernovega sklada i priznanje Ambasador znanosti Republike Slovenije. Njegove su knjige izašle u prijevodima na engleskom, njemačkom, francuskom, španjolskom, katalonskom, talijanskom, rumunjskom, hrvatskom, srpskom, makedonskom, poljskom, slovačkom, češkom, litvanskom, finskom, mađarskom i japanskom jeziku.</p>
<p><em>Balkansko brvno : Eseji o književnosti &#8220;jugoslavenske Atlantide&#8221;</em> izlazi u nakladi <a href="http://www.fraktura.hr" target="_blank" rel="noopener">Frakture</a> i u prijevodu <strong>Jagne Pogačnik</strong>.&nbsp;</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #888888;">Izvor: Fraktura</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Angažirana književnost</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/tribina/angazirana-knjizevnost/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 06 May 2013 11:05:10 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[aleš debeljak]]></category>
		<category><![CDATA[andrej nikolaidis]]></category>
		<category><![CDATA[angažirana književnost]]></category>
		<category><![CDATA[Gradska knjižnica i čitaonica]]></category>
		<category><![CDATA[Književni petak]]></category>
		<category><![CDATA[Tonči Valentić]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=angazirana-knjizevnost</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ovotjedni <em>Književni petak</em>, zajednički s Andrejem Nikolaidisom i Alešom Debeljakom, bavi se problematikom "angažirane književnosti".</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Što podrazumijevamo pod &#8220;angažiranom književnošću&#8221; i može li danas spisateljski angažman u suvremenoj društvenoj i političkoj konstelaciji imati značaj kakav je imao u nekim ranijim povijesnim razdobljima? Je li kritičko propitivanje stvarnosti još uopće imperativ svakog pisca ili je &#8220;mesijanska&#8221; uloga autora-intelektualca relikt prošlosti? Na koji način književnici mogu potaknuti širi krug ljudi na razmišljanje o gorućim problemima svakodnevice?</p>
<p>Ovo su samo neka od pitanja na koja će se pokušati dati odgovor u razgovoru s renomiranim, poznatim i angažiranim piscima <strong>Andrejem Nikolaidisom</strong> i <strong>Alešom Debeljakom</strong>.</p>
<p>Urednik i voditelj <em>Književnog petka j</em>e <strong>Tonči Valentić</strong>. Tribina će se održati <strong>10. svibnja</strong> u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s uobičajenim početkom u <strong>20 sati</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
