Znanstvena fantastika u suvremenom smislu počinje se razvijati u 19. stoljeću. Njenim početkom općenito se smatra roman Frankenstein Mary Shelley. Preko Edgara Allana Poea i Julesa Vernea, znanstvena fantastika doživljava svoj prvi vrhunac na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, u djelima H. G. Wellsa. Nakon toga, njen se razvoj u SAD nastavlja u roto-časopisima. Ona sazrijeva u tzv. Zlatnom dobu kasnih 1930-ih i 1940-ih, da bi od sredine 1960-ih, s pojavom Novog vala, reagirala na tadašnje društvene promjene. Konačno, od ranih 1980-ih, znanstvena fantastika kroz kiberpank najavljuje doba prevlasti korporacijskog kapitala, izumiranja države, te računalno-komunikacijskog umrežavanja čovječanstva. Danas je znanstvena fantastika sveprisutni kulturni i medijski fenomen.

Suvremena hrvatska znanstvena fantastika ima tradiciju što seže unatrag do kraja Prvog svjetskog rata i romana Crveni ocean Marije Jurić Zagorke. Stidljivo se razvijajući između dva svjetska rata kroz pojedinačne romane, najčešće serijalizirane u novinama i potpisane pseudonimima, te buknuvši po prvi put na prijelazu iz ’50-ih u ’60-te, u djelima tandema Bjažić-Furtinger, te Angela Ritiga, naša znanstvena fantastika u potpunosti stasa i sazrijeva u zadnjih 35 godina, od pojave časopisa Sirius i osnivanja prvih klubova ljubitelja znanstvene fantastike. Često zanemarivana i osporavana, otvoreno negirana u nekoliko antologija hrvatske fantastične književnosti, te djelujući u inat praktično permanentnoj ekonomskoj i društvenoj krizi, naša se znanstvena fantastika uzdigla do kvalitativnog nivoa sasvim usporedivog sa stvaralaštvom u daleko većim i bogatijim zemljama od Hrvatske.

Na ovoj će se tribini detaljnije pozabaviti poviješću hrvatske znanstvene fantastike, sa svim karakteristikama pojedinih perioda njenog razvoja. Predstavit ćemo projekte u kojima se ta povijest proučava i sistematizira, poput Ad Astre, časopisa UBIQ i pojedinih zbirki. Konačno će se pokušati odgovoriti koji su mogući smjerovi razvoja hrvatske znanstvene fantastike.

Tribinu osmišljava i vodi Aleksandar Žiljak, ilustrator, pisac i urednik. Na tribini sudjeluje Tomislav Šakić, komparatist, kroatist i filmolog. Urednički odd couple Šakić-Žiljak stoji iza projekta antologije Ad Astra i časopisa UBIQ. Tomislav Šakić autor je više tekstova o ranoj hrvatskoj znanstvenoj fantastici, od Držića, preko Zagorke do Nazora. Žiljak je, pak, uredio zbirke novela Veronike Santo, Vesne Popović i Zvonimira Furtingera.

Tribina će se održati u utorak, 8. veljače, u 19 sati.