Na ovogodišnji javni natječaj Virtualnog muzeja Dotrščina za privremenu memorijalnu intervenciju na prostoru spomen-parka Dotrščina pristigla su 24 prijedloga. Žiri u sastavu Nataša Bodrožić, kulturna radnica, Slobodne veze – Udruga za suvremene umjetničke prakse, Silva Kalčić, kustosica i likovna kritičarka, urednica likovnosti u časopisu Zarez, i Davor Sanvincenti, multimedijalni umjetnik, pobjednik prvog javnog natječaja za privremenu umjetničku intervenciju Virtualnog muzeja Dotrščina, odlučio se za prijedlog naslovljen Ledena kiša autora Slavena Tolja koji bi trebao biti predstavljen javnosti na prostoru spomen-parka Dotrščina u lipnju 2014. 

Prijedlog Slavena Tolja Ledena kiša spaja dva lokaliteta i dva narativa, koji pričajući o jednom događaju, elementarnoj nepogodi u Gorskom kotaru početkom veljače 2014, suptilno aludira na drugi, u drugom povijesnom vremenu – stradanje ljudi na masovnom stratištu, na tadašnjem rubu Zagreba. U prostor spomen-parka Dotrščina, na jednoj od zelenih površina, Tolj planira instalirati dvadesetak stabala bukve oštećenih prilikom olujne ledene kiše koja će dopremiti iz Gorskog kotara i na taj način podignuti/zasaditi “mrtvu šumu” u zagrebačkom parku. Temom izranjanog tijela (stabla) u oskvrnutoj zajednici (šuma) uspostavlja se jasna poveznica s masovnim egzekucijama na Dotrščini te dodatno aktualizira koincidenciju termina natječaja s još jednom prirodnom katastrofom, poplavama u istočnom dijelu kontinentalne Hrvatske, ali i šire regije, koje nanovo otvaraju pitanje u kojoj su mjeri prirodne katastrofe rezultat činjenja ljudi ili pak nedjelovanja.

Projekt Ars Publicae/ 1POSTOZAUMJETNOST u 2014. godini fokusira se na nove, cjelovito projekirane i izvedene zagrebačke kvartove, s naglaskom na Novi Jelkovec i Vrbane III. Na javnom natječaju za privremene umjetničke intervencije na prostoru tih zagrebačkih kvartova, odabrani su radovi Kvadrat urbane džungle Tonija Franovića koji će biti realiziran i predstavljen na prostoru Novog Jelkovca u lipnju 2014, te Urbane livade: igre i slike Tonke Maleković koji će biti realiziran i predstavljen u Vrbanima III. u listopadu 2014.    

Na javni natječaj za intervencije u Novom Jelkovcu i Vrbanima III. pristigla su ukupno 23 prijedloga (13 za Novi Jelkovec i 10 za Vrbane III.). Žiri u sastavu Nataša Bodrožić, Antonija Komazlić (kustosica projekta Ars Publicae) i Tanja Vujasinović (vizualna umjetnica) odlučio se za prijedlog Tonke Maleković za Vrbane III, a za Novi Jelkovec žiri je, sukladno propozicijama natječaja, odabrao tri natječajna prijedloga, dok je konačni odabir rada koji će se u kvartu rezalizirati ostvaren kroz građansku participaciju. Građani su nakon javne prezentacije stručnoga žirija mogli glasati za jedan od prijedloga u prostorima knjižnice u Novom Jelkovcu.

Dotrščina / Ars Publicae

Projekt 1postozaumjetnost, pokrenut 2010. godine radi bavljenja pitanjima umjetničkoga sadržaja u javnom prostoru, čine nekoliko udruga i nezavisnih suradnika: Nataša Bodrožić i Ivana Meštrov (Slobodne veze), Sonja Leboš (Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja), Lidija Butković Mićin, Ana Elizabet, Antonija Komazlić i Saša Šimpraga (nezavisni suradnici) te Ante Čepić i Silva Kalčić (stalni vanjski suradnici). Platforma 1postozagrad osnovana je 2012. godine kao isključivo volonterska platforma usmjerena na poboljšanja grada. Na predavanju će biti prikazan dokumentarni video Više svjetla o svjetlosnoj instalaciji Dišeš? vizualne umjetnice Ane Elizabet. Uz dokumentiranje akcije, video donosi reakcije na rad od stručne i šire javnosti te se dotiče povijesti umjetničkih intervencija svjetlom u javnom prostoru Zagreba.

Fedor Kritovac (Zagreb, 1938. – Zagreb, 2011.) bio je arhitekt, urbani sociolog, aktivist, flaner, pionir i osebujni zagovornik kulture prostora. U svom je stručnom, znanstvenom, edukativnom, publicističkom i javnom radu bio usmjeren prema kulturnim, umjetničkim, sociološkim, tehnološkim, organizacijskim, kreativnim i kritičkim aspektima življenja i poslovanja u suvremenom svijetu. Urbani svijet u njegovoj interpretaciji bio je mjesto stvaranja, proizvodnje, potrošnje, primjene i odbacivanja artefakata, kao mjesto boravljenja i putovanja, područje proizvodnje i interakcije vizualnih, auditivnih i multimedijskih komunikacija. Kreativno je likovno stvaralaštvo upražnjavao kroz fotografiju, kolaž i karikaturu, a bio je usmjeren naročito na grad Zagreb, čemu svjedoči i njegova knjiga Otkrivanje grada.

Spomen-obilježje Fedoru Kritovcu ploča je s natpisom Ugao Fedora Kritovca, izlomljena na sredini i postavljena na sjeverozapadnom uglu zgrade Centra za kulturu Trešnjevka tj. uz frekventnu pješačku stazu u Parku stara Trešnjevka. Istovremeno kopirajući standardne gradske ploče s imenima ulica, ploča se bojom i načinom umještanja u prostor jasno razlikuje od službenih ploča. 

Inicijator i idejni autor je Saša Šimpraga koji je i odabrao lokaciju u gradu. Isti je autor sredinom 2012. godine dao prijedlog o osnivanju nagrade za doprinos javnom prostoru, nazvane po Fedoru Kritovcu, a koja bi se dodjeljivala za poseban uspjeh na polju aktivističkog, arhitektonskog, urbanističkog, publicističkog, vizualnog, izvedbenog i drugog djelovanja u sferi javnog prostora. Tada je napisao: ”Inicijativa ujedno otvara pitanje institucionalnog pristupa koji je po svemu u suprotnosti s osobom Fedora Kritovca, no upravo je njegov doprinos Zagrebu i hrvatskoj kulturi obaveza čuvanja uspomene, što bi nagrada nazvana njemu u čast nedvojbeno afirmirala”.

KP

Premijera dokumentarnog videa Više svjetla održat će se u petak, 26. listopada s početkom u 19 sati u prostorima Zelene akcije u Frankopanskoj 1.

ANA Elizabet, rođena u Zagrebu 1969, diplomirala je kiparstvo na Akademie der Bildenden Künste u Beču. Održala je devet samostalnih izložbi, sudjelovala na brojnim grupnim izložbama. Realizirala je brojne radove u javnome prostoru u Austriji i Njemačkoj te u Zagrebu. Više o umjetnici saznajte ovdje i ovdje.

Njena premisa je da je najavljena rekonstrukcija trga koja bi se izvodila po zastarjelom i katastrofalnom projektu, a čije se promjene na plohi trga svode na novo i skupo popločenje – nepotrebna i neprihvatljiva. U peticiji stoji kako problem Cvjetnog trga nije u popločenju, već u organizaciji, opremi i načinu upravljanja javnim prostorom. Cvjetni trg, smatraju pokretači peticije, svakako traži preuređenje budući da je devastiran – kako projektno, tako i naknadnim intervencijama, odnosno načinom na koji se tim prostorom danas upravlja. Sukladno tome, predložili su alternativne intervencije u prostor Cvjetnog trga koje ne iziskuju doslovno nikakva ili minimalna ulaganja, a čijim bi se usvajanjem stanje na Trgu bitno popravilo.

Prvi prijedlog uključuje postavljanje novih kružnih klupa oko svakog drugog stabla na trgu kako bi trg dobio osam većih klupa, odnosno čak osamdeset besplatnih sjedećih mjesta, što odgovara aktualnim potrebama. Postavljanje klupa s po tri sjedalice, kakve postoje danas, nije dovoljno. Sljedeći prijedlog uključuje zabranu postavljanja štekata ispred velike klupe uz južnu ogradu crkve. Treći prijedlog uključuje uklanjanje postojećih cvjećarskih kioska  što bi  deblokiralo frekventne i logične pješačke pravce na južnoj strani trga. Naredni prijedlog cilja na to da se na trgu istovremeno osigura kontinuitet cvjećarske djelatnosti kao prepoznatljive i tradicionalne djelatnosti, ali otprilike na način kako je to bilo uređeno do rekonstrukcije trga 1995. godine. U prijedlogu stoji da se ponovo uvedu pomični boksevi i to uz svako drugo stablo na trgu. Trg bi time i dalje imao šest cvjećarskih punktova, a istovremeno bio bitno prohodniji. Peti prijedlog je da površine iznajmljene za štekate budu striktno definirane i maksimalno smanjene u odnosu na dosadašnju praksu koja je doslovno uzurpirala trećinu javnog prostora trga. Sljedeći prijedlog je postavljanje fontane s pitkom vodom na mjestu sadašnje koja od početka ne radi te je nepraktična i iz nje se ne može piti. Predzadnji prijedlog je uklanjanje četiriju masivnih mramornih rasvjetnih stupova i uvođenje novog pristupa rasvjeti trga s ciljem podizanja ambijentalnih i boravišnih kvaliteta mjesta. Posljednji prijedlog je da se razmotri eventualna rekonstrukcija povijesnog oglasnog stupa koji je nekad postojao na trgu. 

Peticiju možete potpisati ovdje.

KP

Kvalitetni radovi trajno postavljene javne plastike u Zagrebu u posljednjih su dvadeset godina postali rijetkost, dok su kriteriji vezani za oblikovanje javnog prostora sustavno snižavani. Odnos prema javnoj skulpturi neizostavno je vezan uz  „pad društvene odgovornosti i društvo u regresiji, a potom i činjenicu da kvalitetna legislativa koja bi regulirala to područje zapravo ne postoji“, stoji u prilogu analize.

Projekt 1postozaumjetnost postavio je pitanje naknadnih intervencija u postojeće plastike, mahom spomenika postavljenih nakon neovisnosti koje je u svojoj knjizi ocrtao Šimpraga, a sastoje se od prijedloga za uklanjanje, pomicanje, uklanjanje postolja, promjeni postolja ili drugačijem umještanju u prostor.

Kako je istaknuto, ovaj je radni prijedlog predloženih intervencija usuglašen od strane interdisciplinarnog tima u okviru projekt 1postozaumjetnost, a u tijeku je i prikupljanje stručnih mišljenja vanjskih savjetnika. Dio ovog projekta je i zahtjev za javnom raspravom koja bi iznijela smjernice i eventualne korekcije te iznašla najbolja rješenja. 

Namjera projekta je da ovim prijedlogom ali i promišljanjem različitih modela pravilnika i zakona u drugim zemljama koji su različito regulirali pitanja umjetnosti u javnom prostoru, potakne daljnju raspravu o pitanjima javne plastike i općenito raznovrsnog umjetničkoga sadržaja u javnom prostoru te njegove formalne, sadržajne, oblikovne, zakonske i druge prirode i regulative kako bi se otvorila mogućnost odgovornijega odnosa prema (javnom) prostoru i djelovanju s ciljem podizanja kvalitete kulture prostora, a time i kvalitete života u gradu. Radni prijedlog intervencija potražite ovdje.

Izvor: 1postozaumjetnost

U sklopu projekta aRs PUBLICAe/1POSTOZAUMJETNOST pokrenuta je peticija koja će se uputiti Vijeću Gradske četvrti Donji grad zajedno sa Zahtjevom za postavljanje dvije nove klupe u pješačkoj zoni Gajeve ulice. Ovom gestom od gradskih se vlasti traži postavljanje dvije kružne klupe oko dva stabla u neposrednoj blizini skulpture Razlistana forma Vojina Bakića. Cilj inicijative jest zaštiti Bakićevu skulpturu od proljetnog razlistavanja terasa, ali i osigurati prostor za besplatno sjedenje u centru Zagreba. Nove bi klupe osigurale  logičniji raspored pješačke zone, prostor za besplatno boravljenje u centru grada, ali i  mogućnost pogleda na Bakićevu skulpturu koja, kada nije prekrivena suncobranima, predstavlja rijedak primjer kvalitetne suvremene umjetnosti u javnom prostoru Zagreba.

Prema mišljenju ove inicijative, postavljanje klupa nije skupo, no ono bi značajno oplemenilo neadekvatno opremljenu donjogradsku pješačku zonu. Trend zbog kojeg su mnoge javne površine za sjedenje blokirane su terasama kafića i posve su izgubile svoju javnu ili bilo kakvu drugu namjenu je nedospustiv. Kako se ističe u zahtjevu, u javnom prostoru grada i njegovoj pješačkoj zoni prednost svakako mora imati javnost. Gradska bi se prostorna politika trebala voditi u skladu s potrebama građana, a ne podilaziti raznim privatnim interesima. 

Početak je u 18 sati.

Blog 1postozaumjetnost, pokrenut u listopadu 2010, prati projekt aRs PUBLICae. Primarna svrha ovog projekta višestrukih društvenih ciljeva je angažirano, interdisciplinarno promišljanje umjetničkoga sadržaja u javnom prostoru. Refleksijom o postojećim umjetničkim praksama u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata do danas u javnom prostoru grada Zagreba, ali i šire regije, poticanjem suvremenih umjetničkih praksi u javnom prostoru, organizacijom tribina stručne i šire razmjene unutar civilnog društva, projekt doprinosi zagovaranju zakonske regulative o 1% za podršku umjetnosti u javnom prostoru po uzoru na razvijene zemlje.

Nositelji projekta aRs PUBLICae su Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII) i Slobodne veze, udruga za suvremene umjetničke prakse uz nezavisne partnere – savjetnike/ice ANU Elizabet i Sašu Šimpragu koji zajedno s Natašom Bodrožić uređuje i blog projekta.