Kustosica izložbe Branka Benčić ističe kako se autorica bavi “pitanjima identiteta, politikama sjećanja i zaborava, odnosom promatrača i promatranog, reprezentacijskih (ne)moći slike. Istražujući složene odnose između kolektivnog sjećanja i političke odgovornosti, umjetnička praksa Jelene Jureše propituje načine na koje se povijest reflektira i reproducira u suvremenom društvu”. Izložba okuplja pregled njezine recentne produkcije iz područja filma i videoinstalacije.

Dan nakon otvorenja u petak, 14. studenog u 18 sati, održat će se razgovor u kojem sudjeluju Jelena Jureša, Barbara Matejčić, Aleksandra Sekulić, Branka Benčić i moderatorica Ivana Pejić, a koji progovara o politikama reprezentacije, strukturnom nasilju i političkoj afaziji u umjetničkom i društvenom kontekstu.

Osim toga, u sklopu programa Zimske priče iz Benčića, 18. prosinca s početkom u 17 sati održava se javno vodstvo izložbom.

Jelena Jureša je vizualna umjetnica. Izlagala je na samostalnim i grupnim regionalnim i svjetskim izložbama. Boravila je na umjetničkim rezidencijama u Parizu, Hyde Park Art Centru u Chicagu, MQ21 u Beču, Rezidencija Kamov Rijeka. Doktorirala je na Sveučilištu u Ghentu i Konzervatoriju KASK gdje predaje. Rođena je u Novom Sadu (SFRJ), živi i radi u Ghentu.

Više informacija o izložbi pronađite ovdje.

Kroz intrigantne krajolike i uz svježe interpretacije zbivanja u seriji, publiku će provesti Aleksandra Sekulić, filologinja opće književnosti i teorije književnosti, programska urednica u Centru za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) u Beogradu.

“David Lynch stvarao je seriju Twin Peaks uz mnoge svoje suradnike, ali se u sve tri sezone serije vrlo jasno prepoznaje dijelektička veza s djelima njegovog autorskog filmskog opusa. Prateći Calderonove ideje o životu kao snu i pitanje o sanjaru, kojeg Lynch pripisuje Monici Bellucci u trećoj sezoni serije, možemo promatrati ove intertekstualne odnose i kao indikaciju da je Twin Peaks u svojoj inače složenoj temporalnosti moguće čitati i kroz šetnju citatima, evokacijama, analogijama u kontekstu filmskog stvaralaštva i eksperimenta, u širem periodu i teritoriju od pojedinačnog dijegetičkog vremena i prostora”, piše Sekulić u popratnom tekstu.

Više detalja o programu možete pronaći ovdje.

Branka Benčić aktualna je ravnateljica Muzeja moderne suvremene umjetnosti (MMSU) u Rijeci koja je kao kustosica realizirala brojne relevantne skupne i samostalne izložbe i filmske programe u institucijama, muzejima, filmskim festivalima u zemlji i inozemstvu. Dugogodišnja je umjetnička direktorica Apoteke – Prostora za suvremenu umjetnost, kustosica istraživačke platforme Cinemaniac Misliti film i stručna suradnica Pula Film Festivala. Aleksandra Sekulić je programska urednica u Centru za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) u Beogradu, a dvijetisućitih je bila programska urednica i producentica u Akademskom Filmskom Centru u Beogradu te članica pokreta Low-Fi Video, projekta Medijska arheologija i grupe Kosmoplovci.

Njih dvije su tijekom 2019. i 2020. godine osmislile tematski program projekcija za izdanje Oberhausena 2020. godine, koje je zbog koronavirusa bilo odgođeno. S obzirom na to da je solidarnost kao pojam i kao koncept doživjela preporod u vrijeme pandemije, kustosice su odlučile zadržati tematski okvir, kojim žele podsjetiti na njezin revolucionarni potencijal. “Namjera je programa da inspirira i redefinira promišljanje solidarnosti kao disruptivnog događaja rekonstituiranja društva te da reaktivira resurse i metode kinematografije u potrazi za novom infrastrukturom solidarnosti. Polazeći od vrijednosti zajednice ili društva, solidarnost narušava sustave nejednakosti, hijerarhije, nepravde”, navodi se u službenom priopćenju.

Program je strukturiran u šest cjelina, u sklopu kojih se prikazuju naslovi s područja bivše Jugoslavije nastali 1960-ih i 1970-ih godina te noviji radovi filmaša iz Hrvatske i regije. “Postavljajući u dijalog filmsku produkciju 1960-ih i 1970-ih godina iz područja SFRJ i recentne radove s međunarodnim pozicijama, program će istražiti arhiv i kontinuitet politike emancipacije iz prošlog stoljeća i glasove suvremenih borbi koje remete hijerarhiju i odnose moći u Europi, sustav nejednakosti, privatizaciju, eksploataciju, ili sustav umjetničke produkcije, povezanost načina proizvodnje i političke prakse, od deelitizacije produkcije (radikalni amaterizam), svakodnevne prostorne politike i ‘nesavršene solidarnosti’, do kinepolitike”, najavljuju.

Kroz filmski program kustosice istražuju povijesno nasljeđe filmske proizvodnje u relaciji s estetikama i politikama radništva. Prikazuju se tako Nezaposleni ljudi Želimira Žilnika (1968.), Specijalni vlakovi Krste Papića (1972.) te Vlak sjenki Nike Autor (2017.) koji Papićeve Specijalne vlakove stavlja u korelaciju s problematikom suvremenih migracija. Migrantima se bavi i rad Museum Songspiel: The Netherlands 20XX (2011.) kolektiva Chto Delat iz St Petersburga, čiju projekciju prate predavanje i diskusija. Programska cjelina Performativne geste bavi se filmskom tematizacijom zajedničkih javnih prostora, a uključuje projekciju radova Tomislava Gotovca, Damira Očka, Ante Babaje, Bojana Jovanovića i drugih.

Najava tematskog programa uključuje i razgovor i projekcije posvećene kolektivnim praksama i nasljeđu kinoklubova, u sklopu kojeg će se na temelju radova Ivana Martinca, Save Trifkovića i koektiva Yugantar promišljati različite mogućnosti prikazivanja ili stvaranja solidarnosti filmom. Posljednja, šesta cjelina – Nove topografije, dostupna je na platformi This is Short, a među odabranim filmovima je i nagrađivani njemačko-hrvatski film Prazni sati autora Mate Ugrine.

Umjesto uživo u festivalskim dvoranama Lichtburg kina u Oberhausenu, cjelokupan program Solidarnost kao disrupcija gledateljima je dostupan online od 3. do 8. svibnja, prema rasporedu koji možete pronaći na ovoj poveznici.

Borka Pavićević, direktorica CZKD-a, govori o dvadeset godina rada ove neprofitne kuturne organizacije, suočavanju s prošlosti, ali i sadašnjosti, medijima i civilnom društvu u Srbiji, angažiranoj umjetnosti i nezavisnoj kulturnoj sceni. O programima CZKD-a govori Aleksandra Sekulić.

Intervju je nastao u sklopu Abecede nezavisne kulture, projekta dokumentiranja i predstavljanja kulturnih i umjetničkih praksi u regiji koji, uz potporu Balkanskog fonda za umjetnost i kulturu (BAC), zajednički provode SEEcult.org, Kulturpunkt.hr i Booksa.hr. Autori intervjua su novinarka Vesna Milosavljević, snimatelj Dragan Radosavljević i montažerka Marija Aranđelović.

Program naziva En Garde, Avant-Garde: 20/21, nastao uz podršku partnera Goethe Institut Beograd i Udruženje Krokodil, razmotrit će procese imanentne avangardnim praksama u formi otvorene učionice. Mlađa generacija znanstvenika i onih koji su avangarde istraživali u prošlosti usporedit će epistemologiju i ukupni kontekst istraživanja. Kritičke prakse – u umjetnosti ili aktualne javne intervencije u medijski diskurs i javni prostor – pozvane su ispitati današnju i moguću kritiku kao i njenu ulogu u društvu.

Centar za kulturnu dekontaminaciju neprofitna je institucija kulture, čiju zajednicu predstavljaju umjetnici, aktivisti, teoretičari, nevladine organizacije, inicijative kulture i umjetnosti i ljudskih prava. Program najavljen za 17. i 18. listopada otvorit će organizatorice Borka Pavićević i Maria Glišić te recital Čovek peva posle rata u izvođenju Bekima Fehmijua uz audio zapis iz arhive Radio-televizije Srbije (RTS).

U programu sudjeluju Aleksandra Sekulić, Branislav Dimitrijević, Gal Kirn, Gordana Nikolić, Jerko Denegri, Irina Subotić, Nikola Dedić, Miško Šuvaković, Atila Širbik, Stanislava Barać, Dejan Ilić i drugi, a najavljeni su glazbeni performans inspiriran časopisom Zenit, performans Marka Brecelja inspiriran Dimitrijem Tucovićem, prezentacija projekta CZKD-a Moderna koji se bavio ispitivanjem kontinuiteta moderne te film-performans kolektiva Chto Delat uz diskusiju s Olgom Egorovom Caplijom. 

Više o programu u CZKD-u potražite ovdje.

Izvor: CZKD

“Svoje simboličke i tehničke resurse, svoju memoriju i produkciju stavljamo kao inventar na raspolaganje polaznicima za formiranje otvorenog programa, metodološkog i tematskog okvira koji će se otvoriti za kritičko promišljanje javnog i političkog prostora i na taj način reafirmisati autore i autorstvo kao osnov kritičkih praksi. Polaznici će iskoristiti kurseve da razviju svoje ideje i na kraju kursa svoju temu obrade u nekom od oblika javnog kulturnog ili umetničkog događaja u svom gradu i potom na zajedničkom trodnevnom seminaru/plenumu u CZKD-u u Beogradu”, najava je poziva.

Cilj je Studija konteksta preispitivanje značenja javnosti i “javnog”, otvaranje prostora kritičkih praksi u odnosu na neposredno okruženje i nasljeđe civilnog društva. Na program Studije konteksta – Diverzitet diverziteta možete se prijaviti do 20. veljače na adresu elektroničke pošte ili doći na uvodni sastanak.

Tečajevi prve godine istovremeno će se odvijati u Beogradu (CZKD, koordinatorica Ana Isaković), Subotici (koordinator Branislav Filipović, Aktivni region), Nišu (koordinator Osman Balić, YUROM Centar), Novom Pazaru (koordinator Enes Halilović, SENT), u periodu od veljače do lipnja. Polaznici programa imat će priliku u suradnji s mentorima i izabranim predavačima pripremiti svoje programe koje će javno predstaviti u listopadu u svojim gradovima i na zajedničkom događanju u Beogradu.

Umjetnički tim programa čine Borka Pavićević, Zlatko Paković, Ognjen Glavonić, Saša Ćirić, Aleksandra Sekulić te koordinatori. 

Izvor: CZKD

Kroz radionicu, kazališnu predstavu i diskusiju provlače se neka od suštinskih pitanja trenutnih preispitivanja kulturne politike, pozicije i budućnosti nezavisnih kulturnih inicijativa i pravnog koncepta autorskih prava i copyrighta u Srbiji.

Publika će predstavi Dance!Copy!Right? Christopha Winklera, temeljenoj na suđenju radi kršenja copyrighta pred njemačkim okružnim sudom, moći besplatno prisustvovati oba dana održavanja manifestacije. Uzimajući taj sudski proces kao polazišnu točku, produkcija istražuje osnovne probleme i pitanja vezana uz copyright i intelektualnu svojinu. U CZKD-u bit će izvedena na engleskom i njemačkom jeziku, uz titlove na srpskom.

Radionica na istu temu bit će otvorena 6. studenog uvodnim obraćanjem Andreasa Poltermanna i Borke Pavićević, a potom će o nezavisnoj kulturi i kulturnoj politici u Srbiji govoriti Marijana Cvetković iz Stanice – Servisa za savremeni ples, jedne od više od 90 članica NKSS-a. Međunarodni kontekst borbe za nezavisnu kulturu predočit će Christian Römer i Nevenka Antić, a sljedeći će se dan održati javna diskusija naslovljena Nezavisna kultura kao nepredvidivo ponašanje? koju moderiraju Ana Isaković i Aleksandra Sekulić.

Više potražite na stranicama Centra za kulturnu dekontaminaciju.

Izvor: seecult

Izlo­žba predstavlja i neki vid anticipacije, odnosno evocira­nja budućnosti umjetnosti i medija videa, rekonstrukciju horizonta kakav je bio dok se video kao medij upuštao u različite istraživačke i agonističke odnose s televizijom, shvaćajući je kao formativni medij istječućeg dvadesetog vijeka. “U cjelokupnom kulturnom prostoru bivše SFRJ možemo pratiti i prepoznati neke kontinuitete i anticipacije odnosa produkcije kino klubova i pionirskog rada s videom. Televizija postaje referentno mjesto koje reflektira njenu produkcijsku moć i dominaciju, kao i formativan utjecaj na oblikovanje specifične estetike. Istovremeno, dok je televizija oblikovala specifičnu umjetničku estetiku, umjetnost je oblikovala televiziju, a radovi umjetnika prisutni na izložbi preispituju upravo kulturni utjecaj televizije i njen autoritet”, navode u najavi izložbe kustosice Aleksandra Sekulić i Branka Benčić.

Izložba će biti otvorena u petak, 7. lipnja, a najavljen je popratni program za subotu, prezentacije projekata i razgovor s umjetnicima. Low-Fi Video (1997-2003) omogućio je stotinama autora i kolektiva iz Srbije i regije microcinema model projekcija, produkcije i međunarodne komunikacije, pozivajući se na konti­nuitet sa jugoslavenskim kino-ama­terizmom. Projekt Tehnologija narodu! (Studija slučaja: film i video u Vojvodini) kon­cipiran je kao izložba, projekcija, niz predavanja, prezentacija i razgovora kojima će se omogućiti uvid u spe­cifične uvjete proizvodnje u mediju filma, videa i televizije na primjerima odabranih produkcija i dokumentacije iz različitih povijesnih konteksta dana­šnje regije Vojvodine. Autori odnosno kustosi projekta jesu Aleksandar Davić i Gordana Nikolić. Skupljanje građe za DIVA Station za­snovano je na dokumentarnom, arhiv­skom i istraživačkom projektu posve­ćenom video umjetnosti u Sloveniji kojeg je razvijao ljubljanski Zavod za suvremenu umjetnost (SCCA) u razdoblju od 1994. do 1999. DIVA Station bavi se skupljanjem video materijala u tri kategorije: umjetnički video, video dokumentacija umjet­ničkih događaja i video dokumentacija teorijskih diskusija i drugih izvora koji se odnose na suvremenu umjetnost i nude kontekst za istraživanje video radova. Urednica je Barbara Borčić.

Kustosice izložbe Branka Benčić i Aleksandra Sekulić surađuju od 2010. na projektima koji se bave eksperimentalnim filmom, njegovom arhivskom, izlagačkom i historiografskom praksom, poput projekata MAFAF – Nevidljiva istorija, Pogled iz Beograda, realiziran u Centru za kulturnu dekontaminaciju 2011. godine u suradnji s MMC Luka iz Pule, te realizacije izložbe i programa projekcija Slobodan Šijan: Filmski letak u okviru popratnog programa Festivala igranog filma u Puli.

Izložba u Salonu Muzeja savremene umetnosti bit će otvorena do 14. srpnja.

MSU / M.M.

Nevidljivi MAFAF predstavlja istraživačku platformu, projekt koji se u etapama realizira kroz prepoznatljive prezentacijske formate: izložbu, programe filmskih projekcija, serije razgovora, publikacije, a uloga mu je stvaranje arhiva, čuvanje i prikupljanje građe. Do sada su ostvarene tri izložbe, publikacija i programi u Puli (2010), Zagrebu (2010) i Beogradu (2011), uz nekoliko predstavljanja u međunarodnom kontekstu (New York 2012, Luneburg 2010), a priča oko MAFAF-a propituje i vlastite referencijalne okvire. U Beogradu će 2. listopada, uz izložbu Filmski letak Slobodana Šijana, biti predstavljena knjiga MAFAF – nevidljiva istorija, Pogled iz Beograda. Kustosice projekta su Branka Benčić i Aleksandra Sekulić.

“Ono što Pogled iz Beograda doprinosi putujućoj i rastućoj izložbi nije analiza završene povijesti jednoga festivala, već pogled u “nevidljivi” život poslije, uočavanje kontinuiteta prakse filmske produkcije “iz ljubavi”, entuzijazma, kao i njenih javnih manifestacija”, navodi Aleksandra Sekulić. Pripremajući ovaj Pogled, Dušan Makavejev rekao je “da jedino pogled na ono što je danas živo i aktivno može izaći iz uobičajenih komemorativnih oblika osvrta na ovu istoriju”, i stoga je program Nevidljivoga MAFAF-a ponuđen kao faza istraživanja procesa emancipacije filmske produkcije koji je u tijeku, a čija se geneza može promatrati i u oblikovanju javnih manifestacija jugoslavenskog kinoamaterizma.

Prezentacija filmskog materijala i dokumentacije odvija se u galerijskom kontekstu jer takva izmještenost, smatraju kustosice, može omogućiti novo čitanje i razumijevanje kako dokumentacije tako i cjelokupnog konteksta festivala MAFAF i produkcije kino klubova. “Riječ je o pokušaju otvaranja novoga diskurzivnog prostora i stvaranja subjektivne reinterpretacije. Stoga, namjera projekta nije stvaranje fiksnog povijesno utemeljenog narativa, nego naznačavanje mape fragmenata, mozaika podataka, proizvoljno povezanih detalja, kako bi se artikulirao drugačiji pogled”, pojašnjava Branka Benčić.

Pogled iz Beograda druga je publikacija koja se nadovezuje na Informativni program / Nevidljivi MAFAF (Pula, 2010), a formirana je kao zbornik tekstova kolažne strukture, dinamičan i hibridan format proizašao iz trodnevnog simpozija. Uključuje kritičke i kontekstualne autorske tekstove, eseje Branke Benčić (Osvajanje vidljivosti), Grega deCuira (Jugoslavenski kino entuzijazam), Bate Petrovića (Sjećanja) i Aleksandre Sekulić (Pogled iz Beograda kao akcija javnog amatera), transkripte sjećanja i razgovora sa sudionicima (Marko Babac, Dragomir Zupanc, Lazar Stojanović, Ivica Gunjača, Sunčica Fradelić), te fotografski materijal i dokumentaciju. Izdavači publikacije su udruga MMC Luka i Centar za kulturnu dekontaminaciju.

Izvor: CZKD

CINEMANIAC kao kontinuiran višegodišnji istraživački i izložbeni projekt nastaje iz želje za predstavljanjem radova iz svijeta umjetnosti i filma koji nastaju na raskrižju tih umjetničkih medija. Ovi radovi od svojih početaka predstavlja aktivni kontekst koji omogućava prezentiranje umjetničkih djela, mjesto susreta u kojem se integriraju društveni, kulturni, tehnološki, medijski i estetski aspekti, sjecišta na kojima se susreću umjetnost, umjetnici, institucije i publika, stvaraju novi oblici suradnje, problematiziraju odnosi filma i vizualnih umjetnosti. Izložbe u okviru sadašnje i buduće programske platforme Misliti film, kao Research in Progress, nastavljaju se na dosadašnja iskustva rada s povijesnom baštinom eksperimentalnog filma, poput istraživanja i prezentacije kojima je u središnjem interesu bio pulski festival MAFAF (2010), te prošlogodišnji pogled unazad –  retrospektivni CINEMANIAC X. Projekt okuplja umjetnike koji u svom radu na različite načine formiraju specifičan odnos prema ideji filma kao “prostora mišljenja”, filma “drugim sredstvima” i kritike filmskog aparata, mjesta u kojem se reflektiraju aspekti društva, ideologije, kulture, gdje film postaje svojevrsna riznica ili cultural interface.  

“Filmski letak na neki način predstavlja Šijanovu hibridnu enciklopediju u koju su obuhvaćeni antifilm, filmografija jugoslavenskog filma, pojedini redatelji poput Johna Forda, Howarda Hawksa, Alfreda Hitchckocka…, Filmus Boška Tokina, liste, komentari, bilješke, popisi, dijagrami. Šijanovi eksperimentalni filmovi također su sadržani su u Filmskom letku, kao i pojedini radovi u drugim medijima poput Samoubistva medija, Kič sekvenci ili Vrtoglavice, koji u tom smislu u okviru Šijanovog opusa zauzima značajno mjesto. Njegova današnja reaktualizacija i reinterpretacija predstavlja doprinos ponovnom čitanju cijeloga niza umjetničkih praksi avangarde i neoavangarde”, o izložbi i Šijanovom radu napisala je kustosica Branka Benčić u svom je tekstu Kodovi kinematografije.

Raspored projekcija i popratnih događanja u sklopu izložbe Slobodan Šijan: Filmski letak možete pronaći na istaknutom linku. 

Izvor: CKD