<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>alejandro jodorowski &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/alejandro_jodorowski/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Thu, 16 Jan 2025 10:04:15 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>alejandro jodorowski &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>U planetarnom vrtlogu</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/kritika/u-planetarnom-vrtlogu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Diana Meheik]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 30 Dec 2024 11:23:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kritika]]></category>
		<category><![CDATA[alejandro jodorowski]]></category>
		<category><![CDATA[cirkorama]]></category>
		<category><![CDATA[Domagoj Šoić]]></category>
		<category><![CDATA[horror house project]]></category>
		<category><![CDATA[ivan svaguša]]></category>
		<category><![CDATA[Jadranka Žinić Mijatović]]></category>
		<category><![CDATA[jelena đanko]]></category>
		<category><![CDATA[marianne costa]]></category>
		<category><![CDATA[mile dupor]]></category>
		<category><![CDATA[Nikola Mijatović Bangavi]]></category>
		<category><![CDATA[Periskop]]></category>
		<category><![CDATA[petra najman]]></category>
		<category><![CDATA[suvremeni cirkus]]></category>
		<category><![CDATA[zodijak]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=71003</guid>

					<description><![CDATA["Zodiac – krug malih životinja" posljednji je dio Cirkoramine trilogije "Horror House Project", u kojem se autori bave utjecajem horoskopa i tarota na život i sudbinu cirkusa.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Ovogodišnji deveti po redu riječki festival suvremenog plesa i cirkusa <a href="https://www.periskopfestival.com/hr/">Periskop</a> ponudio je, još jednom, vješto izbalansiran četverodnevni izvedbeni programski sadržaj kroz prezentaciju europskih i hrvatskih suvremeno plesnih i cirkuskih projekata, s naglaskom na domaće umjetničke snage. Jedna od njih je i zagrebačka <a href="https://www.facebook.com/cirkorama/?locale=hr_HR">Cirkorama</a>, vrlo dobro poznata onima koji već dugo i sa zanimanjem prate hrvatsku cirkusku scenu, a koja polako postaje sinonim za suvremeni cirkus u Hrvatskoj. Osnivači Cirkorame su životni partneri i cirkuski umjetnici <strong>Jadranka Žinić Mijatović</strong> i <strong>Nikola Mijatović Bangavi</strong>, jedni od zagovaratelja afirmativnijeg razvoja cirkuske umjetnosti u Hrvatskoj s direktnom namjerom priznavanja cirkusa kao jednakovrijedne izvedbene umjetnosti. U Rijeci su se predstavili <a href="https://www.pogon.hr/program/cirkorama-zodiac-krug-malih-zivotinja/">autorskim projektom</a> <em>Zodiac – krug malih životinja,</em> inače posljednji nastavak trilogije <em>Horror House Projecta</em> nadahnutog utjecajem planeta i zvijezda točnije, tekstom <strong>Mile Dupora</strong>&nbsp;<em>Astrološki i hermetički spisi</em>&nbsp;te knjigom&nbsp;<em>La Vie del Tarot</em>&nbsp;<strong>Alejandra Jodorowskog</strong> i <strong>Marianne Costa</strong>. Nikola Mijatović, autor koncepta, odlučio se pozabaviti utjecajem horoskopa i tarota na život i sudbinu cirkuskih umjetnika, kao i cirkusa općenito, onim što izmiče logičnim, znanstvenim metodama provjere te na izvorištu astroloških konstelacija konceptualno graditi umjetnički rad. Početna sumnja i osobno nepovjerenje u moć predviđanja horoskopa, u značajan utjecaj kretanja planeta na život pojedinca i zajednice na koncu su mi potaknuli znatiželju retoričkim pitanjem: zašto ne?</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1024" height="672" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2025/01/53059400175_6dc2a2d423_b.jpg" alt="" class="wp-image-71007"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Josip Bolonić / Jahvo Joža</figcaption></figure>



<p>Započelo je uzbudljivo, publika se razvrstala u četiri grupe ovisno o elementu horoskopskog znaka, pa tako elementarno grupirani dovedeni smo do sjedećeg mjesta s kojeg započinjemo gledati predstavu. Treba istaknuti činjenicu da naše aktivno sudioništvo tu i prestaje. Na sceni nas dočekuju izvođači, dok se prostorom širi prodoran zvuk daleke galaksije (<strong>Ivan Svaguša Svagi</strong>). Ono što mi zatim odvlači pažnju je bijela boja kružne scene, baš poput natalne karte predstave još uvijek nepoznatog identiteta. U središtu kruga / scene uočavamo ležeće tijelo izvođačice (<strong>Petra Najman</strong>), u položaju fetusa. Odabir tjelesnog vokabulara je značajan – položaj fetusa kao početak svega; kao moguće utješno mjesto sigurnosti i mira. Izvođači (Nikola i Jadranka Mijatović) postavljaju cirkuske rekvizite (čunjeve) u različitim bojama uz rub kružne scene, što nam pobuđuje jasne asocijacije na simbole elemenata vode, vatre, zemlje i zraka. Pokretanje Petrinog tijela u sporom centrifugalnom kretanju iz središta kruga aktivira kompletnu izvedbenu situaciju. Podizanje iz tla u vertikalu probuđenog (cirkuskog) tijela događa se postepeno u promjeni brzine kretanja i u intenzivnijem korištenju tijela u cjelini. </p>



<p>U isto vrijeme, dvoje izvođača koračaju žonglirajući u kontinuiranom kružnom kretanju, čime jasno dočaravaju kretanje planeta na orbitama i njihov utjecaj na čovjeka odnosno, kretanje treće izvođačice, što je u kontekstu ideje ispalo jako dobro rješenje. Oni se na svojim zadanim putanjama (koncentrični krugovi) izmjenjuju, prate se, otežavaju si kretanje, mimoilaze se, ne posustaju, žongliraju neumorno u solo dionicama ili u paru. Njihovo kretanje – hodanje – je nezaustavljivo, ali jednostavno u odabiru obrasca kretanja. Petrina borba za opstankom i trajanjem u vlastitom kretanju je upečatljiva, energetski izražajna. Vještinu kontorcionizma iskoristila je na izvođački zahtjevan, no istovremeno i suptilan način. Zaista, uvučeni smo u prostorno-vremenski okvir astrološkog vrtloga, čiji smo integralni djelić, dok upijamo vizualno dojmljive izvedbene situacije u kojima se uspostavlja angažirana tjelesna simbioza, u trenutcima vatreno zaigrana, u trenutcima fluidno prohodna i opuštajuća.&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2048" height="1363" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2025/01/362280426_676149654554252_5977721252605658797_n.jpg" alt="" class="wp-image-71006"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Josip Bolonić / Jahvo Joža</figcaption></figure>



<p>Cjelokupnoj dinamičnoj atmosferi izvedbe pridonosi moćan dizajn svjetla (<strong>Domagoj Šoić Kuga</strong>), koji nas samozatajno uvlači u svijet astrološkog kaosa i reda, nemira i harmonije postojanja viših sila. Teško je izbjeći osvrt na kostimografsko rješenje predstave (<strong>Jelena Đanko</strong>) kao najznačajniji aspekt vizualnog identiteta predstave. Dizajn kostima donosi notu nadrealnog, koji je djelomično ornamentiran, djelomično čistih ploha. Bjelinom pa i skulpturalnim karakterom, apsolutno se uklapa u prostor scene, čime se želi naglasiti jedinstvo prostora, tijela i zvuka. Ono što je bitno i što me fascinira – pokret nije sputan kostimom, niti se tijelo kostimom negira. Inspirativna glazbena podloga (uz <em>live</em> zvuk) javlja se kao pouzdan oslonac u ovoj izvedbenoj igri planeta. U biti, predstava bi definitivno izgubila na konceptualno-dramaturškom naglasku bez iznimnog autorskog angažmana Ivana Svaguše – taj pomalo fatalistički zvuk organski je srastao s tkivom tjelesne materije.&nbsp;</p>



<p>Moram priznati snagu vizualno-zvučnog ambijenta ovog stvaralačkog poduhvata, u kojem svi autorski segmenti više-manje ravnopravno (su)postoje u idejnoj pročišćenosti. No, dominantni zvučni krajolik odigrao je ključnu ulogu u stvaranju specifičnog atmosferskog doživljaja predstave te njezinoj smislenoj cjelovitosti. Kvaliteta rada upravo jest u harmoničnom balansiranju svih kreativnih komponenti unutar čvrstog konceptualnog okvira sa sitnom, ali “dinamitnom” prevlasti jedne od njih – glazbe.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1024" height="683" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2025/01/53059400460_64cb8064e5_b.jpg" alt="" class="wp-image-71008"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Josip Bolonić / Jahvo Joža</figcaption></figure>



<p class="has-cyan-bluish-gray-color has-text-color" style="font-size:16px"><em>Tekst je nastao u sklopu programa rezidencija za kritičarke koji u 2024. godini provodi <a rel="noreferrer noopener" href="https://www.dusc.hr/nacionalna-cirkuska-platforma/" target="_blank">Nacionalna cirkuska platforma</a>, prva suradnička programska platforma u Hrvatskoj koja okuplja organizacije posvećene razvoju i promicanju suvremenog cirkusa.</em></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Midnight Movies</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/film/midnight-movies/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ana Vučić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 10 Dec 2024 17:38:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[alejandro jodorowski]]></category>
		<category><![CDATA[Art-kino Croatia]]></category>
		<category><![CDATA[fernando arrabal]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[john waters]]></category>
		<category><![CDATA[saša stanić]]></category>
		<category><![CDATA[underground film]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=70181</guid>

					<description><![CDATA[Prosinac u Art-kinu donosi program Midnight Movies, ciklus kultnih underground filmova koji su zbog svog neprilagođenog sadržaja, odnosno korištenja radikalnoestetskih, camp, tabu, queer ili eksploatacijskih stilova s necenzuriranim prikazima seksa i nasilja svoje mjesto u kinima pronalazili u ponoćnim terminima. Ciklus se otvara u utroak, 10. prosinca, a završava u petak, 20. prosinca. Program počinje...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Prosinac u <a href="https://www.art-kino.org/hr/">Art-kinu</a> donosi program <em>Midnight Movies</em>, ciklus kultnih <em>underground</em> filmova koji su zbog svog neprilagođenog sadržaja, odnosno korištenja radikalnoestetskih, <em>camp</em>, tabu, <em>queer</em> ili eksploatacijskih stilova s necenzuriranim prikazima seksa i nasilja svoje mjesto u kinima pronalazili u ponoćnim terminima. Ciklus se otvara u utroak, <strong>10. prosinca</strong>, a završava u petak, <strong>20. prosinca</strong>.</p>



<p>Program počinje u 20 sati kratkim programskim uvodom filmskog i književnog kritičara <strong>Saše Stanića</strong>, a nakon toga slijedi projekcija filmskog prvijenca španjolsko-francuskog pisca i pjesnika <strong>Fernanda Arrabala</strong> pod nazivom <em>Viva la muerte!</em>. Film je avangardna kreacija o iskustvu odrastanja malog dječaka tijekom Španjolskog građanskog rata, a vizualno se temelji na postupcima čija je glavna zadaća šokiranje i uznemiravanje kako bi se &#8220;jasnije&#8221; prodrlo u suštinu. </p>



<p>U utorak, 17. prosinca prikazivat će se psihodelični vestern <em>El Topo</em> <strong>Alejandra Jodorowskog</strong>, prvi poznati <em>midnight</em> film. Riječ je o <em>acid</em> vesternu, podžanru koji kombinira elemente i poetiku klasičnog vesterna, špageti-vesterna i utjecaje kontrakulture 60-ih godina, a govori o nasilnom revolverašu, kojeg glumi sam Jodorowski, u potrazi za prosvjetljenjem.</p>



<p>Program 20. prosinca zaključuje šokantna crna komedija <em>Ružičasti flamingosi</em> <strong>Johna Watersa</strong>. Kako stoji u najavi, ova subverzivna satira lišena je &#8220;svih skrupula, ograničenja i obzira&#8221;, a prati ozloglašenu kriminalku Divine, &#8220;najodvratniju osobu na svijetu&#8221;, koja se svim silama trudi da joj ljubomorni suparnički par ne preotme tu titulu.</p>



<p>Ulaznice su dostupne na blagajni Art-kina koja se otvara sat vremena prije prve projekcije u danu te na stranici <a href="https://www.ulaznice.hr/web/events/67">ulaznice.hr</a>. Više o programu možete pročitati <a href="https://www.art-kino.org/hr/program/ciklusi/midnight-movies">ovdje</a>. </p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Fantastičan komad modernističke literature</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/strip/fantastican-komad-modernisticke-literature/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 07 Mar 2012 12:02:56 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Strip]]></category>
		<category><![CDATA[Alan Moore]]></category>
		<category><![CDATA[alejandro jodorowski]]></category>
		<category><![CDATA[alex robinson]]></category>
		<category><![CDATA[art spiegelman]]></category>
		<category><![CDATA[asterios polyp]]></category>
		<category><![CDATA[charles burns]]></category>
		<category><![CDATA[craig thompson]]></category>
		<category><![CDATA[david mazzucchelli]]></category>
		<category><![CDATA[douglas wolk]]></category>
		<category><![CDATA[fibra]]></category>
		<category><![CDATA[frank miller]]></category>
		<category><![CDATA[grafički roman]]></category>
		<category><![CDATA[grant morrison]]></category>
		<category><![CDATA[marjane satrapi]]></category>
		<category><![CDATA[moebius]]></category>
		<category><![CDATA[strip]]></category>
		<category><![CDATA[thomas ott]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=fantastican-komad-modernisticke-literature</guid>

					<description><![CDATA[<p>Zagrebačka nakladnička kuća Fibra najavila je hrvatski prijevod 'grafičkog romana' <em>Asterios Polyp</em> Davida Mazzucchellija.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Vatroslav Miloš</p>
<div style="text-align: left;"><span style="font-style: italic;">Asterios Polyp</span> je, kako piše <span style="font-weight: bold;">Douglas Wolk</span>, &#8220;traktat o estetici, dizajnu i ontologiji, <span style="font-style: italic;">Künstlerroman</span> srednje životne dobi, Roman Ideja s oba velika slova&#8221;. Radi se o djelu na kojemu je<span style="font-weight: bold;"> David Mazzucchelli</span> radio punih deset godina, a tematski i strukturno&nbsp;&#8211; kroz epsku potragu za mjestom koje možemo zvati domom i uz očite aluzije na <em>Odiseju</em> &#8211; istražuje dihotomiju estetskog i funkcionalnog te njen odraz na suživot dvaju dijametralno suprotnih karaktera.&nbsp;To je možda najvidljivije na tabli podijeljenoj u tri kadra, a na kojoj, uz simultanu grafičku i tekstualnu naraciju, Asterios Polyp, teoretičar arhitekture i protagonist romana, objašnjava bit svog posla: &#8220;Postoje dva moguća pristupa dostupna arhitektu&#8221; (upućujući na ploču na kojoj je ispisano &#8216;linearno&#8221;&#8216; i &#8216;plastično&#8217;); &#8216;Umjetnički poduhvat može biti ili osoban&#8230; ili za publiku&#8217; (upućujući na ploču na kojoj je ispisano &#8216;interno i eksterno&#8217;); &#8216;Umjetnost se može podijeliti u dvije kategorije&#8230;&#8217; (upućujući na ploču na kojoj je ispisano &#8216;faktualno&#8217; i &#8216;fikcionalno&#8217;)&#8221;.&nbsp;</div>
<div style="text-align: left;">&nbsp;</div>
<div style="text-align: left;">Unatoč tomu što mu je <span style="font-style: italic;">Asterios Polyp</span> prvi &#8220;grafički roman&#8221;, Mazzucchelli je autor fascinantnog opusa, bez obzira govorimo li o radu na&nbsp;<span style="font-style: italic;">underground</span> antologijama poput <span style="font-style: italic;">Zero Zero</span> i <span style="font-style: italic;">Rubber Blankets</span> ili o radovima nastalim u okviru <span style="font-style: italic;">mainstreama</span>&nbsp;industrije stripa, poput<span style="font-style: italic;"> Daredevila</span> i<span style="font-style: italic;">&nbsp;Batmana</span>. Mazzucchellijev zajednički rad s <span style="font-weight: bold;">Frankom Millerom</span> na albumu<span style="font-style: italic;"> Batman: Year One</span> &#8211; uz <span style="font-style: italic;">Arkham Asylum</span> <span style="font-weight: bold;">Granta Morrisona</span> i <span style="font-weight: bold;">Davea McKeanea</span> i<span style="font-style: italic;"> The Killing Joke</span> <span style="font-weight: bold;">Alana Moorea</span> i <span style="font-weight: bold;">Briana Bollanda</span> &#8211; smatra se klasikom žanra.&nbsp;</div>
<div style="text-align: left;">&nbsp;</div>
<div style="text-align: left;">Nakladnička kuća <a href="http://www.fibra.hr" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">Fibra</a> u naredne tri godine tako planira objaviti čitav niz kvalitetnih strip naslova. Uz <span style="font-style: italic;">Asteriosa Polypa</span> i spomenuti <span style="font-style: italic;">Batman: Year One</span>, očekuju nas prijevodi <span style="font-style: italic;">73304-23-4153-6-96-8</span><span style="font-weight: bold;"> Thomasa Otta</span>, <span style="font-style: italic;">D.R. &amp; Quinch</span> <span style="font-weight: bold;">Alana Moorea</span> i <span style="font-weight: bold;">Alana Davisa</span>, Millerova<span style="font-style: italic;"> Daredevila</span>, <span style="font-style: italic;">Habibi</span><span style="font-weight: bold;"> Craiga Thompsona</span> i<span style="font-style: italic;"> Persepolisa</span> <span style="font-weight: bold;">Marjane Satrapi</span>. To je, dakako, tek dio najavljenih naslova, a kompletan popis možete potražiti <a href="http://www.fibra.hr/index.asp?cat=9&amp;NewsID=19" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">ovdje</a>.&nbsp;</div>
<div style="text-align: left;">&nbsp;</div>
<div style="text-align: left;">U proteklih nekoliko godina Fibra je objavila niz kanonskih djela strip-literature poput <span style="font-style: italic;">Mausa</span> <span style="font-weight: bold;">Arta Spiegelmana</span>, <span style="font-style: italic;">Crne rupe</span> <span style="font-weight: bold;">Charlesa Burnsa</span>, <span style="font-style: italic;">Ofucanog holivudskog filma</span> <span style="font-weight: bold;">Alexa Robinsona</span>, <span style="font-style: italic;">Inkal</span><span style="font-weight: bold;"> Alejandra Jodorowskog</span> i <span style="font-weight: bold;">Moebiusa</span>, ali i niz kvalitetnih djela domaćih i regionalnih autora poput, recimo, antologije recentne regionalne ženske strip produkcije<span style="font-style: italic;"> Ženski strip na Balkanu</span>. Radi se o, kako stoji na njihovoj službenoj stranici, izdavačkoj kući fokusiranoj na izdavanje &#8220;drugačijih, dosad neobjavljenih i široj javnosti manje poznatih stripova&#8221;, koja se umjesto na komercijalni, oslanja &#8220;prvenstveno na njihov autorski i umjetnički potencijal&#8221;.</div>
<div style="text-align: justify;">
<h5 style="text-align: right;"><span style="color: #00cccc; font-size: xx-small;"><span style="font-weight: normal; line-height: 16px;"><br /></span></span></h5>
<p>&nbsp;</p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
