Tekst Društveno-kulturni centri predstavljaju novi oblik kulturnih institucija koji povezuju umjetničko i kulturno sa širim civilno-društvenim djelovanjem. Radi se o prostorima u kojima se odvijaju programi načelno neprofitnog karaktera, prostorima u kojima zajednica stvara i konzumira programe kritičkih i refleksivnih praksi suvremene umjetnosti i kulture, prostorima društvenog aktivizma te ekonomskih djelatnosti usmjerenih zajednici i zajedničkom.
Model upravljanja koji takvi prostori predviđaju uglavnom se odnose na civilno-javno partnerstvo. Ono je specifično prvenstveno po tome što je ravnopravno suodlučivanje i upravljanje institucionalizirano. Na temelju takvog modela, godine 2008. potpisan je ugovor o osnivanju javne neprofitne ustanove Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade – Pogon. Ugovor su potpisali Savez udruga Operacija grad i Grad Zagreb, što Pogon čini prvom takvom javnom institucijom u kulturi u Hrvatskoj, ali i široj regiji. Takav je model postavio primjerenije zakonodavne okvire za stvaranje centara i u drugim gradovima.
U studenom 2017, Ministarstvo kulture je kao nadležno tijelo raspisalo poziv na dostavu projektnih prijedloga za bespovratna sredstva u sklopu Europskog socijalnog fonda, za potporu razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi. Komplementarni poziv za financiranje programa OCD-a koji se provode u društveno-kulturnim centrima, objavio je Ured za udruge Vlade RH, i on je otvoren do 31. prosinca 2019.
Posljednjih dvadeset godina pojam sudjelovanja je u širokoj uporabi, kako na razini javnih politika, tako i u nastojanjima raznih dionika da se te javne politike oživotvore. Sudionički procesi su postali ključna komponenta i u području kulture, a jedan od mehanizama takvih oblika participacije jest civilno-javno partnerstvo u kulturi. Međutim, pokazalo se kako razumijevanje civilno-javnog partnerstva od strane svih uključenih dionika nije dovoljno razvijeno te kako koristi koje takvo partnerstvo donosi nisu vidljive ni dovoljno promovirane.
Koncept “nove javne kulture” razradio je Vjeran Katunarić i pod njim se, između ostaloga, podrazumijeva osmišljavanje novih modela upravljanja i financiranja u javnom sektoru te iznalaženje novih oblika suradničkih veza između javnog i civilnog sektora u kulturi. Model podrazumijeva transformaciju postojećeg centraliziranog upravljanja javnim kulturnim ustanovama prema uspostavljanju demokratizirane strukture. Demokratizacija upravljanja znači uključivanje predstavnika civilnog društva i građana u članstvo upravnih vijeća što osigurava sudjelovanje različitih dionika u upravljačkoj strukturi.
U sklopu natječaja Kultura u centru, pokrenut je projekt Svi za Pogon – Pogon za sve! koji ima za cilj unaprijediti postojeći model upravljanja Pogonom. Kroz obrazovne, istraživačke, kulturne i promotivne aktivnosti uključit će u razvoj modela sve one koji Pogonom upravljaju i koji ga koriste. Suradnja organizacija civilnog društva, zaposlenika lokalne samouprave i kulturnih ustanova te građana kao sukreatora i konzumenata kulturnih i umjetničkih programa, usmjerena je na pomno sagledavanje postojećeg modela upravljanja, testiranje njegove nadogradnje te edukaciju o primjerima dobre prakse na temelju vlastitih i europskih iskustava.
Deset godina nakon osnivanja, model sudioničkog upravljanja ovom institucijom potrebno je ocijeniti i unaprijediti, a potrebe uključenih dionika nanovo istražiti. Nužno je također analizirati i dokumentirati i ostala nastojanja uspostave participativnih modela upravljanja u gradu Zagrebu u posljednjih dvadeset godina, kako bi se razvile preporuke za buduće inicijative za sudioničko upravljanje te kako bi se mogle sagledati naučene lekcije.
M.M.
Objavljeno
