Aleksandar Mijatović – Kulturpunkt

Vita, melankolija i politička ekonomija

Matija Mrakovčić — Tue, 27 Dec 2016 12:32:10 +0000

Brojne različite reakcije na smrt Davida Bowieja upućuju da taj fenomen zahtijeva detaljnije razmatranje. S vremenskom distancom, na godišnjicu njegove smrti u utorak, 10. siječnja, od 9.20 do 13.30 sati u net.kulturnom klubu mama, skup će pokušati tom fenomenu pristupiti trezveno i razmotriti ga iz psihološke, sociološke i filozofske vizure. Na skupu sudjeluju Katarina Peović Vuković, Katja Kolšek, Tatjana Jukić, Bara Kolenc, Tomislav Brlek, Aleksandar Mijatović i Boštjan Nedoh.

Nezaključena lista problema koji će biti promišljeni uključuje sljedeća pitanja: Zašto je Bowie izazvao takve reakcije? Nije li on umjetnik koji je razotkrio temeljni mit pop-kulture: mit o vječnoj mladosti? Što se može reći o njegovim umjetničkim opsesijama – vremenu i smrti? Diskurzivne prakse na Internetu nalikuju na svetačke vitae kao specifične duhovne imitacije. Smijemo li s pravom primijetiti da Bowie predstavlja modernu “duhovnu zaokupljenost” (Geistesbeschäftigung) pri kojoj je uloga priče da nas uvede u duhovno stanje u kojem možemo preobraziti same sebe? Možemo li reći da smrt slavnih osoba čini događaj u heideggerovskom smislu? Ili je slučaj upravo obratan – dovodi li nas upravo perpetuiranje događajnosti do nedogađajnosti? Zanimljivo je i psihoanalitičko pitanje naravi tugovanja. Jesmo li u pravu ako primijetimo da kolektivno tugovanje na Internetu upućuje na oblik patologije – melankoliju čiji je temelj, kao što je Freud primijetio, u narcizmu? Možemo li Internet prepoznati kao prostor nesvjesnog gdje sve inhibicije popuštaju, što ga čini idealnim mjestom za ukazanje jouissance?

Na kraju, zanimljivo je i pitanje političke ekonomije kao okvira u kojem je Bowiejeva smrt nastupila – koja je veza između političke ekonomije i tugovanja za slavnim sličnostima? Znači li išta natpis “available on iTunes”, zabilježen ispod svakog videa koji su obožavatelji podijelili u danima nakon vijesti o Bowiejevoj smrti, ili takve detalje možemo ignorirati kao čiste slučajnosti?

Izlaganja će biti na engleskom jeziku. Raspored potražite ovdje.

Drugo lice umjetnosti

Tomislav Žilić — Thu, 22 May 2014 10:54:15 +0000

Na predavanju Drugo lice umjetnosti: Baudelaire, fotografija i imaginacija, doc. dr. sc. Aleksandar Mijatović otvorit će raspravu o poznatom eseju Charlesa Baudelairea o fotografiji koji je objavljen u Salonu iz 1859. godine. Baudelaireov se esej obično tumači kao konzervativna kritika koja fotografiji uskraćuje položaj umjetnosti. Međutim, Baudelaire u Salonu 1859. i samoj umjetnosti predbacuje pretvaranje u obrt – uspješnu poduzetničku akviziciju za masovnu potrošnju.

U izlaganju se ova Baudelaireova rasprava o fotografiji dovodi u odnos s njegovim drugim esejima među kojima središnje mjesto zauzima Slikar modernog života (1863).U tom se eseju lamodernité određuje kao “druga polovina” umjetnosti usmjerena na prolazne, kratkotrajne, trenutačne pojave. Ako je lamodernité sastavni dio umjetnosti, tada ta druga polovina umjetnosti pripada upravo fotografiji. Baudelaireova teza o dvostrukosti umjetnosti predstavlja emancipaciju od elitističkih i populističkih predrasuda o umjetničkom stvaranju i publici; kao ni proizvodnja, ni potrošnja nije isključivo ekonomska kategorija.

Predavanje će biti održano 27. svibnja u Galeriji Principij, s početkom u 19 sati.

Spekulativni realizam i aleatorni materijalizam

Vatroslav Miloš — Mon, 03 Mar 2014 09:20:23 +0000

“Kao što je poznato, prema Quentinu Meillassouxu spekulativna teza o apsolutnosti kontingencije razrješava od iluzije istoga i nepromjenjivih zakona; kada se odagna ‘stabilistička iluzija’ u pozadini se pojava otkriva ‘pojmljivi kaos’. Ali navodno rješenje korelacionističke hipoteze ujedno je problem spekulativne: ako se bilo što može promijeniti kako to da ništa nije podvrgnuto iznenadnoj i nasumičnoj preobrazbi? Kako objasniti očiglednu stabilnost zakona ako je njihova kontingencija apsolutna. Prema Meillassouxu, stabilistička teza sastoji se od dva dijela: prvo, stabilnost zakona upućuje na njihovu nužnost i, drugo, ništa se ne mijenja jer promjene nisu česte. Nužnost se definira u terminima stabilnosti a promjena u terminima čestoće; ideje stabilnosti, invarijantnosti i nepromjenjivosti počivaju na rijetkom mijenjanju zakona i stvari. Budući da je ontologija reducirana na epistemologiju, po-sebi na za-mene, stabilistička teza u osnovi je transcendentalna iluzija”, stoji među ostalim u najavi predavanja.

Aleksandar Mijatović je docent i pročelnik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog odsjeka u Rijeci. Područje njegovog znanstvenog interesa obuhvaća teoriju književnosti, lingvistiku, filozofiju i kulturalnu teoriju. Autor je knjiga Svijet bez čovjeka: Svijest, materijalizam i književnost (2012) i Personifik(a)cije: književni subjekt i politika impersonalnosti (2013).

Predavanje naslovljeno Heteroaktualnost-kontingencija apsoluta: Spekulativni realizam i aleatorni materijalizam održat će se u petak, 7. ožujka s početkom u 17 sati. Diskusiju nakon predavanja moderira Ante Jerić.

(Ne)vjerodostojni dokumenti

Matija Mrakovčić — Tue, 10 Dec 2013 10:26:55 +0000

Djela W. G. Sebalda već puna dva desetljeća privlače pozornost čitatelja različitih profila i interesa. Pokazala su se višestruko poticajna u razmatranjima prethodno slabije zastupljenih intermedijalnih pripovjednih tehnika, mehanizama međugeneracijskog prijenosa pamćenja i kulture pamćenja, sposobnosti slika da se odupiru svojoj povijesnoj deaktualizaciji i padu u (nepovratan) zaborav. Posrijedi je, općenito govoreći, odnos tekstualnog i slikovnog, dokumentarnog i fikcionalnog.

Kolokvij (Ne)vjerodostojni dokumenti. Intermedijalni prostori W. G. Sebalda iz tog će razloga okupiti povjesničare umjetnosti i književne teoretičare s ciljem raspravljanja o navedenim izazovima i ujedno biti svojevrstan priključak na još donedavno vrlo živa i plodna istraživanja Zagrebačke škole intermedijalnosti i intertekstualnosti koja su na istim poslovima (Pojmovnik ruske avangarde, Intertekstualnost & intermedijalnost) uspješno okupljala hrvatske i europske stručnjake te stjecala prepoznatljivost u međunarodnim razmjerima. Povijesni se kontekst u međuvremenu promijenio, pa otuda i dodatan povod ovome kolokviju.

Kolokvij je posebno zaokupljen slikom (post)moderne povijesti i kulture kod W. G. Sebalda te njegovom inačicom intermedijalnog umjetničkog djela za koju dio kritičke recepcije rabi oznaku photo-fiction ili récit-photo.

Kolokvij započinje u petak, 13. prosinca, u 10 sati predavanjem gošće kolokvija Muriel Pic, znanstvenice na sveučilištu Neuchâtel, autorice knjige W.G. Sebaldu, L’image papillon (2009), a završava projekcijom filma Granta Geeja Patience/After Sebald.

Autor je koncepcije kolokvija Ivan Molek, a kustosica Radmila Iva Janković. Na kolokviju sudjeluju Aleksandar Mijatović, Tatjana Jukić, Leonida Kovač, Žarko Paić, Tomislav Brlek, Ana Peraica i Renata Jambrešić Kirin, a cjelokupan raspored potražite na službenim stranicama Muzeja suvremene umjetnosti.

Izvor: MSU / Fotografija: W.G. Sebald Audiovisual Archive