Tema Ana Šegrt, Knjižnica Art-kina, Rijeka
Razgovarao: Vatroslav Miloš
Specijalna Knjižnicu Art-kino – osnovana je kao knjižnica i čitaonica u sklopu riječke javne ustanove u kulturi Art-kina – javnosti je otvorena u petak, 12. veljače, predstavljanjem knjiga Filmus: Priče o flimu i Kino Tom Slobodana Šijana. Knjižnica u ovom trenutku čitateljicama i čitateljima nudi tri inventarne koje obuhvaćaju knjige s preko 700 naslova podijeljenih u Opću i Referentnu zbirku, gotovo 500 časopisa zbirke Periodika (16 naslova) te Audiovizualnu zbirku koja sadrži oko 600 DVD-a suvremenih i klasičnih filmskih naslova, kao i specijaliziranu i opću domaću i stranu periodiku i dnevni tisak. S Anom Šegrt iz Art-kina razgovarali smo posebnostima i potencijalima knjižnice, njenom fondu te o potrebi širenja javno dosutpnog znanja.
KP: Otvorena je specijalizirana filmska Knjižnica Art-kina u Rijeci. Možete li nam reći otkud poticaj za takvu ideju i njenu realizaciju? Koncept širenja područja javno dostupnog znanja uglavnom nije visoko na listi prioriteta aktualnog društveno-političkog trenutka, tako da se otvorenje knjižnice čini gotovo kao eksces.
A.Š.: Ideja je o osnivanju knjižnice je stara koliko i ustanova, već pred koju godinu kada se već sam filmski program dobro uhodao, bio jako dobro posjećen te se pojavio interes i prostor za dodatni sadržaj. Kao javna ustanova ne želimo samo prikazivati filmove već i poticati proučavanje i istraživanje filmske umjetnosti.
Iako se ne čini kao nešto što bi možda trebalo biti prioritetno, zapravo nije tako. I samim svojim postojanjem i radom jedno kino ima i producira neki sadržaj koji je komplementaran samom prikazivačkom dijelu; tako na primjer, od samog svoj početka 2008. godine Art-kino proizvodi svoje plakate, letke, knjižnice i druge (puno više od) promo materijale koje pohranjuje; neprestano nam dolaze ljudi iz filmskog svijeta te nam donesu svoju knjigu, monografiju, filmski priručnik, DVD i slično – i daju nam na poklon. Na nekolicinu časopisa iz svijeta filma smo pretplaćeni (jer naša publika to zaslužuje)… A sve ovo nabrojano samo je dio onoga što se prikuplja… I koji je smisao sve to prikupljati ako nitko to ne može vidjeti i koristiti? Samo skladištenje ne smije biti svrha po sebi. Zapravo, možda bi ekscesno bilo ne dati javnosti priliku da dođe do ovakvog sadržaja.
KP: Fond knjižnice sastavljen čini specijalizirana literatura posvećena filmskoj umjetnosti. U kakvom je brojčanom stanju fond, o kakvim se tipovima literature i audiovizualnim formatima radi i koje biste naslove možda izdvojili kao specifične ili posebno vrijedne?
A.Š.: Knjižnica Art-kino trenutno broji tri inventarne koje obuhvaćaju knjige s preko 700 naslova podijeljenih u Opću i Referentnu zbirku, gotovo 500 časopisa zbirke Periodika (16 naslova) te Audiovizualnu zbirku koja sadrži oko 600 DVD-a suvremenih i klasičnih filmskih naslova. Pretplaćeni smo na domaće i inozemne filmske časopise te na dnevni tisak koji već sada omogućava, na neki način, večernji (dnevni) boravak smješten u atriju kina. Selekcija građe za knjižnicu, osim što je usmjerenja na film, kulturu i umjetnost, obavlja se na više razina. Na primjer, tu je knjižna građa koja se može svidjeti brojnijoj publici poput lijepo opremljenih biografija glumaca i glumica, ali u fondu se nalazi i Andre Bazin koji se detaljno proučava na filmskim studijima, kulturologiji itd. Audiovizualna zbirka obuhvaća DVD-e te se oni mogu posuditi za kućnu upotrebu, a također su širokog raspona – od Miyazakija preko ‘napetica’ do eksperimentalnih filmova. Ono što nas posebno veseli jest da imamo svojevrsnu zavičajnu zbirku koja okuplja filmove snimane u Rijeci, o Rijeci ili od strane riječkih autora i autorica i, ne samo to, nego su svi ti filmovi prikazani (premijerno) upravo u Art-kinu. Ti se filmovi mogu gledati u kinu na tablet uređaju ili u medijateci (mala crna prostorija), a na jedan smo tablet posebno izdvojili filmove koji imaju engleske podnaslove tako da su u kino dobrodošli i slučajni prolaznici, turisti… Riječki su filmaši zbilja svi izašli u susret i za potrebe medijateke knjižnice Art-kino dali gotovo sve svoje filmove, bez naknade. Zavičajna zbirka jedna je od posebnosti ove knjižnice nudeći svježu riječku produkciju koja prati trend iznimnog jačanja lokalne produkcije. Za najmlađe, ali i za starije koji dok najmlađi na matineji, imamo i igraću konzolu. Posebnih naslova zbilja ima i trenutno, u suradnji s Antikvarijatom Neboder pripremamo jednu baš takvu izložbu specifičnih naslova.
KP: Knjižnica je specifična i po tome što se, koliko mi je poznato, radi o prvoj hrvatskoj specijaliziranoj javnoj knjižnici koja djeluje samostalno, a ne kao odjel u sustavu gradskih i drugih javnih knjižnica.
A.Š.: Specijalna knjižnica Art-kino osnovana je kao knjižnica u sklopu javne ustanove u kulturi Art-kina 2015. godine, odnosno riječ je o knjižnici u sastavu ustanove. Međuknjižnična posudba je već isprobana sa Sveučilišnom knjižnicom Rijeka, tako da se nadamo i nastavku suradnje s Gradskom knjižnicom Rijeka (koja nam je pomogla na samom početku u oformljavanju fonda i dubinskoj edukaciji) te sa Sveučilišnom koja nam je matična. Od velike nam je važnosti suradnja za koju upravo zato što smo mali i samostalni imamo veliku fleksibilnost i, prije svega, volju.
KP: Kome će i na koji način biti dostupna građa i kako će sve građani moći koristiti fond u Knjižnici Art-kina?
Građa je dostupna članovima Filmskog kluba Art-kina koji postoji od samog početka rada kina. Članarina je na godišnjoj bazi te se za mlađe od 15 godina ne naplaćuje dok zaposleni plaćaju 100 kuna godišnje, a svi ostali 75 kuna godišnje. To mi se zbilja ne čini puno pogotovo jer uz sve što knjižnica nudi, članarinom se dobivaju po dvije ulaznica za sve premijere te se ostvaruje popust ili slobodan ulaz na sve cikluse. Radno vrijeme knjižnice je svaki radni dan od 16:00 do 20:30, srijedom od 9:00 do 20:30 te vikendom od 15:00 do 20:30.
KP: Kako će u programskom smislu sve to funkcionirati?
A.Š.: U programskom će smislu Knjižnica Art-kino biti domaćinom svih događanja u kinu koji obogaćuju filmski program. U petak, 12.2. smo pokrenuli program Film izvan okvira koji će (najmanje) na mjesečnoj bazi donositi komplementarni sadržaj samom filmskom programu kroz promocije knjiga i časopisa, razgovore s redateljima i ostalim filmskim djelatnicima, radionice, panele i okrugle stolove. Program nam je otvorio Slobodan Šijan uz promociju njegove knjige Filmus, dok je za sljedeći mjesec dogovoren dolazak Nikole Lorencina, filmskog i tv redatelja i kritičara koji će promovirati svoju knjigu James Joyce i film.
KP: Kakve su mogućnosti širenja knjižničnog fonda, odnosno što možemo očekivati od budućeg rada knjižnice? Razmatra li se uvođenje sustava elektroničke posudbe?
A.Š.: Širenje fonda – svakako. Pratimo što se događa na području filmskog stvaralaštva, bilo da je riječ o samom filmu ili svemu ranije navedenom komplementarnom sadržaju. S obzirom na to da su videoteke posvuda nestale nekako smo na sebe preuzeli da učinimo dostupnim filmove za čim veću populaciju, pogotovo jer ima i onih koji ne koriste, ne žele koristiti ili ne znaju koristiti piratske stranice, a naravno žele (i zaslužuju) pogledati filmove koji su ili davno bili ili nikad (više) neće biti prikazani u kinu. Gledanje filmova dio je medijskog obrazovanja te ne bi trebao biti ograničen isključivo na kinoprikazivaštvo jer da je tome tako – većina nas ne bi pogledala možda čak niti jedan filmski klasik. Film ima dulji život od samog kina iako, naravno, mislim da svoj puni sjaj doživi tek u kino-dvorani i na velikom platnu.
E-lending još uvijek nije usluga koju nudimo te ćemo, naravno, pratiti u kojem se smjeru razvija, no to je sklizak teren pogotovo jer je riječ autorskim pravima (koja svaki autor zaslužuje), ali i javnom dobru, dostupnosti itd. Možda će se u nekom trenutku i kod nas moći doći do digitalnog sadržaja preko svog korisničkog računa i slično, no za sada smo još uvijek u ‘ovdje i sada’ s pokušajem stvaranja ugodnog fizičkog prostora u atriju našeg kina.
Nadamo se da će Knjižnica postati jedinstveno mjesto susreta, svojevrsni filmski dnevni boravak te da ćete moći uživati u ovom prostoru s nama i da ćemo tako (bar malo) ojačati našu filmsku i filmofilsku zajednicu.
ObjavljenoObjavljeno
