U ovom umjetničkom istraživanju Brkušić i Duda polaze od pojma brige i razmišljaju o nužnosti stvaranja procedura briga, kako o tome piše Bojana Kunst u svojoj knjizi Život umjetnosti: Poprečne linije brige. Ona ih prepoznaje u tkanju veza i razvoju senzibilnosti, senzitivnosti, sposobnosti zamišljanja i empatije, parcijalnosti i ranjivosti. O njima piše kao o onome što duboko potresa vrijednosti umjetnosti i tjera umjetnost da izmakne vlastitim instrumentima zaštite i sigurnosti. 

S time na umu, autorice Veza na rubu istražuju rubne prakse koje zalaze u aktivizam, terapiju, samoorganizaciju, koje se mogu širiti na druga polja društvenih znanosti i humanistike, arhitekture ili pedagogije. “Razmišljamo kako o njima razmišljati unutar umjetnosti, bilo društvene prakse, medija zvuka ili eksperimentalnog izdavaštva”, napominju, pritom postavljajući pitanje što iz njih možemo naučiti, te kako umjetničke metode mogu nadograditi veze koje već postoje.

Veze na rubu dio su ALU-ovog projekta QART Community art – Umjetničke prakse u društvenim i prirodnim procesima.

Riječ je o izložbi čiji postav čini serija ili “familija” lampi koja je nastala spontano, dizajnerovim skupljanjem odbačenih predmeta s gradskih ulica. Autorskom intervencijom u pronađene materijale poput ribeža, keramike, staklenih stijena ili filtera za protok zraka nastaju novi objekti — rasvjetna tijela. 

O važnosti promatranja neposredne okoline, prikupljanju i pažljivoj obradi materijala, prednostima bliskih suradnji s osobama iz srodnih područja te potrazi za razigranošću u svakodnevnom radu razgovarali smo s autorom izložbe, Jakovom Habjanom.

Snimila i uredila: Sara Gurdulić

Predstavljanje istraživanja održalo se 1. rujna u zagrebačkom centru MaMa. Diskurzivni program Moda nakon brze mode okupio je modnu aktivistikinju Tenu Lavrenčić u ulozi moderatorice, urednicu brošure Anu Vragolović, te novinarku Mateu Grgurinović u razgovoru o radnim uvjetima i povezanosti klimatske krize i modne industrije.

Snimila i uredila: Sara Gurdulić

Svaka pojedina ventula, lambikavalica ili lepeza, pa i ona jeftina plastična s motivom katedrale svetog Jakova, zlatnim ornamentima i čipkom, ima svoju biografiju i put od proizvođača preko distributera do kupca. No, kada nas zanimaju dugoročne promjene i šira dinamika koja nadilazi biografiju pojedinog primjerka, govorimo o društvenoj povijesti predmeta.

Iz te povijesti izdvajamo nekoliko crtica o lepezama: onih koje se tiču njihovog prestiža, potom kulturološkog značenja gledanog kroz kolonijalnu i rodnu perspektivu, i na kraju njihovog komunikacijskog potencijala.

Snimila i uredila: Sara Gurdulić

U međuvremenu su se promijenile i navike gledatelja, pa obnovljene dvorane svoju publiku tek trebaju vratiti. U drugom uredničkom rezimeu stoga rasplićemo trnoviti put Kina Europa od zatvaranja do početka radova, a osvrnuli smo se i na sudbinu ostalih gradskih kinoprikazivačkih prostora, od onih čija obnova tek treba krenuti do onih koji se u planovima više ne spominju.

Podcast je objavljen u sklopu projekta Kulturni hodogram, sufinanciranog potporom male vrijednosti Grada Zagreba za proizvodnju i objavu programskih sadržaja u elektroničkim publikacijama.

Prostor je pritom područje na kojem je raskorak između strategije i provedbe najvidljiviji. Zagreb desetljećima živi s kroničnim nedostatkom prostora za kulturu, a dio postojeće infrastrukture u međuvremenu propada. U prvoj uredničkoj inventuri stoga se vraćamo tekstovima koji su tijekom godine pratili sudbinu industrijskih kompleksa upisanih u gradsku strategiju, kao i onih u kojima je potencijal prepoznala sama scena.

Podcast je objavljen u sklopu projekta Kulturni hodogram, sufinanciranog potporom male vrijednosti Grada Zagreba za proizvodnju i objavu programskih sadržaja u elektroničkim publikacijama.

O njegovom interesu za jezik, metodama aktivacije značenja i osjećaja iz razlaganja semantičkih cjelina prisutnih u radu Napusti zdjelu i kreni prema ptici (vraćam se odmah), te reinterpretacijama glasa maskerona u Maskeron govori poslušajte u novom izdanju podcasta.

Audio serijal Zvukovanje bavi se zvukom u umjetničkom i kulturnom stvaralaštvu, a u fokusu dosadašnjih epizoda je glas. Umjetnici i umjetnice dijele isječke svojih zvukovnih radova, govore o mjestu glasa u vlastitoj produkciji te doživljaju njegovog značaja i uloge u odnosu na druge elemente njihove prakse.

Snimila i uredila: Sara Gurdulić
Snimke radova ustupio: Niko Mihaljević

Nakon uvoda suorganizatora, Ozrena Pupovca, Omar i Farraj iznijeli su osobna svjedočanstva, te predstavili situaciju na okupiranoj Zapadnoj obali i otvorili raspravu o mogućnostima i ograničenjima palestinskog otpora. Po završetku njihova izlaganja, u razgovoru im se pridružuju književnica i politologinja Saša Savanović te teoretičar i prevoditelj Stipe Ćurković.

Snimio: Dubravko Matanić
Uredila: Sara Gurdulić

Iako naslov sugerira puno govora, Razvezivanje se snažno oslanja na zvuk: osluškuje šuštanje tkanina i ambijente rada, bilježi iskustva proizvodnje i pamćenja, te prati suvremene prakse poput upcyclinga i alternativnih načina proizvodnje, kao i dodire mode s drugim umjetničkim praksama.  

Prva epizoda serijala nastaje povodom gostovanja francuske kustosice i spisateljice Johanne Zanon u zagrebačkom Centru za istraživanje mode i odijevanja (CIMO), gdje je sredinom siječnja sudjelovala u rezidencijalnom programu Briefing On Soft Arts. U tom povodu Zanon je održala javno predavanje na temu zvuka mode, kojim se bavila u svom izložbenom projektu The Sighing Sound of Lips Unsatisfied iz 2025. godine. Projekt je inicijalno predstavljen u Oslu u Norveškoj, gdje ova kustosica živi i radi. O auditivnom potencijalu mode, osim s Johannom Zanon razgovarali smo i s kustosicom Leom Vene, suvoditeljicom CIMO-ve rezidencije.

Popratnu audio dokumentaciju izložbe The Sighing Sound of Lips Unsatisfied ustupili su Pål Steinar Gumpen i Aliona Pazdniakova.

Posebnu pozornost Mucko stavlja na trenutke solidarnosti i mikro-utopije koje nastaju u susretima na terenu, ali i kontradiktorne pozicije u kojima se isprepliću istraživačka uloga, osobni angažman i volonterska praksa. Predavanje tako pruža uvid u svakodnevicu oblikovanu nesigurnošću, improvizacijom i stalnim pregovaranjem o granicama – doslovnim i simboličnim.

Predavanje Rubovi skliskog održano je u sklopu programa Kritička dramaturgija: izvan kontrole, u organizaciji Kurziva i SPID-a.

Razgovor s Bojanom Muckom vodila je Sara Panjkota, a snimku predavanja realizirao je Dražen Žerjav.