Podsjetimo, trenutak odluke o usvajanju međunarodnog trgovinskog sporazuma ACTA pada na 3. srpnja kada će Europski parlament pristupiti glasanju o ratifikaciji. Proteklih tjedana četiri parlamentarna odbora – Odbor za međunarodni razvoj, Odbor za građanske slobode, pravdu i unutarnja pitanja, Odbor za pravna pitanja i Odbor za industriju, istraživanje i energiju – preporučili su zastupnicima da glasaju protiv ratifikacije, ukazavši upravo na one sporne namjere, postupke u donošenju i odredbe sporazuma koje su prethodnih mjeseci digli na noge javnost diljem Europe.

Sporazum ACTA nastao je tajnim dogovorima među malim brojem najrazvijenijih zemalja. Zahvaljujući pritisku globalne javnosti, naporima organizacija civilnog društva i kanalima poput Wikileaksa ranije verzije dokumenta procurile su u javnost i početne intencije predlagača u smjeru zadiranja u pravno ustrojstvo internetske komunikacije bitno su ublažene. Međutim, u ublaženom završnom dokumentu svejedno su ostale brojne sporne odredbe. One bi u primjeni mogle dovesti do narušavanja slobode govora i prava privatnosti na internetu, podrivanja temeljnih pravnih standarda kao što su pretpostavka nevinosti, pravičan sudski postupak i proporcionalnost kazne, otežavanja dostupnosti generičkih lijekova, znanosti i kulture. 

Unatoč politički jednostranom i pravno spornom karakteru sporazuma, 26. siječnja Europska komisija i 22 zemlje Europske unije potpisale su sporazum i time izazvale građane diljem Europe da izađu na ulice. Taj pritisak međunarodne javnosti rezultirao je povlačenjem nekolicine zemalja iz procesa ratifikacije, a raspoloženje u Europskom parlamentu pokazalo se sklonije građanima nego li propagandi Europske komisije. Stoga ga je u ožujku Europska komisija povukla sporazum iz parlamentarne procedure i poslala ga na razmatranje Europskom sudu pravde, pokušavajući stvoriti pravnu legitimaciju tamo gdje nije mogla dobiti onu demokratsku. 

Organizatori prosvjedne akcije u Rijeci u subotu će ponoviti zahtjev Hrvatskoj vladi i Saboru da učine sve kako Hrvatska ne bi pristupila ACTA-i, da zauzmu kritičan stav protiv ovakvih jednostranih međunarodnih sporazuma i da krenu u reformu autorskog prava za digitalno doba. “Kultura dijeljenja datoteka, koju je omogućio tehnološki napredak prethodnih desetljeća, nesumnjivo stavlja pred izazov načine kako smo proteklih desetljeća uredili naknade za umjetnike i zaštitu intelektualnih prava. Naša je zadaća, kao tvoraca politike, da riješimo taj izazov i nađemo ravnotežu između mogućnosti koje donose tehnologije i prosperiteta umjetničkog stvaralaštva… ACTA dolazi u preranoj fazi i potencijalno prihvaćanje Sporazuma u osnovi bi osujetilo mogućnost javnog odlučivanja o tom pitanju kakvo nam nalaže naša demokratska tradicija”, stoji u izvještaju Odbora za građanska prava, na koji se ovom prilikom pozivaju iz inicijative Stop ACTA. 

Izvor: Stop ACTA

Na tribini će biti riječi o opasnostima koje donosi ACTA, o konceptu javnog i privatnog vlasništva, o modelu zajedničkih dobara (Commons) i načinima sprečavanja ograničenja slobodnog razmjenjivanja informacija. 

Govore Asja Bakić, Tomislav Medak i Boris Postnikov. Urednik i voditelj je Tonči Valentić. 

Tribina će se održati 20. travnja u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat.

U Splitu protestni performans održat će se u 15 sati na Peristilu, dok će se u isto vrijeme u Zagrebu građani okupiti na Zrinjevcu nasuprot Ministarstva vanjskih poslova, a zatim se uputiti preko Praške, Trg bana Josipa Jelačića, Ilica, Mesničke do mjesta zaustavljanja od strane policije (koja nije dopustila prosvjed na Trgu Svetog Marka).

U okviru IPA IIIc projekta Razvoj inovacijskog sustava na institutu Ruđer Bošković i Sveučilištu u Rijeci bit će organizirane tri radionice o intelektualnom vlasništvu. Trodnevne radionice pokrit će različite aspekte intelektualnog vlasništva. Prvi dan bit će posvećen osnovama zaštite intelektualnog vlasništva, drugi dan strategijama upravljanja intelektualnim vlasništvom, dok će treći dan biti prezentirane strategije zaštite i primjena prava intelektualnog vlasništva u poduzeću Belupo. Zainteresirani mogu poslati prijave za navedene radionice do 28. veljače na ovu adresu. Radionice će biti održane od 29. veljače do 2. ožujka 2012. na Kampusu u velikoj dvorani Znanstveno-tehnologijskog parka.

Više informacija o programu radionica, rasporedu i predavačima potražite ovdje.

KP 

U izjavi Akademske solidarnosti stoji kako se u debatama vezanim za ACTA-u dosad uglavnom ukazivalo na mogućnost ugrožavanja stečenih ljudskih i građanskih prava poput slobode govora i izražavanja, prava na privatnost, presumpcije nevinosti, prava na sudski postupak i razmjernosti kazne zločinu. To su – kao i niz vezanih tema poput nedemokratskog donošenja trgovinskih sporazuma, porasta globalne nejednakosti, problema s tretmanom generičkih lijekova ili pitanja vlasništva nad patentima za biljne sorte sjemena – simptomi čiji uzrok, smatraju članovi Akademske solidarnosti, dosad nije adekvatno problematiziran. Njihova intervencija u raspravu želi osporiti koncepte autorskih prava i intelektualnog vlasništva kao samorazumljive polazišne točke. 

Kao nove koordinate ishodišta rasprave trebalo bi uzeti ideju zajedničkog intelektualnog dobra i kolektivnog karaktera znanja te nužnost borbe protiv kapitalističkog sustava kojemu su svojstveni procesi ograđivanja i komercijalizacije zajedničkog dobra. “Kultu pokradenog ‘genija’ koji tobože neponovljivo i ni iz čega stvara djelo čiji je vlasnik, valja suprotstaviti društveno porijeklo znanja i umjetnosti. Bez obzira govorimo li o intertekstualnosti, derivativnom karakteru umjetnosti, znanstvenoj razmjeni ili konstitutivnoj nemogućnosti postojanja privatnog jezika, svakom ‘geniju’ prethodi umreženi kolektivni rad. Intelektualna sredstva za proizvodnju posuđena su, a kako bi novim generacijama bila dostupna, treba ih i vratiti”, stoji u izjavi.

Izjavu Akademske solidarnosti u cijelosti pročitajte ovdje.

Izvor: Akademska solidarnost 

Uspostavljaju li se sporazumom ACTA temelji međunarodnoj borbi protiv piratstva ili zapravo u pozadini svega stoji jasna namjera za uspostavljanjem potpune kontrole nad do sada najdemokratičnijem od svih medija komunikacije? Ili je posrijedi nešto treće?

Re: REFERENDUM treća je međunarodna novomedijska izložba nastala pod kustoskom platformom Novomedijske galerije, koja ima za cilj promoviranje, produkciju i prezentiranje umjetnosti novih medija. Kustosi izložbe su Boris i Natasha Kadin, organizator udruga Mavena, a realizaciju izložbe pomogli su Ministarstvo kulture, HAVC, Grad Split, Multimedijalni kulturni centar Split, HULU i KUM. 

Izložba  će biti otvorena u Staroj gradskoj vijećnici u Splitu u četvrtak, 16. veljače u 20 sati.  

Ako nemate tu sreću da živite ispod kamena ili negdje u planinama bez struje i interneta, vjerojatno ste čuli za nedavne pokušaje američke administracije da putem zakona PIPA i SOPA obuzda internetsku demokratičnost. Internetska zajednica na to je odgovorila blackout prosvjedom kojim je uspješno odgodila donošenje štetne legislative i pokrenula javnu raspravu o korporativnim pokušajima kriminalizacije internetskih sloboda. Nakon dvije američke kratice, ubrzo se pojavila nova – ACTA, svjetska verzija zakona o internetu, koja se u svojoj suštini dotiče i tema koje nisu strogo vezane uz autorska prava.

Ukoliko niste pratili članke koje smo ranije objavljivali na ovu temu ili želite saznati nešto više o mogućnostima suprotstavljanja ovom zakon, posjetiti Hacklab01 u zagrebačkoj Mediki. Rasprava i projekcija prigodnog štiva, na kojoj ćete moći saznati kako reagirati protiv ovakvih i sličnih zakona te najbitnije – koga u Hrvatskoj treba nervirati s pitanjima slobode interneta, zakazana je za 14. veljače u 20 sati. 

Izvor: Hacklab01 

Predsjednik Ivo Josipović u kontekstu rasprave o ACTA-i zauzeo je poziciju antipiratskog križara. U izjavi za Media servis tako je rekao: “To je isto kao da dođete recimo u samoposlugu, uzmete neke artikle, i kažete, gle, ovo mi je zgodno i lijepo, ja bih to uzeo i to je moje ljudsko pravo da se hranim. Iza autorskih djela stoji nečiji rad, stoji nečija egzistencija, stoje nečije investicije i apsolutno je nedopustivo da se naprosto krade s Interneta. Mislim da je puno važnije razmisliti o tome kako da se za autorska djela nađe jedna pravična cijena.” Njegovo očitovanje u kojem svodi ACTA-u na oruđe u borbi protiv internetskog piratstva primjer je reduktivnog shvaćanja kompleksnog multilateralnog trgovinskog sporazuma jer, kako ističu članovi inicijative STOP ACTA!, prešućuje njeno potkopavanje globalne ekonomske pravde, standarda kaznenog prava i prava građana implicirano. Nakon nekoliko dana pritiska odozdo oglasila se potpredsjednica vlade i predsjednica povjerenstva za koordinaciju informatizacije javnog sektora Milanka Opačić. Priznala je da se vladajući dosad nisu bavili ACTA-om istodobno obećavajući da će Vlada pokrenuti javnu raspravu o njoj i naknadno odlučiti da li će je usvojiti. Posljednja u nizu, o ACTA-i se očitovala ministrica kulture Andrea Zlatar. U izjavi za Večernji list potvrdila je da Ministarstvu kulture kao ni ostalim ministarstvima nije upućen bilo kakav službeni dokument koji bi upućivao na potrebu djelovanja vezano uz ACTA-u. Uz dozu podozrivosti prema brzom i nektritičkom prihvaćanju tog multilateralnog trgovinskog sporazuma izrazila je mišljenje suptrotno Josipovićevom: “Smatram da regulacija intelektualnog i autorskog vlasništva ne smije ugroziti slobodu interneta. Moraju se naći mehanizmi po kojima se štite autorska prava, ali je prvenstveno važno razvijati informativne i edukacijske potencijale interneta.”

Stavovi vladajućih političara očito su podijeljeni. Jedino što je očito nakon njihovog iščitavanja je potreba za javnom raspravom koja bi otklonila opasnost da se ovaj sporazum, s jedva sagledivim reprekusijama na društveni ustroj, prihvati ispod radara.
Više o motivima ljudi diljem Europe koji su prošli vikend prosvjedovali protiv ACTA-e, možete pročitati ovdje.

KP 

Izjava za javnost

Ovim prosvjedom također želimo ukazati na nepravde i opasnosti koje taj sporazum donosi našim društvima i izvan neposredne sfere internetske komunikacije. Njih je prepoznala globalna javnost, a netom i vlade i parlamenti Češke, Njemačke, Poljske i Slovačke koji su odbili ili odgodili ratifikaciju sporazuma. Mi isto zahtijevamo od Hrvatskog sabora i Vlade.

1. ACTA je odraz globalne nejednakosti i sredstvo ekonomskog podčinjavanja manje razvijenih zemalja.

2. ACTA stvara okvir za privatnu pravdu korporacija i zaobilazi osnovne pravne standarde: temeljno pravo da nitko nije kriv prije no što mu je krivnja dokazana, pravo na sudski postupak i kaznu razmjernu počinjenoj šteti.

3. ACTA ugrožava ustavne slobode građana na iskazivanja mišljenja, javnog govora i okupljanja građana.

4. Potrebna je reforma autorskog prava, a ne reforma tehnološkog i pravnog uređenja internetske komunikacije.

Imajući, dakle, u vidu štetne učinke ACTA-e, od Vlade i Hrvatskog sabora zahtijevamo:

• da ne pristupaju sporazumu ACTA jer donosi opasnost po prava građana i prosperitet našeg društva, upravo kao što su to učinile Češka, Njemačka, Slovačka, Poljska;
• da u međunarodnim odnosima zauzmu kritičan stav protiv neujednačenog razvoja nametanjem ovakvih trgovinskih sporazuma;
• da krenu u reformu autorskog prava za digitalno doba.

ACTA ima neizvjestan učinak po zaštitu intelektualnog vlasništva, a donosi izvjestan rizik po temeljna prava građana. ZAUSTAVIMO ACTA-u! 

Obrazloženje

ACTA je sporazum sastavljen u tajnosti, izvan okvira međunarodnih institucija, daleko od očiju javnosti. ACTA je nastala kao pokušaj najrazvijenijih zemalja da opstruiraju donošenje pravednijeg sporazuma u sklopu tijela Ujedinjenih naroda, a nakon što su manje razvijene zemlje pokušale ograničiti štetan utjecaj intelektualnog vlasništva na dostupnost životno važnih generičkih lijekova, tradicijskih znanja, naprednih tehnologija, najnovijih znanstvenih spoznaja i kulturnih dobara stanovništvima tih zemalja. Manje razvijene zemlje poput Indije, Kine, Brazila – a u pogledu intelektualnog vlasništva i Hrvatska spada među manje razvijene zemlje – odlučile su bojkotirati taj štetan sporazum. Podsjetimo naposljetku da je upravo zbog te maskarade, koja će ugroziti živote i prava građana, ostavku podnio Kader Arif, glavni raporter Europskog parlamenta u procesu dogovaranja sporazuma. 

ACTA omogućuje korporacijama da nameću sankcije koje su prije iziskivale sudski postupak. Teret dokazivanja krivice prebacuje se s tužitelja na optuženoga. Krivično djelo proširuje se na tzv. čin pomaganja. Dopuštaju se nerazumne financijske kazne koje nisu u razmjeru s počinjenom štetom, a polaze od logike da je svaki ilegalni primjerak jedan prodani primjerak manje. Pod krivično djelo prema odredbama ACTA-e spadaju podjednako prekršaji građana i komercijalne aktivnosti krivotvoritelja.

Proširenje kaznene odgovornosti na posrednike u internetskoj komunikaciji – kao što su pretraživači, telekom operateri, poslužitelji ili naprosto stranice koje linkaju na sporne sadržaje – vodit će k preventivnoj cenzuri sadržaja. Kako bi proveli mjere predviđene ACTA-om, zakonodavci i/ili posrednici u internetskoj komunikaciji mogu se odlučiti i za aktivni nadzor internetskog prometa, ugrožavajući privatnost korisnika, ili pak za isključenje optuženih iz internetske komunikacije – tzv. “three strikes” regulativa – čime ti korisnici bivaju diskriminirani i svedeni na građane lišene mogućnosti djelovanja, rada i pristupa javnim uslugama.