<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>aida gavrić &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/aida_gavric/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Tue, 03 Dec 2013 14:20:59 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>aida gavrić &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>AFŽ: nasljeđe i granice emancipacije</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/tribina/afz-nasljede-i-granice-emancipacije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 03 Dec 2013 14:20:59 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[AFŽ]]></category>
		<category><![CDATA[aida gavrić]]></category>
		<category><![CDATA[Ankica Čakardić]]></category>
		<category><![CDATA[marija ćaćić]]></category>
		<category><![CDATA[SABA]]></category>
		<category><![CDATA[Savez antifašističkih boraca i antifašista]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[žensko pitanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=afz-nasljede-i-granice-emancipacije</guid>

					<description><![CDATA[<p>Na tribini će biti govora o autonomnom organiziranju žena, uspostavljanju paralelnih komunalnih struktura i inzistiranju na oprezu da revolucija još jednom ne proguta "žensko pitanje".</p]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Na Prvoj zemaljskoj konferenciji žena održanoj 6. prosinca 1942. godine u Bosanskom Petrovcu, na kojoj je sudjelovalo 166 delegatkinja iz cijele Jugoslavije, osnovan je Antifašistički front žena. Direktno sudjelovanje velikog broja žena u narodnooslobodilačkoj borbi, kao i autonomno organiziranje i politička edukacija koju su stekle unutar Antifašističkog fronta žena nedvojbeno su uvelike utjecali na svakodnevnicu jugoslavenskih radnica pa su i doveli do formalno-političke emancipacije žena ostvarivanjem prava glasa 11. kolovoza 1945. godine. U poslijeratnom periodu AFŽ je na sebe preuzeo neizostavan i ključan rad na ublažavanju ratnih posljedica diljem Jugoslavije uzimajući u vlastite ruke provođenje socijalne politike u Jugoslaviji, ali je isto tako nastavio i s političkim i obrazovnim radom.</p>
<p>&#8220;Možda neko na strani sanja da će u Jugoslaviji početi opet po onom starom &#8211; pa da žene pređu u kuhinju i da ne odlučuju ni o čemu. Ali, žene su, drugovi i drugarice, položile ispit zrelosti &#8211; da su sposobne ne samo da rade kod kućanstva, nego i da se bore s puškom u ruci, nego da mogu i da vladaju (tako je!) i da drže vlast u rukama.&#8221; Bez obzira na modernizacijsku potku, iz ovog Titova govora &#8220;iskače&#8221; jedna gesta oslužbenjenog paternalizma koji je nažalost bio indikator jednog općeg odnosa prema ženama u budućem državnom uređenju, a posebice u domeni udjela u strukturama političkog odlučivanja i upravljanja novom socijalističkom državom.</p>
<p>Time je zasigurno srušena svaka iluzija da će unutar realpostojećeg socijalizma doći do potpune ženske emancipacije, pogotovo kada govorimo o redistribuciji kućanskog rada, ali i utjecaja žena u društvenopolitičkom životu. Na kraju se pokazalo da su Titove riječi izrečene u Bosanskom Petrovcu bile prigodničarske, a aktivna, vidljiva i priznata uloga žena u &#8220;izgradnji&#8221; nove države kratkog vijeka. Odluka o &#8220;samoukidanju&#8221; AFŽ-a donesena je 1953. godine.</p>
<p>Ipak, važno je naglasiti kako su antifašističke zasade i (nominalna) jednakost žena u Ustavu RH tekovine narodnooslobodilačke borbe i političkog djelovanja AFŽ-a. Uz neospornu pobjedu i važnost AFŽ-a u svom povijesnom kontekstu te poslijeratnom periodu, postavlja se pitanje današnje valorizacije tih pobjeda i pouka koje se mogu izvući iz djelovanja AFŽ-a, ali i ono ključno pitanje: može li se i kako djelovati antifašistički danas.&nbsp;</p>
<p>Na ovoj tribini, uz analizu utjecaja, nasljeđa i granica emancipacije unutar AFŽ-a pokušat će se odgovoriti upravo na pitanje je li to djelovanje u autonomnom organiziranju žena i uspostavljanju paralelnih komunalnih struktura kojim su se pokrivale tada nepostojeće institucije socijalne skrbi ili inzistiranje na nimalo izlišnom oprezu i strahu da revolucija još jednom ne proguta &#8220;žensko pitanje&#8221;.</p>
<p>Tribina će biti održana u petak, <strong>6. prosinca</strong>, u <strong>20 sati</strong> u prostorima <strong>Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske</strong> (Pavla Hatza 16, Zagreb).</p>
<p>Na tribini govore <strong>Ankica Čakardić</strong> (Feministički front, Filozofski fakultet u Zagrebu), <strong>Aida Gavrić</strong> (Filozofski fakultet u Sarajevu), <strong>Renata Jambrešić Kirin</strong> (Institut za etnologiju i folkloristiku Zagreb) i <strong>Svetlana Stojanović</strong> (Ženski prostor Niš), a moderira <strong>Marija Ćaćić</strong> (Feministički front, <em>Zarez</em>).</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
