Piše: Tomislav Žilić

Protekla dva tjedna prošla su u znaku novina u ljudskom istraživanju svemirskih prostranstava, počevši s uspješnim preletom Plutona NASA-ine svemirske sonde New Horizons. Letjelica istražuje planetarna tijela Sunčevog sustava u sklopu istoimene misije, s posebnim interesom za Kuiperov pojas, odnosno područje izvan planetoidnih tijela našeg sustava. Ovaj povijesni prelet učinio je Horizons prvom ljudskom letjelicom koja je na Zemlju prenijela prve snimke patuljastog planeta kao i podatke koji otkrivaju nove informacije o popularnom planetarnom tijelu. Podsjetimo, Pluton je netom nakon početka misije 2006. godine degradiran, odnosno uklonjen s popisa planeta u Sunčevom sustavu, što je izazvalo prijepore među astronomima diljem svijeta. 

Prošlotjedna vijest o otkriću planeta najsličnijem Zemlji izvan Sunčevog sustava zasigurno je jedno od najvažnijih astronomskih otkrića u povijesti ljudskog istraživanja svemira. NASA-ini istraživači u suradnji sa znanstvenicima sa Seti instituta svemirskim teleskopom Kepler prikupljali su podatke u periodu od četiri godine, u pokušaju pronalaska Zemljinih “blizanaca”, odnosno potencijalno nastanjivih planeta. Planet službene oznake Kepler 452b najbliži je takav planet Zemlji, na udaljenosti od 1400 svjetlosnih godina, te unatoč tome što je dvostruko veće mase od Zemljine, s gotovo dvostruko jačom gravitacijom, predstavlja najveći pomak u otkrivanju potencijalno nastanjivih planeta izvan Sunčevog sustava. Entuzijazam globalne astronomske zajednice jedino splašnjava zbog činjenice da bi letjelica poput Horizona do Zemljinog “starijeg brata” putovala impozantnih 25.8 milijuna godina. Svemirski tjedan zaokružila je vijest o inicijativi koja je će aktivno tragati za znakovima izvanzemaljskog života. Uz podršku Stephena Hawkinga, inicijativa će koristiti američki Green Bank teleskop te australski Parkes teleskop u pokušaju pronalaska inteligentnog života izvan Zemlje. 

Domaći medijski prostor prošlog tjedna većinom je bio posvećen razornim požarima koji su bijesnili na poluotoku Pelješac i na Korčuli, kao i diljem priobalja – koje su neki, nažalost, vidjeli kao priliku za promociju hrvatskog turizma. No uz primarni fokus na katastrofalne štete na Jadranu, jedna morska avantura uspjela je izazvati skandal međunarodnih razmjera. Naime, u javnost su procurile snimke razgovora između člana međunarodnog arbitražnog suda za hrvatsko-slovenski granični spor Jerneja Sokoleca i službenice slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simone Drenik. Hrvatska je nakon otkrića snimke urgirala za ukidanjem arbitražnog suda s optužbom da se pogoduje slovenskoj strani, dok Slovenija optužuje Hrvatsku za špijunažu. Sokolec i Drenik dali su ostavke, a Stalni arbitražni sud u Hagu najavio je nastavak procesa, dok s obje strance granice pljušte optužbe i prijedlozi za sankcijama. 

Onkraj diplomatskih skandala, Hrvatska je u pripremama za vojni mimohod u Zagrebu te proslave u Kninu povodom obilježavanja 20 godina vojno-redarstvene akcije Oluja, 4. i 5. kolovoza. U očekivanju vojnog mimohoda i militarizacije diskursa u zemlji u posljednje vrijeme, tekst Viktora Ivančića objavljen u Novostima britko i ironično upire prstom u potrebu suočavanja s prošlošću, pogotovo s onom koja se olako zaboravlja. Početkom tjedna, ponešto ispod radara, pojavila se vijest o tome da će novinar Boris Pavelić ipak tužiti Novi list zbog službenog “upozorenja” koje je zaprimio zbog svog pisanja o Manolić-Karamarko incidentu. Podsjećamo, Pavelić je nakon objave tvrdnji Josipa Manolića o udbaškoj prošlosti Tomislava Karamarka dobio izvanredan otkaz u Novom listu, a tek nakon glasne javne potpore uprava Novog lista stopirala je otkaz. Nakon što se uprava oglušila na Pavelićev zahtjev za ukidanjem upozorenja, najavljena je tužba. 

Krajem tjedna The Guardian je objavio članak o dugo prešućivanim i zataškivanim skandalima na nekima od najprestižnijih britanskih sveučilišta. Prema istraživanju iz 2010. godine, pokazalo se da je svaki sedmi pripadnik studentske populacije u nekom trenu žrtva seksualnog ili fizičkog nasilja. Sveučilišta pritom ne poduzimaju aktivne mjere zaštite studentske populacije, jer najčešće nemaju pripremljene nikakve protokole za slučajeve seksualnog nasilja, a ni lokalne vlasti ne hvataju se u koštac s problemom na adekvatan način. Druge vijesti s otoka vezane su uz probleme koje BBC trenutno proživljava s britanskom vladom, odnosno uz smanjenje BBC-jevog budžeta o kojem smo već pisali. Posljedice prijepora između BBC-ja i Torijevaca najviše će osjetiti zaposlenici tog najvećeg javnog medijskog servisa u Ujedinjenom Kraljevstvu, a o drugim posljedicama kvalitativne prirode i dalje se nagađa. Stephen Moffat, pisac zasigurno najpopularnijih BBC-jevih serijala Sherlock i Doctor Who, prošli tjedan izrazio je zabrinutost oko utjecanja vlade na slobodu govora i medijsku slobodu BBC-ja: “ako dopustimo Torijevcima da izgase ljude koji ih kritiziraju, što je upravo ono što se trenutno događa, ne vidim kako bismo mogli vratiti tu poziciju”.