<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>AGM &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/agm/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Thu, 02 Nov 2023 12:14:55 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>AGM &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Opstanak unatoč, a ne zahvaljujući kulturnoj politici</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/intervju/opstanak-unatoc-ne-zahvaljujuci-kulturnoj-politici/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 19 Oct 2020 13:34:18 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Intervju]]></category>
		<category><![CDATA[_abeceda_nezavisne_kulture_intervju]]></category>
		<category><![CDATA[Abeceda nezavisne kulture]]></category>
		<category><![CDATA[AGM]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Nova]]></category>
		<category><![CDATA[grad zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[pandemija]]></category>
		<category><![CDATA[potres]]></category>
		<category><![CDATA[Što kako i za koga - WHW]]></category>
		<category><![CDATA[whw akademija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=opstanak-unatoc-ne-zahvaljujuci-kulturnoj-politici</guid>

					<description><![CDATA[<p>O nošenju s izazovima pandemije, njenim ekonomskim posljedicama te još uvijek neizvjesnoj budućnosti prostora Galerije Nova razgovarali smo s članicama kustoskog kolektiva WHW.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Pandemija koronavirusa dubinski je promijenila svakodnevicu u svim aspektima, a posebno je teško pogodila polje kulture, ostavivši nebrojene umjetnice i umjetnike bez mogućnosti rada i direktnog susreta s publikom, zatvorivši prostore kulture i dodatno gurajući kulturne radnike u prekarizaciju. Osim pandemije, Zagreb je krajem ožujka pogodio snažan potres koji je oštetio infrastrukturu za kulturne i društvene djelatnosti, ključna mjesta socijalizacije i integracije zajednice, a poplava u srpnju samo je zacementirala bezizlaznu situaciju u kojoj se nalaze. O utjecaju pandemije, potresa i poplave na rad društveno-kulturnih centara, klubova za programe nezavisne kulture, nezavisnih galerija i drugih izvedbenih i rezidencijalnih prostora te budućnosti planiranih programa i projekata, razgovarali smo s akterima nezavisne kulturne scene koji djeluju u Zagrebu.</p>
<p>Jedno od najpropulzivnijih gradskih kulturnih prostora svakako je Galerija Nova koja se pod vodstvom kustoskog kolektiva <a href="https://www.whw.hr/novosti/index.html" target="_blank" rel="noopener">WHW / Što, kako i za koga</a> prometnula u zagrebački &#8220;portal u svijet&#8221;, s izložbama i pratećim diskurzivnim programom koji promišljaju aktualni društveni kontekst kao i politički potencijal umjetničkih praksi. Unatoč neupitnoj vrijednosti programa, suradnji s brojnim umjetnicima i umjetnicama različitih generacija, intenzivnoj međunarodnoj komunikaciji i dijalogu s lokalnim kulturnim i aktivističkim inicijativama, budućnost prostora Galerije Nova i dalje je neizvjesna, o čemu smo razgovarali s članicama kolektiva WHW.</p>
<p><strong>KP: Kakav je formalno-pravni status prostora koji vodite? U čijem je vlasništvu i imate li potpisan ugovor? Kakvim biste ocijenili odnos s vlasnikom prostora?</strong></p>
<p>Kustoski kolektiv WHW od 2003. na poziv izdavačkog poduzeća AGM koje je djelovalo u sastavu Zagrebačkog holdinga vodi program Galerije Nova koja se nalazi u Teslinoj 7 u Zagrebu. Ukupna površina galerije iznosi oko 140 m2, uz izlagačko-galerijski prostor, prostor Galerije obuhvaća i prostor zaseban ulazom koji je prvenstveno namijenjen diskurzivnim i arhivskim programima (Showroom). Status prostora i vlasnički odnosi nad njim su neriješeni, iako je svojim postignućima i poviješću riječ o jednoj od najagilnijih neprofitnoj gradskih galerija. Galeriju su 1975. godine osnovali umjetnici i kustosi <strong>Ljerka Šibenik</strong> i <strong>Mladen Galić</strong>, u sklopu Centra za kulturnu djelatnost Socijalističke omladine Zagreba. U posljednjih nekoliko godina AGM je više puta promijenio poslovni status i direktora te od 2014. nije produljen ugovor o poslovnoj suradnji između WHW-a i AGM-a.</p>
<p>Godine 2013. smo dobili šturi dopis od AGM-a, tada podružnice Zagrebačkog holdinga, koji od nas tražio sporazumni prekid ugovora o vođenju Galerije Nova, a koji bi trebao stupiti na snagu 31. prosinca 2013. Otkazivanje ugovora komunicirali smo s javnosti u kontekstu netransparentnog sustava valorizacije kulturnih programa i problematičnih načina upravljanja gradskom infrastrukturom, što je uz podršku javnosti i medija imalo za posljedicu povlačenje otkazivanja ugovora. Od tada do danas u prostoru djelujemo bez ugovora, status prostora je u području tzv. pravne nesigurnosti, a slijedom okolnosti AGM je i dalje titular prostora.</p>
<p>Uz neriješen status prostora i vlasničke odnose, postoje i brojne otegotne okolnosti vezane za dotrajalu infrastrukturu. WHW samostalno prikuplja sredstva za sve troškove programa, uključujući i održavanje galerije, režijske troškove, ulaganje u novu opremu, kao i ulaganje u infrastrukturno održavanje. Tako smo o svom trošku uveli novu izložbenu rasvjetu, ali i uložili u saniranje kanalizacije te popravak sustava grijanja. Zadnji udar dogodio se prošle godine kada nam ZKM s kojim dijelimo infrastrukturu, kako bi spriječili curenje vode u svom sustavu grijanja isključuje grijanje u Galeriji Nova, što nam dodatno otežava funkcioniranje tijekom zimskih mjeseci. Bez obzira na spomenute probleme, program se odvija intenzivno i u kontinuitetu. U uvjetima u kojima se zbog gentrifikacije i nebrige gradskih tijela za nezavisni kulturni sektor gase kulturni prostori s dugogodišnjim programom, Galerija Nova ostaje jedan je od rijetkih očuvanih nezavisnih prostora za suvremenu umjetnosti i edukaciju u samom centru Zagreba.</p>
<p><img fetchpriority="high" decoding="async" title="Showroom Galerije Nova, Seminar: Umjetnost kao kontra-hegemonija" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2015/10/showroom_630.jpg" width="630" height="433" /></p>
<p>Već šestu godinu bezuspješno zagovaramo rješavanje statusa Galerije Nova koje bi moglo se moglo provesti odvajanjem od AGM i spajanjem sa Zagrebačkim centrom za nezavisnu kulturu i mlade – <a href="https://www.pogon.hr" target="_blank" rel="noopener">Pogon</a>. S naše strane poduzeti su svi potrebni koraci, no još uvijek, iako je izražena načelna podrška prijedlogu, od Gradske uprave nismo dobili smjernice za realizaciju ovog plana. Kako je taj proces izuzetno složen i očito obilježen birokratskom sporosti, namjera je tijekom 2021. pokrenuti programsko povezivanje s Pogonom kroz različite izložbene aktivnosti. Na brojne apele koje smo uputili Gradskom uredu za kulturu kako bi nam pomogli u rješavanju ovih problema najčešće se susrećemo s formulacijom &#8220;nije u našoj nadležnosti&#8221;. Kroz program <em><a href="https://akademija.whw.hr" target="_blank" rel="noopener">WHW Akademije</a></em> i Galeriju Nova nastojimo promisliti nove izazove kulturne proizvodnje. Jasno je da Galerija Nova kao i mnogi prostori na sceni opstaju ne zbog postojećih kulturnih politika, nego unatoč, često i usprkos njima.</p>
<p>Prostor rada udruge WHW nije samo Galerija, već i od fizičke osobe unajmljeni uredski prostor na Ribnjaku 16, u kojem rade članice kustoskog i organizacijskog tima. Međutim, upravo smo saznali kako ćemo zbog prodaje tog prostora, koji smo koristili i kao edukacijski prostor programa <em>WHW Akademije</em>, biti prisiljeni tražiti novu lokaciju.</p>
<p><strong>KP: S obzirom na potres, koliko ste morali ulagati u popravke, jesu li vam i koliko u tome pomogle mjere donesene na lokalnoj ili nacionalnoj razini? Jeste li imali oštećenja nakon poplave te koliko je prostor koji vodite uopće primjeren vašem radu i aktivnostima? </strong></p>
<p>Imali smo sreće što je prostor Galerije Nova i Showrooma u potresu bio neoštećen. Također ga je zaobišla i poplava iako se u podrumskom dijelu galerije nalazi sanitarni čvor za cijeli taj blok zgrada, a koji zna raditi probleme s kanalizacijom i koji smo bili primorani već jednom i sanirati o vlastitom trošku. Teško je zamisliti kako bi u okolnostima u kojima djelujemo u tom prostoru izgledala neka zahtjevnija obnova.</p>
<p>S druge strane, prostor ureda na Ribnjaku znatno je oštećen i mi ga od 22. ožujka nismo bili u mogućnosti koristiti. Nažalost, sanacija tog prostora pretvorila se u obimniju obnovu koja je recentno zaključena prodajom te smo primorani potražiti novi prostor što je u ova nesigurna vremena još jedan logistički izazov.</p>
<p><strong>KP: Nakon višemjesečnog nestanka i programa i publike, u kojoj je mjeri pandemija utjecala na vaše ovogodišnje planove? Što očekujete u ostatku jeseni, na lokalnom i nacionalnom planu, i koje su vaše najveće potrebe u kontekstu prostora i u kontekstu daljnjeg rada?</strong></p>
<p>Neposredno nakon proglašenja pandemije i zagrebačkog potresa, a nakon najava mogućeg uskraćivanja već dobivenih potpora od strane države i grada, uslijedilo je stresno i zahtjevno razdoblje u kojem smo se suočili s kompleksnim logističkim izazovima provedbe programa u kriznim vremenima, bez sigurnosti da će ugovorena sredstva biti i isplaćena. Krizna situacija je premošćena potporama stranih donatora, ali i onima domaćih zaklada,  Zaklade &#8220;Kultura nova&#8221; i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, koje srećom, isplatu ugovorenih sredstava nisu dovodile u pitanje.</p>
<p>Najveći je izazov bio realizirati program <em>WHW Akademije</em> jer su sudionici bili međunarodni umjetnici i umjetnice. Odgovornost je bila ne samo profesionalna već i šira jer su u pitanju mladi ljudi, koji su se naglo suočili s neugodnim događajima koji su ih zatekli u stranoj zemlji. Okolnosti i mjere su se mijenjale na dnevnoj bazi, različito za pojedinačne države. Jednom kad smo se uvjerili da su svi na sigurnom, bilo je lakše suočiti se s izazovima programa. Unatoč pandemiji i potresu uspješno završavamo sve programe. Gosti predavači nakon kraja veljače više nisu mogli putovati pa smo dio sadržaja i programa prilagodili online formatima u obliku webinara, online radionica i predavanja. Tako su unutar suradnje s MMSU-om Rijeka u sklopu <a href="https://kulturpunkt.hr/?clanak=sto-s-muzejem" target="_blank" rel="noopener">izložbe</a><strong> Davida Maljkovića</strong> <em>S Kolekcijom</em>, zbog nemogućnosti fizičkog susreta, polaznici koristili digitalne alate za interveniranje u zbirku Muzeja. Studenti <em>WHW Akademije</em> i samoinicijativno su testirali različite oblike umjetničke proizvodnje u uvjetima krize. Primjeri su <em>Balkon galerija</em> <strong>Ekaterine Muromtseve</strong>, ulična izložba skulptura od srušenih elemenata građevina <strong>Vlada Brăteanua</strong>, serija grafita <strong>Neže Knez</strong>… Čak je i izložba <em>WHW Akademije</em> <em>Drei Tage bis zum Ende der Kunst</em> realizirana iz perspektive pandemijskih mjera i kurirana je na način da se gleda izvana, dok su serije javnih i specijaliziranih vodstava otvarala vrata Galerije Nova nekoliko puta tjedno u manjim grupama.</p>
<p><img decoding="async" title="Jolanta Nowaczyk, New Normal" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2020/04/Jolanta-Nowaczyk-_NewNormal_630.jpg" width="630" height="430" /></p>
<p>Zbog nemogućnosti predviđanja tijeka pandemije i nekonzistentnosti u provođenju mjera ograničavanja kretanja i okupljanje, bit će osobito zahtjevno planirati nastavak <em>WHW Akademije</em>. Dulji boravak stranih građana u Hrvatskoj je neizvjestan i podliježe pravilima zatvaranja i otvaranja granica. Okolnosti se mijenjaju iz tjedna u tjedan tako da računamo na nužnost fleksibilnosti i hitrog prilagođavanja. Uslijed tih okolnosti treću generaciju <em>WHW Akademije</em> planiramo tijekom 2021. godine. Novi natječaj, ali i program sljedeće generacije će svakako uzeti u obzir nove okolnosti.</p>
<p>U ovom trenutku čini se da će najveći problem u nadolazećem razdoblju predstavljati nošenje s pandemijskom situacijom, njenim ekonomskim posljedicama te još uvijek neizvjesna budućnost Galerije Nova izazvana neriješenim vlasničkim odnosima. Mi program galerije planiramo i izvodimo u punom intenzitetu, ostvarili smo i velik broj suradnji i otvaramo naša vrata partnerima na sceni – ali nesigurnost dodatno postavlja izazove na već i onako složene procese i radnu dinamiku.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Polemičko suočavanje s liberalnom politikom</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predavanje/polemicko-suocavanje-s-liberalnom-politikom/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 31 Mar 2014 11:27:31 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[AGM]]></category>
		<category><![CDATA[centar za radničke studije]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Nova]]></category>
		<category><![CDATA[galerija nova]]></category>
		<category><![CDATA[primož krašovec]]></category>
		<category><![CDATA[whw]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=polemicko-suocavanje-s-liberalnom-politikom</guid>

					<description><![CDATA[<p>Slovenski sociolog Primož Krašovec u Zagrebu će održati predavanje naslovljeno <em>Marxova teorija fetišizma i neekonomski oblici dominacije</em>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Predavanje, kojega <a href="http://www.whw.hr" target="_blank" rel="noopener">WHW</a> organizira u suradnji s <a href="http://www.radnickistudiji.org" target="_blank" rel="noopener">Centrom za radničke studije</a>, održat će se u petak, <strong>4. travnja</strong>.&nbsp;</p>
<p>&#8220;Jedna od najvažnijih i najpertinentnijih optužbi koje se upućuju tradicionalnom marksizmu jest ona za ekonomski redukcionizam. Optužba pretpostavlja da marksizam nije u stanju objasniti i politički artikulirati neekonomske oblike društvene dominacije i segregacije poput rasizma i seksizma. Iako se temelji na donekle pojednostavljenom i karikiranom prikazu tradicionalnog marksizma, ipak nije sasvim neosnovana.</p>
<p>U predavanju ću izdvojiti dvije glavne teorijske pogreške klasičnog, ili tradicionalnog, marksizma koje onemogućavaju adekvatnu teoretizaciju rasne i rodne društvene dominacije. Prva proizlazi iz isključivog fokusa na reprodukciju kapitalskog odnosa (&#8216;u idealnom prosjeku&#8217; ili &#8216;na najvišoj razini apstrakcije&#8217;) koji nedovršenost Marxova rada pretvara u analitičku prednost i ne polaže dovoljno pažnje reprodukciji kapitalističkog društva kao cjeline, već samo njegovim ekonomskim aspektima. Politički učinak te teorijske skučenosti jest marginalizacija društvenih borbi koje su samo indirektno vezane uz kapitalistički način proizvodnje – one se tretiraju kao strateški sekundarne i kao derivati &#8216;prave&#8217; klasne borbe. Druga pogreška vezana je uz manjkavu teoriju ideologije koja ne uzima u obzir teoriju fetišizma. Ona je posljedica redukcija rodne ili rasne dominacije i segregacije na stvar ideologije (tj. nadgradnje) te toga što ne uzima u obzir fundamentalne kapitalističke (iako ne strogo kapitalske) društvene odnose. A eliminacija neekonomskih oblika društvene dominacije paradoksalno se predstavlja kao automatski efekt promjena u bazi (tj. socijalizacije sredstava za proizvodnju, planskog upravljanja ekonomijom itd.).</p>
<p>U zaključku ću pokazati kako teorija fetišizma u polemičkom suočavanju s liberalnom politikom identiteta može biti korisnija od dogmatskog inzistiranja na primatu klasne borbe&#8221;, ističe <strong>Primož Krašovec</strong>.</p>
<p>Primož Krašovec (1979) je slobodni sociolog i član, ne funkcioner, <a href="http://www.demokraticni-socializem.si/" target="_blank" rel="noopener">Iniciative za demokratične socializem</a> iz Ljubljane. Bavi se pisanjem, prevođenjem, predavanjem i uredničkim radom. Prethodno je radio na Pedagoškom inštitutu i kao suradnik <a href="http://www.delavske-studije.si/institut-za-delavske-studije/" target="_blank" rel="noopener">Inštituta za delavske študije</a> (prije poznatog kao Delavsko punkerska univerza). Trenutno predaje teoriju ideologije na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i prevodi knjigu <em>The Socialist Alternative</em> <strong>Michaela Lebowitza</strong>. Njegovi teorijski interesi obuhvaćaju marksističku teoriju vrijednosti, fetišizam, ideologiju i marksističke teorije države i prava.</p>
<p>Predavanje se održava u sklopu izložbe<a href="http://kulturpunkt.hr/content/ti-je-politicka-ekonomija-budalo"><em> To ti je politička ekonomija, budalo</em></a> koja je u Galeriji Nova otvorena do <strong>10. svibnja</strong>.</p>
<p>Izložba i program predavanja i projekcija su dio višegodišnjeg međunarodnog projekta pod nazivom <em>Početi najbolje što se može (kako govorimo o fašizmu?)</em>, u suradnji s programom <em>Estetike otpora</em>. Program Galerije Nova suorganiziraju WHW i AGM.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ocrtavanje prošlosti za budućnost</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/vizualne_umjetnosti/ocrtavanje-proslosti-za-buducnost/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Tomislav Žilić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 25 Feb 2014 10:22:07 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vizualne umjetnosti]]></category>
		<category><![CDATA[AGM]]></category>
		<category><![CDATA[galerija nova]]></category>
		<category><![CDATA[grad zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[Kronologija Galerija Nova 1975 - ?]]></category>
		<category><![CDATA[publicistika]]></category>
		<category><![CDATA[whw - što kako i za koga]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=ocrtavanje-proslosti-za-buducnost</guid>

					<description><![CDATA[<p>Publikacija <em>Kronologija Galerija Nova 1975 - ?</em> predstavlja pokušaj da se javnost i predstavnici vlasti Grada Zagreba upoznaju s poviješću galerije.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="line-height: 20.799999237060547px;">Na <a href="http://kulturpunkt.hr/content/trasirati-buducnost">tribini</a> održanoj u Novinarskom domu u petak 21. veljače povodom neizvjesne budućnosti zagrebačke <a href="http://www.whw.hr/galerija-nova/" target="_blank" rel="noopener">Galerije Nova</a> na poziv za sudjelovanjem se nije odazvao nitko od predstavnika gradske vlasti. Galerijom je od devedesetih godina upravljao <a href="https://www.agm.hr/" target="_blank" rel="noopener">AGM</a>, čijom se je nedavnom privatizacijom budućnost galerije dovela u pitanje.&nbsp;</span><span style="line-height: 20.799999237060547px;">Voditeljice galerije, nakon neuspješnih pokušaja angažiranja gradskih vlasti po pitanju rješavanja neizvjesnog statusa galerije, održanom tribinom te objavljenom publikacijom pokušavaju skrenuti pozornost na važnost galerije u kulturnom i umjetničkom kontekstu.</span></p>
<p>Publikacija <em>Kronologija Galerija Nova 1975 &#8211; ?</em>&nbsp;je pripremljena u brzini neprimjerenoj skorom obilježavanju četrdesete godišnjice galerije, u pokušaju da se njome omogući javnosti i predstavnicima vlasti Grada Zagreba da se upoznaju s poviješću galerije. Kronologija prikazom umjetnika i projekata prati galeriju od osnutka u okviru <strong>Centra za kulturnu djelatnost Socijalističke omladine Zagreba</strong>, pa kroz godine upravljanja od strane kustoskog kolektiva <a href="http://www.whw.hr/novosti/index.html" target="_blank" rel="noopener">WHW / što, kako i za koga</a>.&nbsp;</p>
<p>WHW se nada da će im uvid u nju pomoći u nalaženju trajnih i stabilnih riješenja za budućnost Galerije Nova. Publikacija će biti poslana na sve relevatne adrese u upravi Grada Zagreba pri čemu će se zatražiti hitno izjašnjavanje o ovom problemu.</p>
<p>Publikaciju u elektroničkom formatu besplatno možete preuzeti&nbsp;<a href="http://www.whw.hr/download/kronologija-galerija-nova.pdf" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.</p>
<p style="text-align: right;"><span style="color: #888888; font-size: x-small;">Izvor: WHW</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Povodom neizvjesne budućnosti</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/povodom-neizvjesne-buducnosti/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 17 Feb 2014 10:25:12 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_kulturnepolitike]]></category>
		<category><![CDATA[AGM]]></category>
		<category><![CDATA[boris bakal]]></category>
		<category><![CDATA[Emina Višnić]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Nova]]></category>
		<category><![CDATA[grad zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[kulturna politika]]></category>
		<category><![CDATA[kulturne politike]]></category>
		<category><![CDATA[marina škrabalo]]></category>
		<category><![CDATA[whw]]></category>
		<category><![CDATA[Zagrebački holding]]></category>
		<category><![CDATA[želimir koščević]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=povodom-neizvjesne-buducnosti</guid>

					<description><![CDATA[Pitanja o budućnosti i upravljanju Galerijom Nova ne tiču se samo sudbine jedne institucije nego predstavljaju slučaj koji otvara i šira pitanja o kulturnoj politici Grada Zagreba.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Galerijom Nova</strong> trenutno upravlja AGM, izdavačko poduzeće koje je bilo dio Zagrebačkog holdinga. Kustoski kolektiv <strong>WHW</strong>, koji programski osmišljava rad Galerije od 2003. godine, primio je krajem lipnja 2013. AGM-ovu <a href="http://www.kulturpunkt.hr/content/nova-uprava-stare-politike" target="_blank" rel="noopener">obavijest o otkazu</a> ugovora o vođenju Galerije Nova, a koji je trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2014. godine. Petnaest minuta prije početka zakazane konferencije za novinare, iz Zagrebačkog je holdinga putem elektronske pošte <a href="http://www.kulturpunkt.hr/content/pet-do-dvanaest-petnaest-do-jedanaest" target="_blank" rel="noopener">povučen prijedlog</a> raskida ugovora.</p>
<p>Prošle godine Gradska skupština Grada Zagreba izdvojila je AGM iz Holdinga te mu tako omogućila da uđe u proces restruktuiranja – kako bi bio privatiziran. Tim procesom otvara se pitanje što će se dogoditi s Galerijom Nova. &nbsp;</p>
<p>&#8220;Odgovori na pitanja o budućnosti i upravljanju Galerijom Nova ne tiču se samo sudbine jedne institucije nego predstavljaju slučaj koji otvara i šira pitanja o kulturnoj politici Grada Zagreba, dinamici između reprezentativnih institucija (muzeji i sl.) i malih institucija koje drugačijom vrstom dijaloga, intenziteta i kontinuiteta doprinose kulturnoj proizvodnji, ali i aktivno i angažirano tematiziraju društveni i politički kontekst u kojem djeluju. Smatramo da je važno da se zainteresirana javnost što ranije uključi u tu raspravu kako svi zajedno ne bismo ponovno bili zatečeni štetnim rješenjima.&nbsp;</p>
<p>Kao kulturni djelatnici dužni smo brinuti o sudbini kulturnog života društvene zajednice u kojoj djelujemo, želimo, uz to, aktivno propitivati kakvu kulturnu produkciju imamo, koje mjesto kultura zauzima u našem društvu i gdje se u tim konstelacijama smješta Galerija Nova kao javna institucija svjetskog ugleda i duge tradicije. Odgovori na ta pitanja ne bi se smjeli donositi samo u uredima vlasti, nego bi trebali ovisiti i o djelovanju sviju nas&#8221;, najava je tribine u Novinarskom domu.</p>
<p>Tribina će biti održana u petak, 21. veljače u 10 sati, a pozvani su govornici: <strong>Boris Bakal</strong>, <strong>Želimir Koščević</strong>, <strong>Emina Višnić</strong>&nbsp;te predstavnici uprave Grada Zagreba i Gradske skupštine. Moderirat će <strong>Marina Škrabalo</strong>, a n<span style="line-height: 20.799999237060547px;">a tribini će biti predstavljena publikacija <em>Kronologija Galerije Nova 1975. &#8211; ?</em> koju su pripremili <strong>Darko Šimičić</strong> i WHW.</span></p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #888888;">Izvor: WHW / Fotografija: Sanja Iveković, <em>Ona prava. Biseri revolucije</em>, 2010.</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Strateško-planske metrike i politike</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/stratesko-planske-metrike-i-politike/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 30 Jan 2014 14:40:55 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_kulturnepolitike]]></category>
		<category><![CDATA[AGM]]></category>
		<category><![CDATA[darinko korosr]]></category>
		<category><![CDATA[Emina Višnić]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Nova]]></category>
		<category><![CDATA[Gradski ured za kulturu grada Zagreba]]></category>
		<category><![CDATA[kulturne politike]]></category>
		<category><![CDATA[neven frangeš]]></category>
		<category><![CDATA[snježana banović]]></category>
		<category><![CDATA[tihomir milovac]]></category>
		<category><![CDATA[Tomislav Stojak]]></category>
		<category><![CDATA[Zagrebački holding]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=stratesko-planske-metrike-i-politike</guid>

					<description><![CDATA[<p>Na inicijativu predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, u četvrtak, 30. siječnja, održana je tribina na temu <em>Treba li Zagreb samostalni ured za kulturu?</em>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Nakon uvodne riječi inicijatora <strong>Darinka Kosora</strong> u kojem se osvrnuo na kulturno i povijesno bogatstvo grada Zagreba, uvodno slovo dala je i <strong>Snježana Banović</strong> koja je predstavila istraživanje <strong>Maje Breznik</strong>&nbsp;i <strong>Alda Milohnića</strong> iz 2009. godine o gradskim upravama i odjelima za kulturu na primjeru 18 evropskih država i 33 grada, a koje je Banović nadopunila svojim istraživanjima na primjerima još 53 grada od kojih svega tri nemaju samostalan odjel za kulturu, a od dobrih primjera u Hrvatskoj navela je Rijeku kao jedini grad koji ima kulturnu strategiju. No, podsjetimo se, unatoč postojanju strategije, poneki <a href="http://www.kulturpunkt.hr/content/festival-novog-poretka" target="_blank" rel="noopener">potezi</a>&nbsp;riječkih gradskih čelnika iznimno su problematični što isticanje ovog &#8220;primjera dobre prakse&#8221; čini dvojbenim. &nbsp;</p>
<p>Nakon izlaganja Snježane Banović za riječ se javio <strong>Tihomir Milovac</strong>, kustos Muzeja suvremene umjetnosti, koji je istaknuo da ured koji objedinjuje obrazovanje, kulturu i sport i nije nužno bastardna formacija te ga je vrlo jednostavno rasformirati. Ono što ga zabrinjava u sadašnjem formatu jest nepostojanje strategije &#8211; unatoč usvojenom <em><a href="http://zagrebusljubavljumilanbandic.blogspot.com/2013/01/zagrebplan-2020-strateski-dokument.html" target="_blank" rel="noopener">Planu 2020</a></em>, kultura je zastupljena iznimno skromno što pokazuje nedostatak pravih inicijativa u području kulture, konkretno inicijativa gradskih ureda. Milovac smatra da vizija određuje stategiju, a Zagreb nema viziju kako upotrijebiti resurse i potencijale koji su iznimno veliki. Također, smatra da na praktičnoj razini ima previše preklapanja te da se hitno treba založiti za osamostaljenje ureda i krenuti u izradu strategije kulturnog razvoja i djelovanja, otvoriti prostor za koordiniranje programa i aktivnosti. Problematičnim vidi to što veliki broj ustanova djeluje potpuno samostalno u prostoru javnosti i netransparentno raspolaže javnim sredstavima. Pozdravio je poticaje udruživanja institucija i nevladinih organizacija za što smatra da je dobar generator brojnih potencijala, a lošim je pak istaknuo prešutnu privatizaciju koja je dovela do situacije u kojoj ustanovama upravljaju ljudi s doživotnim mandatima.&nbsp;</p>
<p><span style="line-height: 20.799999237060547px;">Prije izlaganja <strong>Emine Višnić</strong>, Darinko Kosor nas je podsjetio na brojke prema kojima se u Gradu Zagrebu za kulturu izdvaja 7% proračuna, što čini nekih pola milijarde kuna, no napomenuo je da se od te naizgled pristojne brojke dvije trećine izdvaja za hladni pogon ustanova. Emina Višnić se suprotstavila tezi da gradski uredi trebaju imati inicijativu i upravljati projektima te kao negativan primjer toga spomenula upravo Rijeku. Istaknula je kako bismo trebali inzistirati na autonomiji kulturnog djelovanja i graditi ju. Podsjetila je da Grad Zagreb ima 34 ustanove koje je sam osnovao, 35 umjetničkih zbirki, niz institucija koje je osnovala država, a smještene su u Gradu Zagrebu od kojih je dio u zajedničkom vlasništvu grada i države, a što se pak tiče radnika u kulturi Grada Zagreba &#8211; zaposlena je 1841 osoba. Podsjetila je i na trenutno aktualan problem <strong>AGM</strong>-a koji je podružnica Holdinga te otvorila pitanje <strong>Galerije Nova</strong> koja je dio te izdavačke kuće. </span></p>
<p><span style="line-height: 20.799999237060547px;">Vraćajući se na 2005. godinu i spajanje ureda, što sektor nije prihvatio bez negodovanja, podsjetila je na očekivanja da će taj korak dovesti do sinergijskih projekata, a od kojih nije bilo ništa. Na razini proračuna, istaknula je da od 2009. do 2014. Grad bilježi pad proračuna od oko 15%, dok je pad u kulturi 20%, pri čemu je proračun vezan uz sport povećan. Također je napomenula da od ukupnih sredstava najveći dio odlazi na hladni pogon, zbog čega pate programi koji su drastično smanjeni i zbog čega imamo učmalu kulturnu sliku. Višnić je podsjetila i na problem monstruozne odredbe o obustavi &#8220;zapošljavanja&#8221; te postavila pitanje, kad je već uvedena takva odredba, zbog čega ured za kulturu nije taj koji kontrolira protok novca i njegovu distribuciju već gradonačelnik. Za kraj je napomenula da osnivanje zasebnog ureda ne može riješiti sve nagomilane probleme, ali može biti početak dobivanja snažnijeg sugovornika.&nbsp;</span></p>
<p>Nakon Emine Višnić za riječ se javila<strong> Vitomira Lončar</strong>&nbsp;koja je kao prvi korak navela sektorsku analizu na temelju koje će tim okupljenih stručnjaka, za koje se temeljem njenog izlaganja već činilo kao da su imenovani, sastaviti kulturnu strategiju.&nbsp;<span style="line-height: 20.799999237060547px;">U sferu političkog raspravu je vratio Darinko Kosor na što se za riječ javio <strong>Tomislav Stojak</strong>, zastupnik HNS-a u Gradskoj skupštini i član Odbora za kulturu Gradske skupštine koji se deklarirao kao zagovornik samostalnog gradskog ureda za kulturu jer to jedino smatra logičnim. Stojak smatra da moramo znati što danas u Zagrebu imamo, što se nalazi u institucijama te kako se raspolaže sredstvima. Pripomenuo je da je politika ta koja će donijeti odluku, a da ona mora biti usmjerena na samostalan ured za kulturu. Izrazio je nadu da će ovakav forum nastaviti dalje s radom te je pohvalio predsjednika Skupštine radi okupljanja zainteresiranih aktera. Prema Stojakovoj procjeni, institucionalni okvir je postao besmislen, a smanjenje novaca za nezavisnu produkciju ocijenio je iznimno štetnim jer smatra da se iz tog dijela diže kulturni život u gradu. Za kraj je i na sebe preuzeo odgovornost za to što nije inzistirao na pitanju gradskog preustroja, ali je izrazio nadu da za to još uvijek nije kasno te pozvao predsjednika Skupštine da počne vršiti pritisak na gradske strukture.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.799999237060547px;">Darinko Kosor zaključio je da se radi o temi u kojoj nema suprotstavljenih strana, podsjetio da je i gradonačelnik Bandić u predizbornoj kampanji govorio o samostalnom uredu za kulturu, kao i pročelnik ureda Lovrić, te je pozvao okupljene da nastave dalje i izrazio duboko uvjerenje da će do realizacije i doći.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.799999237060547px;">No, do realizacije čega? Kakvog to ureda? Po kojim će principima biti krojen taj ured? Na koji će način i prema kojim standarima biti kreirane politika i strategija tog ureda? Ovo su samo neka od pitanja koja nisu niti iznesena na stol, a oko njih će biti puno teže postići sporazum i istomišljeništvo među okupljenim, a ponajprije odsutnim akterima – jer ovo okupljanje uglavnom nije privuklo predstavnike gradskih institucija – osim ravnatelja ansambla Lado i Dvorane Lisinski.&nbsp;</span><span style="line-height: 20.799999237060547px;">Raspravu je iz strateško-planskih metrika i politika, za malo optimizma pri kraju, zaključio <strong>Neven Frangeš</strong>, podsjetivši da zajednička točka borbe jest samostalan ured za kulturu, da su načini na koje će se stvari organizirati i upravljati bitni, ali da ne smijemo izgubiti iz vida ono što jest bit kulture, a to je sam sadržaj koji je nastajao i prije institucija, i mimo njih, kao i da nema jakih nezavisnih aktera bez jakog institucionalnog okvira.&nbsp;</span></p>
<p style="text-align: right;"><span style="line-height: 20.799999237060547px; font-size: x-small; color: #888888;">A.L.</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Arhiv kao spomenik</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predavanje/arhiv-kao-spomenik/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 02 Oct 2013 12:19:21 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[AGM]]></category>
		<category><![CDATA[arhiv kao spomenik]]></category>
		<category><![CDATA[arhivistika]]></category>
		<category><![CDATA[Brook Andrew]]></category>
		<category><![CDATA[dokumentacija]]></category>
		<category><![CDATA[galerija nova]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Nova]]></category>
		<category><![CDATA[whw]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=arhiv-kao-spomenik</guid>

					<description><![CDATA[Umjetnici se sve više služe arhivom kao izvorom podataka kako bi otkrili stvarne i izmještene ili skrivene povijesti. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Brook Andrew</strong> održat će u četvrtak,<strong> 3. listopada</strong> u <strong>20&nbsp;sati</strong>, predavanje naslovljeno <em>Arhiv kao spomenik: ne baš nevidljiv svjedok</em>.&nbsp;</p>
<p>Umjetnici se sve više služe arhivom kao izvorom podataka kako bi otkrili stvarne i izmještene ili skrivene povijesti.&nbsp;Australsko kolonijalno iskustvo puno je svojih vlastitih ratova, skrivenih od povijesti, koji se ne razlikuju mnogo od međunarodnih arhivskih tema i praksa. Postoji populistička kulturalna dimna zavjesa koja prikazuje Australiju kao „sretnu“ i uspješnu zemlju&#8230; iako je stvarna trauma naslijeđe prošlosti i današnji sukobi, kao posljedica kolonizacijskog naslijeđa aboridžinskog naroda. Ispod površine traje sukob između onih koji pojedine povijesti brišu ili ih žele zaboraviti i onih koji se žele sjećati. Brook Andrew govorit će o odgovornosti i teškoćama u služenju arhivom kao spomenikom kako bi se predstavilo često skrivene sukobe i očekivanja aboridžinske Australije i o tome što uopće jest Aboridžin kad ga se otkriva uz pomoć arhiva i naslijeđa antropologije. Kako je to dijakronijski povezano s međunarodnom tematikom na mjestima mnogih skrivenih povijesti i protesta? Tko posjeduje istinu i zašto?</p>
<p>Brook Andrew propituje kulturalnu i povijesnu percepciju i arhivska istraživanja kako bi komentirao lokalna i globalna pitanja u vezi s kulturalnim kolizijama arhiva i povijesti. Osim što inspiraciju crpi iz vernakularnih predmeta i iz institucijskih arhiva i nađenih arhivskih zbirki, Andrew putuje svijetom kako bi radio sa zajednicama i na muzejskim zbirkama te komentirao i proizvodio nove radove u vezi s prikazivanjem i percepcijom povijesnih predmeta. Za 2013. priprema novu site-specific instalaciju nadahnutu zbirkama u Musée d&#8217;Aquitaine u Bordeauxu, pod naslovom <em>Vivid Memories: An Aboriginal Art History</em> u kojoj će izložiti Anatomy of a Body Record: Beyond Tasmania u Galerie Obadia u Parizu. Brook Andrew bio je kustos izložbe TABOO 2012./13. u Muzeju suvremene umjetnosti u Sydneyju: bila je to prekretnica u načinu na koji se domorodačke i nedomorodačke teme izražavaju, klasificiraju i određuju stereotipiziranjem u koloniziranim društvima. &nbsp;</p>
<p>&nbsp;Sve događaje u galeriji Nova zajedno organiziraju WHW i AGM.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Podvale i smicalice</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/podvale-i-smicalice/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 17 Sep 2013 10:19:47 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[AGM]]></category>
		<category><![CDATA[frantz fanon]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Nova]]></category>
		<category><![CDATA[galerija nova]]></category>
		<category><![CDATA[meeting points]]></category>
		<category><![CDATA[the DVteque]]></category>
		<category><![CDATA[vizualne umjetnosti]]></category>
		<category><![CDATA[whw]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=podvale-i-smicalice</guid>

					<description><![CDATA[<p><em>Meeting Points</em> je multidisciplinarna manifestacija suvremene umjetnosti usmjerena na kontekstualiziranu prezentaciju umjetnosti nastale u arapskom svijetu.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Sedmo izdanje <a href="http://www.meetingpoints.org/" target="_blank" rel="noopener"><em>Meeting Pointsa</em></a> čini niz izložbi koje će u razdoblju od rujna 2013. do lipnja 2014. godine biti realizirane u gradovima Evrope, Azije i arapskog svijeta: u Zagrebu, Antwerpenu, Hong Kongu, Moskvi, Beirutu, Kairu i Beču. U usporedbi s prethodnima, ovo izdanje <em>Meeting Pointsa</em> slijedom izložbi iskoračuje iz arapskog svijeta – to se odnosi na gradove u kojima se izložbe održavaju i na popis umjetnika koji na njima sudjeluju, ali i na načelan stav o tome da se umjetnost ne prezentira u nacionalnim ili regionalnim okvirima. Za ovu manifestaciju vrlo je važan trenutak u kojem se ona događa. Naime, proces organiziranja <em>Meeting Points 7</em> koincidirao je s posljedicama narodnih pobuna koje potresaju arapski svijet od 2011. godine te s jačanjem drugih društvenih pokreta u svijetu, koji su potaknuli intenzivne javne rasprave o važećim društvenim i ekonomskim sustavima.</p>
<p><span style="line-height: 20px;">Naslov izložbe, </span><em>Deset tisuća podvala i sto tisuća smicalica</em><span style="line-height: 20px;">, citat je iz knjige </span><em>Prezreni na svijetu</em><span style="line-height: 20px;"> filozofa revolucije </span><strong>Frantza Fanona</strong><span style="line-height: 20px;">, iz djela napisanog 1961. godine u kojem je iznio svoja razmišljanja o oslobađanju Alžira od francuske kolonijalne vlasti. Fanonov naslov Prezreni na svijetu također je citat iz uvodnih stihova pjesme svjetskog radničkog pokreta L&#8217;Internationale. Naziv izložbe odnosi se tek posredno na Fanonovu analizu prelaska iz kolonijalizma u neokolonijalizam i transformaciju onih koji su rušili kolonijalnu vlast u službenike postkolonijalnog poretka, no Fanonovi uvidi mogu biti korisni i za vrednovanje uloge srednje klase u suvremenim previranjima i razmještanjima, a unutar nje i uloge umjetnika, kustosa i intelektualca koji čine novu, globalnu klasu. Jednako tako, &#8220;podvale i smicalice&#8221; potiču nas na smišljanje brojnih kreativnih protustrategija za razotkrivanje, recikliranje i podrivanje opresivnih infrastuktura koje su buknule u nedavnim protestima i pobunama i stvorilo nove saveze između političkog aktivizma i umjetničkih gesti. Izložba sama po sebi nije, međutim, pokušaj da se istaknu ili arhiviraju te izuzetno važne epizode našega vremena. &#8220;Podvale i smicalice&#8221; aludiraju prije svega na to da temelji vrlo složenih, nedovršenih društvenih procesa nikad ne miruju, što možemo vidjeti u arapskim revolucijama i radikalnom preoblikovanju razvoja kapitalizma u cijelom svijetu.</span></p>
<p><span style="line-height: 20px;">U Showroomu će tijekom trajanja izložbe biti otvoren DVD arhiv </span><a href="http://www.meetingpoints.org/mp5/dvtheque.aspx?id=10" target="_blank" rel="noopener"><em>The Dvtheque</em></a><span style="line-height: 20px;">, putujući arhiv arapskog filma nastao u sklopu </span><em>Meeting Points 5</em><span style="line-height: 20px;"> u suradnji s </span><strong>Akramom Zatarijem</strong><span style="line-height: 20px;">, </span><strong>Alijem Essafijem</strong><span style="line-height: 20px;">, </span><strong>Hassanom Khanom</strong><span style="line-height: 20px;"> i </span><strong>Sherifom El-Azmom</strong><span style="line-height: 20px;">. U radno vrijeme galerije, posjetitelji će sami moći birati filmove koje žele pogledati.</span></p>
<p>Detaljan program manifestacije potražite <a href="http://www.whw.hr/galerija-nova/izlozba-meeting-points-7.html" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.&nbsp;</p>
<p>Organizator je <strong>Young Arab Theatre Fund</strong>, a kustosice su <strong>Što, kako i za koga / WHW</strong>. <em>Meeting Points 7</em> u Zagrebu podržavaju Allianz Kulturstiftung, Vlada Flandrije, Ford Fondacija, Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba i Ministarstvo kulture RH. Program Galerije Nova i udruge WHW podržavaju: Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva i Zaklada Kultura nova. Program Galerije Nova suorganiziraju WHW i AGM.</p>
<p>Fotografija:&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Pet do dvanaest, petnaest do jedanaest</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/pet-do-dvanaest-petnaest-do-jedanaest/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 05 Jul 2013 11:25:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_kulturnepolitike]]></category>
		<category><![CDATA[AGM]]></category>
		<category><![CDATA[bože čović]]></category>
		<category><![CDATA[civilno društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Nova]]></category>
		<category><![CDATA[grad zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[kulturne politike]]></category>
		<category><![CDATA[milan bandić]]></category>
		<category><![CDATA[nezavisna kulturna scena]]></category>
		<category><![CDATA[whw - što kako i za koga]]></category>
		<category><![CDATA[Zagrebački holding]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=pet-do-dvanaest-petnaest-do-jedanaest</guid>

					<description><![CDATA[<p>Unatoč otkazivanju otkaza ugovora, WHW, Galerija Nova, ali i ostatak nezavisne kulturne scene mora nastaviti borbu za konačno uspostavljanje komunikacije s gradskim vlastima.&#160;</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Matija Mrakovčić</p>
<p><em>&#8220;Poštovane, povlačimo naš prijedlog Sporazuma o raskidu ugovora što smo Vam ga proslijedili dana 20. lipnja o.g.&#8221;.</em></p>
<p><span style="line-height: 20px;">Sadržaj je to elektroničkog pisma poslanog 5. srpnja iz Zagrebačkog holdinga, od strane izvjesne </span><strong>Vanje</strong><span style="line-height: 20px;">, pretpostavimo iz Odjela za odnose s javnošću, kustoskom kolektivu </span><strong>WHW</strong><span style="line-height: 20px;"> petnaest minuta prije početka zakazane konferencije za novinare u </span><strong>Galeriji Nova</strong><span style="line-height: 20px;">. Pismo je proslijeđeno i </span><strong>Milanu Bandiću</strong><span style="line-height: 20px;">, zagrebačkom gradonačelniku, </span><strong>Vesni Kusin</strong><span style="line-height: 20px;">, pročelnici za kulturu, i </span><strong>Jeleni Mihini</strong><span style="line-height: 20px;">, tajnici Uprave</span><span style="line-height: 20px;">&nbsp;Zagrebačkog holdinga.</span></p>
<p>Podsjetimo, konferencija za novinare zakazana je nakon što je kustoski kolektiv koji programski osmišljava rad Galerije Nova od 2003. godine krajem lipnja primio <a href="http://www.kulturpunkt.hr/content/nova-uprava-stare-politike" target="_blank" rel="noopener">obavijest</a> od strane <strong>AGM</strong>-a, podružnice Zagrebačkog holdinga, o otkazivanju ugovora o vođenju Galerije Nova, a koji je trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2014. godine.</p>
<p>U dopisu nije bilo naznačeno radi li se o otkazivanju ugovora s WHW-o ili prestanku rada Galerije kao takve. Na opetovane upite kustoskoga kolektiva upućene na sve odgovorne gradske instance poput Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport,<strong> Ivice Lovrića</strong>, Vesne Kusin ili <strong>Tedija Lušetića</strong>, nitko nije odgovorio. Dan prije konferencije za novinare, <strong>Vid Mesarić</strong> s Hrvatskoga radija uspio je dobiti izjavu Ive Čovića o namjeri prenamjene prostora Galerije u prostor za promociju knjiga, a zbog potrebe štednje.</p>
<p>S kustoskim kolektivom otkako im je poslana obavijest o raskidu ugovora nitko iz gradskih struktura nije uspostavio dijalog, nije priopćen nikakav službeni stav osim što im je rečeno da nije ugovorna obaveza Grada da daju odgovore.</p>
<p>Sporazum koji se spominje u pismu poslanom 5. srpnja nije nikakav sporazum, istaknule su WHW-ovke na konferenciji. Sporazum može biti samo obostran, što obavijest Holdinga o otkazivanju ugovora nije. Radi se o jednostranom činu (samo)volje gradske vlasti koji može biti legitiman jedino ako WHW-u bude odbijen prijavljeni program Galerije. I o tome je kustoski kolektiv vodio računa te je Boži Čoviću poslao prijedlog programa za sljedeću godinu. Čović se nije htio očitovati. Spomenimo usput da je tijekom konferencije jedna od novinarki obavijestila prisutne da Bože Čović daje izjave za medije &#8220;za petnaest minuta ispred Umjetničkog paviljona&#8221;.</p>
<p>Na konferenciji za novinare kustoski je kolektiv izrazio strepnju da pismo primljeno petnaest minuta pred početak konferencije nije nikakva garancija, ne obvezuje Grad ni na što, a najmanje na to da poštuju vlastiti dopis. Postavljeno je pitanje o odnosu AGM-a odnosno Zagrebačkog holdinga prema Galeriji Nova u koju AGM investira jedino u pogledu plaćanja režija, dok su bilokakve druge investicije, što u prostor što u program, isključivo odgovornost WHW-a.</p>
<p>Zbog (ne)odgovornosti gradskih vlasti, u pogledu uspostavljanja dijaloga sa zainteresiranim i zaslužnim dionicima na kulturnoj sceni, a onda i zbog nepostojanja kulturne politike i strategije koje bi kulturnu proizvodnju u Gradu činile održivom i smislenom, WHW smatra da je upravo ovo trenutak u kojem treba nastaviti s inzistiranjem na razgovoru i postavljanju pitanja. Potrebno je Grad obvezati na donošenje kulturne politike koja će u sebe uključiti valorizaciju programa i rada umjetničkih prostora u gradskom vlasništvu.</p>
<p>Pitanje WHW-a i Galerije Nova nije samo pitanje WHW-a i Galerije koju osmišljavaju od 2003. godine trudeći se politizirati kulturu i baviti se temama koje dominantna kultura ignorira. Uporna desetogodišnja praktična otvorenost programa Galerije Nova i rada kustoskoga kolektiva WHW pitanja postavljena na današnjoj konferenciji okreće otkaz ugovora, sporazuma, povjerenja i dijaloga prema cjelokupnoj nezavisnoj kulturnoj sceni.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Nova uprava, stare politike</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/vizualne_umjetnosti/nova-uprava-stare-politike/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 03 Jul 2013 07:58:58 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vizualne umjetnosti]]></category>
		<category><![CDATA[AGM]]></category>
		<category><![CDATA[civilno društvo]]></category>
		<category><![CDATA[galerija nova]]></category>
		<category><![CDATA[izvaninstitucionalna kultura]]></category>
		<category><![CDATA[kulturne politike]]></category>
		<category><![CDATA[nezavisna kulturna scena]]></category>
		<category><![CDATA[vizualne umjetnosti]]></category>
		<category><![CDATA[whw]]></category>
		<category><![CDATA[Zagrebački holding]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=nova-uprava-stare-politike</guid>

					<description><![CDATA[<p>Nakon deset godina rada kustoskom kolektivu WHW otkazan je ugovor o vođenju Galerije Nova.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Istoga dana kada je održana prva sjednica novog saziva Gradske skupštine Grada Zagreba nakon lokalnih izbora, <a href="http://whw.hr/" target="_blank" rel="noopener">WHW</a>-u je od strane AGM-a, podružnice Zagrebačkog holdinga, otkazan ugovora o vođenju Galerije Nova, a koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2014.&nbsp;</p>
<p>Galerija Nova neprofitna je gradska galerija koju su 1975. osnovali umjetnici <strong>Ljerka Šibenik</strong> i <strong>Mladen Galić</strong>. Galerija je bila dio Centra za kulturne aktivnosti Socijalističke omladine Zagreba. U 1970-ima, galerija je provodila radikalan program izložbi, izlažući cijeli niz avangardnih modernističkih umjetnika kao što su <strong>Aleksandar Srnec</strong>, <strong>Jo Klek</strong> i <strong>Exat 51</strong>, zajedno sa scenom koja je tada bila u nastajanju, a obuhvaćala je umjetnike kao što su <strong>Goran Trbuljak</strong>, <strong>Braco Dimitrijević</strong>,<strong> Grupa šestorice autora </strong>i&nbsp;<strong>Mladen Stilinović</strong>.</p>
<p>WHW je galerijom upravljao od 2003. godine otkada je njezin program bio posvećen istraživanju, dokumentaciji i proizvodnji znanja modernističke i suvremene vizualne umjetničke prakse i njenog proširenog polja. Temeljen na nizu samostalnih i grupnih izložbi i diskurzivnih programa (predavanja, diskusija, seminara), program je osmišljavan kao kontinuirani napor da se reaktualizira politički potencijal umjetničke prakse unutar šireg konteksta. U prošlom desetljeću galerija je djelovala unutar nekoliko samoorganiziranih suradničkih platformi. Pokušala je reagirati na specifične potrebe lokalne scene, ispunjavajući područja koje je dominantna kulturna produkcija ignorirala. Program galerije često je reflektira WHW-ove međunarodne dugoročne projekte i otvara njihove istraživačke procese lokalnoj publici, pokrivajući cijeli niz tema kao što su socijalistički modernizam, modeli kolektivizma i samoorganizacije, inovativne kulturne politike, politike izlaganja.</p>
<p>Članovi su kustoskog kolektiva What, How &amp; for Whom/WHW kustosice <strong>Ivet Ćurlin</strong>, <strong>Ana Dević</strong>, <strong>Nataša Ilić</strong> i <strong>Sabina Sabolović</strong>, te dizajner i publicist <strong>Dejan Kršić</strong>. Od svog osnutka 1999. WHW je razvijao modele kolektivnog načina rada putem izložbi, publikacija i diskurzivnih događanja. Kolektiv je prvi dobitnik <a href="http://www.erstestiftung.org/factory/igor-zabel-award-for-culture-and-theory/" target="_blank" rel="noopener">Nagrade Igor Zabel za kulturu i teoriju</a> (2008), dodijeljene kao priznanje za kulturne aktivnosti u središnjoj i jugoistočnoj Europi. Projekti WHW-a bili su zamišljeni kao platforme za socijalno angažirane modele kulturne produkcije i refleksije socijalne zbilje. WHW je dobio ime po svojoj prvoj izložbi: <em>Što, kako i za koga</em>, povodom 152. obljetnice <em>Komunističkog manifesta</em>, održanoj 2000. godine u Zagrebu. Što, kako i za koga su tri temeljna pitanja svake ekonomske organizacije a tiču se planiranja, koncepta i realizacije izložbi, kao i produkcije i distribucije umjetničkih djela i umjetničke pozicije na tržištu rada. Ta pitanja postala su moto WHW-ovog rada i izvor inspiracije za sve sljedeće projekte.&nbsp;</p>
<p>U petak, 5. srpnja u 11 sati, u Galeriji Nova će se održati konferencija za medije na koje WHW poziva zainteresiranu javnost kako bi pomogli otvoriti raspravu o budućnosti Galerije, o kulturnoj politici Grada Zagreba te njezinim sustavima valorizacije WHW-ovog desetogodišnjeg rada u galeriji.</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #888888;">Izvor: WHW / Foto: Tomislav Medak, s izložbe <em>Izgledi Arkzina</em>, 2013</span>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Zato demokracija treba humanistiku</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/teorija/zato-demokracija-treba-humanistiku/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 12 Mar 2013 11:20:44 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Teorija]]></category>
		<category><![CDATA[AGM]]></category>
		<category><![CDATA[demokracija]]></category>
		<category><![CDATA[globalizirano tržište]]></category>
		<category><![CDATA[humanističke znanosti]]></category>
		<category><![CDATA[kritičko mišljenje]]></category>
		<category><![CDATA[martha c nussbaum]]></category>
		<category><![CDATA[ne profitu]]></category>
		<category><![CDATA[nebojša mudri]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=zato-demokracija-treba-humanistiku</guid>

					<description><![CDATA[<p>U izdanju AGM-a objavljen je prijevod nove knjige Marthe Nussbaum o opasnostima jednostranog, isključivo na učinkovitost usmjerenog obrazovanja.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Knjiga <em>Ne profitu. Zašto demokracija treba humanistiku</em> (<em>Not for Profit: Why Democracy Needs the Humanities</em>) svjetski poznate filozofkinje <strong>Marthe C. Nussbaum</strong> temeljito je promišljen i jasno napisan apel za očuvanje svijesti o značenju humanističkih znanosti za sve vidove i stupnjeve obrazovanja, ali i za cjelinu smislena života ljudske zajednice. Knjigu odlikuju svestrana učenost, preciznost izlaganja i britka duhovna angažiranost. Nizom poglavlja autorica argumentirano upozorava na opasnosti jednostranog, prvenstveno ili čak isključivo na učinkovitost usmjerenog obrazovanja i načina života kojem ono služi kao osnova.</p>
<p>Suvremene demokratske države, prvenstveno usredotočene na nacionalni ekonomski rast, potiču onaj tip obrazovanja koji će proizvesti stručne, kompetentne, ali prije svega ekonomski produktivne i na tržištu rada poželjne građane, pritom sve više zanemarujući značaj humanističkih znanosti koje obrazuju ljude za kritičko mišljenje, inovativnost i odgovorno djelovanje u svijetu. Ipak, profitabilne vještine, kako autorica u ovoj knjizi naglašava, nisu dovoljne da bi zdravo demokratsko društvo činili oni koji su sposobni argumentirano kritizirati nametnute autoritete, suosjećati s marginaliziranima i različitima te rješavati složene globalne probleme.</p>
<p>Martha Nussbaum profesorica je na Odsjeku za filozofiju Sveučilišta u Chicagu. Prijevod knjige, u izdanju nakladničke kuće <strong>AGM</strong>, potpisuje <strong>Nebojša Mudri</strong>.</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small;">Izvor: AGM</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
