Umjetničku organizaciju Atelijeri Žitnjak osnovali su 2004. umjetnici-korisnici atelijera u kompleksu stare osnovne škole na Žitnjaku, objektu koji je Grad Zagreb prenamijenio u 13 atelijera te ih dodijelio umjetnicima na korištenje. Cilj ovog programa jest pružiti priliku umjetnicima_ama mlađe generacije kako bi se razvijali, istraživali te realizirali nove samostalne ili grupne umjetničke projekte. Na kraju rezidencijalnog boravka, umjetnici_e će imati mogućnost predstaviti svoj rad javnosti putem izložbe, otvorenog studija ili artist talka.

Odabranim umjetnicima_ama omogućit će se korištenje atelijera od 70 m2 na Žitnjaku u trajanju od jednog do tri mjeseca, kao i financijsku podršku za produkciju rada. Na natječaj se mogu prijaviti umjetnici_e i umjetnički kolektivi.

U prijavi je potrebno:

• opisati projekt i koncept rada koji će biti razvijan tijekom rezidencije
• priložiti biografiju s relevantnim informacijama o obrazovanju i dosadašnjem umjetničkom radu
• priložiti motivacijsko pismo kojim se obrazlaže potreba za radnim prostorom i napomenom o trajanju boravka
• priložiti preliminarni troškovnik

Odluku o dodjeli rezidencije donijet će umjetnički savjet Galerije AŽ koji čine Kata Mijatović, Vlasta Žanić, Mirna Rul, Boris Cvjetanović, Boris Greiner, Alem Korkut i Predrag Pavić.

Prijave se šalju na e-mail adresu atezit@gmail.com, a više detalja o pozivu pronađite ovdje.

Rok za prijavu je 30. prosinca.

Predavanje Manuela Borja-Villela održat će s početkom u 14 sati, a jedan od najutjecajnijih kustosa današnjice govorit će o muzeju kao prostoru otpora i društvene transformacije, ali i o novim modelima suradnje s građanskim inicijativama.

U 16 sati slijedi okrugli stol Situated Organisations Assembly – Gradimo zajedno, u kojem će brojni govornici, među ostalim, istraživati pitanja “Kako djelovati unutar neizvjesnosti?” i “Kako prepoznati hitne potrebe i reagirati na društvene, političke i klimatske krize kroz kulturni rad?”

Na okruglom stolu sudjeluju: Emina Bužinkić, Alem Korkut, Mirna Rul, Ana Kutleša, Tereza Teklić, Josipa Lulić, Sabina Sabolović, Vesna Meštrić, Zdenka Badovinac, Nick Aikens, Renata Filčić i članovi skupine Organizacije L’Internationale.

Program se održava na engleskom jeziku, a ulaz je slobodan.

Umjetničku organizaciju Atelijeri Žitnjak osnovali su 2004. umjetnici-korisnici atelijera u kompleksu stare osnovne škole na Žitnjaku (Žitnjak 53), objektu koji je Grad Zagreb prenamijenio u 13 atelijera te ih 2003. dodijelio umjetnicima na korištenje.

Cilj programa je pružiti umjetnicima_ama mlađe generacije priliku za razvoj, istraživanje te realizaciju novih samostalnih ili grupnih umjetničkih projekata. Na kraju rezidencijalnog boravka u atelijeru na Žitnjaku, umjetnici_e će imati mogućnost predstaviti svoj rad javnosti putem izložbe, otvorenog studija ili artist talka.

Odabranim umjetnicima_ama omogućit će se korištenje atelijera od 70 m2 na Žitnjaku u trajanju od 3 mjeseca, kao i sufinanciranje produkcije rada u iznosu od 1000 eura.

U prijavi je potrebno:

• opisati projekt i koncept rada koji će biti razvijan tijekom rezidencije
• priložiti biografiju s relevantnim informacijama o obrazovanju i dosadašnjem umjetničkom radu
• priložiti motivacijsko pismo kojim se obrazlaže potreba za radnim prostorom

Odluku o dodjeli tri radne rezidencije donijet će umjetnički savjet Galerije AŽ koji čine Kata Mijatović, Vlasta Žanić, Mirna Rul, Boris Cvjetanović, Boris Greiner, Alem Korkut i Predrag Pavić.

Prijave se šalju mailom uz naslov “Natječaj za dodjelu prostora za rad”, a više detalja o pozivu pronađite ovdje.

Rok za prijavu je 15. veljače.

Retrospektivna izložba – 20 godina natječaja 

Na ovogodišnjim Erste fragmentima bit će izloženi najbolji radovi kroz dva desetljeća povijesti ovog natječaja. Mnogi danas renomirani umjetnici svoje početke vežu za Erste fragmente, a na ovoj izložbi moći ćete vidjeti radove Davida Maljkovića, Matka Vekića, Alema Korkuta, Ivana Fijolića, Gordane Bakić, Pauline Jazvić i mnogih drugih.

Erste fragmenti već sad imaju dugu povijest, a iskustvo pokazuje da su kroz ovaj natječaj, često već u ranoj fazi, bili prepoznati umjetnici i umjetnice pred kojima je sjajna budućnost. Zato vrijedi upamtiti i imena mladih talenata čiji su radovi otkupljeni ove godine. 

Erste fragmenti 20 – ovogodišnji odabrani radovi 

Uz veliku retrospektivnu izložbu povodom 20 godina Erste fragmenata, publici će biti predstavljeni odabrani radovi umjetnika s ovogodišnjeg natječaja. To su Alba Miočev, Carolina Barbarić, Fran Ferković i Mia Markusić.

Alba Miočev predstavlja se radom Dial-Up! u kombiniranoj tehnici ulja i veza na platnu veličine 115 x 200 cm.

Carolina Barbarić izlaže ulje na platnu – Kopač, dimenzija 140 x 100 cm.

Fran Ferković predstavit će ulje na platnu Stadion, dimenzija 180 x 130 cm.

Diptih Uhvati tu loptu! Catch that ball! ulja su na platnu Mije Markusić od 130 x 260 cm.

Svi radovi otkupljeni ove godine ušli su u natječaj za Nagradu publike (500 €), studenti i studentice likovnih akademija natjecali su se za jednogodišnju stipendiju Erste fragmenti (1800 €), a za najbolji ovogodišnji rad Erste banka dodjeljuje Grand Prix (1500 €) i organizaciju samostalne izložbe u 2025. godini.

O Grand Prixu odlučivao je žiri u sastavu: povjesničar umjetnosti i kustos Vanja Babić, likovna kritičarka i novinarka Patricia Kiš, Leila Topić, viša kustosica u MSU, nezavisna kustosica Neva Lukić i Zlatan Vehabović, akademski slikar i dobitnik natječaja Erste fragmenti 3, 2006. godine. 

Pridružite se proslavi umjetnosti u MSU i pogledajte istovremeno dvije izložbe – jer Erste fragmenti ove godine su pravi spoj mladosti i dugovječnosti.

Članak je objavljen u suradnji s Erste bankom.

U DAB-u ’23. sudjeluju: Nikolina Butorac, Gail Hocking, Ana Sobota, Valentina Damjanović, Josip Pratnemer, Ivan Midžić, Andreja Krušelj Pavličić, Irena Sabolović, Davor Mezak, i. j. Pino – Josip Ivančić, Dubravko Kuhta, Renata Ladović Meštrović, Nataša Takač, Vedran Ružić, Alem Korkut i Iskra kolektiv.

Radovi će biti predstavljeni u formi fotografija, videa, spoken word performansa, instalacija, objekata, ali i skulpture, keramike, knjige, pa i specifičnog nakita. Kroz njih umjetnici se bave pitanjem (potencijalnih) ekoloških katastrofa, klimatskim promjenama kroz estetizaciju užasa nudeći distopijske vizije budućnosti i podsjećajući na kontemplaciju, mir, meditativni potencijal sadržan u memoriji vode.

Izložba ostaje otvorena do 8. veljače, 2024. Više informacija pročitajte na poveznici.

Osnovna programatska tendencija Umjetničke organizacije, oblikovanje je pouzdane i trajne vaninstitucionalne umjetničke platforme koja je u stanju aktivno i promptno odreagirati na pojave i potrebe suvremene umjetničke scene, kako na pojedinačnom autorskom tako i na općenitom kulturološkom planu.

U skladu sa nazivom njihovog multimedijalnog programa – Centar Periferije (prema natpisu/umjetničkoj intervenciji na zgradi AŽ-a, autor Z. Pavelić) – Atelieri Žitnjak vremenom su prerasli u važan umjetnički centar u kulturno zapuštenoj industrijskoj zoni Žitnjak, koji s pravom nazivamo Centar Periferije. Tendencija širenja prostora djelovanja s konteksta izlagačkog programa, na širi kontekst revitalizacije lokalnog kulturnog i društvenog okruženja, Centar Periferije/Ateliere Žitnjak, čini umjetničkom enklavom koja sakuplja i generira energiju koja teži drugačijem rasporedu značenja; u prvom planu su periferno, alternativno, marginalno i marginalizirano.

Dossier Žitnjak, publikaciju koja obuhvaća deset godina Ateliera Žitnjak u četvrtak, 25. rujna u 20 sati u Galeriji Greta predstavljaju Kata Mijatović, Alem Korkut i Boris Greiner.

Razgovarala: Janja Sesar

Umjetnička neprofitna organizacija Atelieri Žitnjak osnovana je 2004. i smještena je u nekadašnjoj osnovnoj školi na Žitnjaku. U sklopu Ateliera Žitnjak, godine 2005. osnovana je Galerija AŽ u kojoj je proteklih godina realizirano preko sedamdesetak izložbi i multimedijalnih događanja. O programskom konceptu i širem kontekstu revitalizacije lokalnog kulturnog i društvenog okruženja razgovarali smo s Alemom Korkutom, voditeljem Umjetničke organizacije Atelieri Žitnjak i Katom Mijatović, voditeljicom Galerije AŽ.

KP: Atelijeri Žitnjak ime je umjetničke organizacije i galerije koje se nalaze u nekadašnjoj osnovnoj školi na Žitnjaku. Možete li nam reći nešto o organizaciji, njenom nastanku i ciljevima?

A.K., K.M.: Umjetničku organizaciju osnovali su 2004. korisnici ateljea u kompleksu stare škole Žitnjak koji je Grad Zagreb 2003. prenamijenio u ateljee te ih dodijelio umjetnicima na korištenje. Željeli smo oformiti umjetnički centar koji bi pridonio prvenstveno kulturnoj, pa i socijalnoj revitalizaciji periferne kulturno zapuštene industrijske zone Žitnjak, po uzoru na brojne kulturne punktove u industrijskim zonama gotovo svih vodećih europskih gradova. U sklopu Ateliera osnovali smo 2005. Galeriju AŽ kao višenamjenski izložbeni prostor u kojoj je do sada održano 70-tak izložbi i drugih multimedijalnih događanja, i koja je 2010. uvrštena na popis uvaženih izlagačkih prostora u RH. Od 2007. Atelieri Žitnjak sudjeluju u Programu međunarodne umjetničke razmjene Zagreb/Düsseldorf, a Dani otvorenih ateliera manifestacija je koju tradicionalno organiziramo svake godine od osnutka.

U naše projekte i događanja nastojimo uključiti i lokalno stanovništvo i institucije, pa smo tako pokrenuli i suradnju s OŠ Petruševac te mjesnom zajednicom Petruševac u realizaciji likovnih radionica za djecu u okviru Ateliera, te predavanja i kulturnih događanja koja se odvijaju unutar škole. Mještani su nas u početku doživljavali kao “strano tijelo”, ali sada već funkcioniramo kao dobri susjedi pa se nadamo se da će i naša suradnja s lokalnom zajednicom ubuduće biti raznovrsnija i plodnija. Nastojimo se i dalje razvijati kao pouzdana i trajna vaninstitucionalna umjetnička platforma koja aktivno i promptno reagira na pojave i potrebe suvremene umjetničke scene kako na pojedinačnom autorskom planu, tako i na općenitom kulturološkom. U okviru toga pokrenuli smo inicijativu da se jedan prostor unutar objekta preuredi isključivo za rezidencijalne boravke i razmjene koje bi se mogle odvijati tokom čitave godine – Grad Zagreb bi tom malom investicijom dobio jedinstveni reprezentativni rezidencijalni centar unutar kompleksa ateljea, koji za sada ne postoji u takvom obliku ne samo u Zagrebu već ni u cijeloj Hrvatskoj. Do sada sve je ostalo na formalnoj zainteresiranosti Gradskog ureda za kulturu, o čijoj odluci ovisi daljnji razvoj tog projekta.

KP: Koji je kapacitet atelijera i na koji se način oni održavaju? Podržava li i na koji način grad Zagreb njihovo djelovanje?

A.K., K.M.: U objektu je 13 ateljea, trenutno su svi popunjeni, iako smo imali situaciju da su neki ateljei bili prazni i po dvije godine… Prostore ateljea dužni su održavati sami korisnici, mi svi koji smo ovdje od osnutka uložili smo vlastita znatna sredstva u uređenje ateljea, koja nam se po ugovoru ne vraćaju u slučaju prestanka korištenja prostora. Naime po zakonu ulazimo u kategoriju poslovnih prostora što znači da bi trebali i privređivati, međutim svi znamo kako stoje stvari s umjetničkom djelatnošću. Održavanje zgrade i okoliša (parka oko objekta) poseban je problem koji trenutačno rješavamo vlastitim sredstavima i iz sredstava pričuve koju plaćamo iako nismo vlasnici prostora već korisnici, tako da ustvari mi održavamo i samu zgradu i okoliš, a ne vlasnik. Ali takve probleme imaju svi prostori sličnih namjena. Grad podržava naše djelovanje isključivo kroz programe i projekte za koje apliciramo svake godine. Unatoč svim problemima, preuređenje jednog takvog objekta u ateljee hvalevrijedan je potez gradske vlasti koji se nažalost nije ponovio ne samo u Zagrebu nego ni u Hrvatskoj od 2003.

KP: Kakvo je općenito stanje s atelijerima za umjetnike, odnosno u kakvim sve okolnistima umjetnici danas rade? Postoje li neke slične organizacije ili prostori u Zagrebu koji su dani umjetnicima na korištenje?

A.K., K.M.: Stanje je doista loše – umjetnici rade u nemogućim uvjetima. To najbolje ilustrira rad Svena Stilinovića koji je sudjelovao na našoj skupnoj izložbi Gosti na Žitnjaku 2010., povodom Dana otvorenih ateljea u kojoj smo ugostili umjetnike bez ateljea. Sven je na A4 formatu papira napisao: ‘”Prostor ovog papira je prostor mog rada, mojih financijskih mogućnosti, to je moj atelier, moj životni prostor”. Koliko mi znamo, u Zagrebu ne postoji nešto slično AŽ-u, iako su ateljei dodjeljivani u nekim sličnim prostorima. Rekli bismo da se ovdje sretnim slučajem oformila grupa vrijednih i entuzijastičnih umjetnika raznih godina i umjetničkih sklonosti, što ih ne sprječava da ugodno provode zajedničke aktivnosti, od kuhanja, pa do realizacije izložbi i drugih programa.

KP: Tko su trenutni korisnici atelijera i kako se može uključiti u rad organizacije ili postati korisnikom atelijera?

A.K., K.M.: Prostore trenutno koristi 15 umjetnika, a da ne bismo nabrajali, na našoj web stranici možete pronaći detalje oko članova, programa i slično. Otvoreni smo za sve projekte koji se uklapaju u naš program, imamo nekoliko stalnih vanjskih suradnika koji nam pomažu oko realizacije programa, ali članstvo je isključivo vezano za korisnike ateljea. Ne smijemo zaboraviti da Umjetnička organizacija nema posla samo s realizacijom umjetničkog programa, nego još i više s održavanjem zgrade, naplatom računa, miševima u zgradi, vatrogasnim aparatima, razbijenim prozorima, pokvarenim bravama… pa je od vitalne važnosti da su svi članovi ujedno i korisnici prostora. Korisnikom prostora se može postati nakon što neki umjetnik napusti prostor koji je prethodno koristio. Na žalost, mi nemamo nikakvog utjecaja na to tko će biti novi korisnik. To je pod isključivom nadležnošću gradskih institucija tj. Gradskog ureda za kulturu.

KP: Osim atelijera, u prostoru se nalazi i galerija. Koje su njene programske smjernice i s kakvim se izazovima susreće galerija u industrijskoj zoni grada?

A.K., K.M.: Galerija AŽ nema strogo zadan programski koncept, uvjetno rečeno neke programske smjernice formirale su se oko npr. pojma perifernosti, kao lokacijskog određenja, ili kao umjetničkog izbora tj. zadatosti. Pozvani umjetnici koji sami biraju što će izložiti, često u radovima ističu upravo taj aspekt življenja i djelovanja, polazeći od marginalnog, marginaliziranog, alternativnog. Nastojimo djelovati i kao “korektor”, ukazati na neke umjetnike koji su nezasluženo ostali u sjeni. Najveći izazov je privući publiku na Žitnjak, međutim to smo velikim dijelom riješili upravo zahvaljujući kvalitetnom programu. Naravno, naš je veliki adut i netipično ozračje otvorenja izložbi u kojima su naši ateljei otvoreni za druženja i razgovore.

KP: Centar periferije naziv je umjetničke intervencije Zorana Pavelića, na ulazu u AŽ. Što to znači za vas i na koji način obilježava vaš rad? 

A.K., K.M.: Zoran je istu intervenciju realizirao prvi put u Koprivnici 2006. da bi njome obilježio dan zatvaranja MMC Kuglana 2, tadašnjeg važnog koprivničkog kulturnog centra. Na zgradi AŽ postavio je natpis 2009., ali ovaj put u kontekstu otvaranja naše umjetničke enklave prema periferiji, centriranja njene pozicije u kulturnom krajoliku Zagreba. Pa iako u tom natpisu na pomalo oronuloj zgradi ima apsurda i ironije, Atelieri Žitnjak s vremenom su zaista prerasli u umjetnički centar koji s pravom nazivaju Centar Periferije.

Radovi se mogu razgledati do 6. siječnja 2013.

U četvrtak, 16. veljače u 19 i 30 sati, Art radionica Lazareti u svojoj Galeriji Otok predstavlja najnoviju izložbu Alema Korkuta naslova 2012. Izložba ostaje otvorena do 1. ožujka, a može se pogledati svakim radnim danom od 11 do 19 sati. Iz više nego tajanstvene pozivnice i naslova izložbe možemo zaključiti tek da Alem Korkut svojim najnovijim radovima tematizira katastrofična predviđanja u godini koja nam predstoji. 

Alem Korkut rođen je 1970. u Travniku, a kiparstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagao na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je više nagrada na natječajima za javne skulpture. Između ostalih, dobitnik je i Velike nagrade 27. salona mladih u Zagrebu, godišnje nagrade HDLU-a za mladog umjetnika 2004. godine, te Velike nagrade Splitskog salona 2009. godine. Od 2007. predaje na ALU u Zagrebu u statusu izvanrednog profesora. 

Re: REFERENDUM treća je međunarodna novomedijska izložba nastala pod kustoskom platformom Novomedijske galerije, koja ima za cilj promoviranje, produkciju i prezentiranje umjetnosti novih medija. Kustosi izložbe su Boris i Natasha Kadin, organizator udruga Mavena, a realizaciju izložbe pomogli su Ministarstvo kulture, HAVC, Grad Split, Multimedijalni kulturni centar Split, HULU i KUM. 

Izložba  će biti otvorena u Staroj gradskoj vijećnici u Splitu u četvrtak, 16. veljače u 20 sati.