Intervju Autor: Kulturpunkt.hr
U seriji videa snimljenih iz vlastitih soba, autorice i autori iz regije progovaraju o različitim aspektima umjetničke kritike danas.
Tijekom prvog i drugog pandemijskog vala, kritičari i kritičarke koji pišu o književnosti, vizualnim i izvedbenim umjetnostima snimili su video odgovore na novonastalu situaciju. Riječ je o autoricama i autorima tekstova objavljenih u seriji ‘pojmovnika’ o umjetničkoj kritici, u izdanju udruga Kurziv (Kulturpunkt.hr) i Kulturtreger (Booksa.hr). Rezultat je serija Kritika na distanci, koju čini deset samosvojnih video priloga. Neki od tih priloga odgovaraju na neizvjesnost koja je 2020. okružila umjetničke prakse i čitav kulturni sustav, a neki se pak direktnije nadovezuju na teme tekstova koje su autori_ce pisali za zbornike o kritici izvedbenih i vizualnih umjetnosti te književnosti.
U opsežnom Zoom dijalogu snimljenome za prvog lockdowna, Mario Kikaš i Mila Pavičević govore o nužnosti izlaska iz “balončića” u koje su kultura i umjetnost smještene te rastvaraju granice kazališne i plesne scene u Zagrebu i Berlinu. Na sužavanje društvenog dometa kritike vizualnih umjetnosti osvrnuli su se Vesna Milosavljević i Bojan Krištofić, ponudivši pesimičnu i optimističnu vizuru. Kritičarka izvedbenih umjetnosti Ana Fazekaš svoj ekran nakratko je pretvorila u izvedbeni prostor gdje prikazuje razmišljanja o odnosu kritike i predloška. Njezina performans-prezentacija mjesto je susreta različitih eksperimentalnih izvedbenih i kritičkih praksi, a uključuje i neočekivane prodore stvarnosti.
Kustosica i kritičarka Maja Ćirić u svom prilogu polazi od pitanja kako se kritika može postaviti spram dominantne ideologije, objašnjavajući zašto bi suptilnost mogla biti važna kritička strategija. U videu o kritici na društvenim mrežama, Una Bauer i Dinko Kreho izložili su različite perspektive književnosti i kazališta, dok je u prilogu posvećenom transformacijama umjetnosti u kapitalizmu Kreho govorio uz kustosicu i kritičarku Vesnu Vuković. Na njihovu se diskusiju nadovezuje i snimka Kaje Kraner koja opisuje (post)tranzicijske zaokrete i tendencije u slovenskoj umjetnosti i njezinoj kritici.
Specifičnostima regionalnog književnog polja bavila se Nađa Bobičić, čiji prilog ističe važnost feminističke kritike, kao i Mirnes Sokolović u izlaganju odnosa novinskog i akademskog pisanja o književnosti. O nešto pragmatičnijim uporabama književnosti govorio je Luka Ostojić u demonstraciji literaturoterapijske metodologije koju je razvio u publikaciji Upomoć, pročitali smo knjigu! Klinički pojmovnik kritičkog čitanja.
Serija Kritika na distanci nastala je u suradnji Kurziva s organizacijama Kulturtreger, SCCA – Ljubljana, SEEcult.org (Beograd) i Kontrapunkt (Skoplje).
Autor vizualnog identiteta je Zoran Đukić, a priloge je montirao Kyril Rubenstein.
ObjavljenoObjavljeno
