Na ovogodišnji javni poziv pristiglo je više od 225 prijava iz 38 zemalja Europe i svijeta, a program je selektirala riječka kazališna umjetnica i umjetnička direktorica festivala Ivana Peranić. Program povezuju snažni autorski rukopisi koji tijelo, glas, zvuk i pokret koriste kao prostor istraživanja osobnih i društvenih granica.

Festival 29. rujna otvara plesni triptih Bunker Rebecce Margolick, Kiša, žal, bijes Charlesa Brecarda i Lešinar Ching-Ying Chieng, dva nagrađivana plesna sola i duet. Program nastaje u produkciji Zavoda En-Knap iz Slovenije, a Rijeka će biti prva stanica međunarodne turneje u ovom dijelu Europe. 

U listopadu slijedi Spavaj, dijete moje malo, spavaj, predstava suvremenog kazališta Matije Ferlina prema tekstu Jona Fossea, dobitnika Nobelove nagrade za književnost 2023. godine. Predstava kroz tijelo, glas i zvuk gradi slojevitu i snovitu izvedbenu strukturu te otvara prostor emocionalnom iskustvu prijelaza između života i smrti.

Drugi festivalski blok donosi i plesnu izvedbu Under the Skin autorice Eleonore-Magdalene Vrdoljak, u izvedbi učenica 3. razreda Plesnog odjela Prve sušačke hrvatske gimnazije, nakon koje slijedi program Choreoscope – Barcelona Dance Film Festival.

Program u listopadu nastavlja se istraživačkim labom Fedra između tijela i glasa, koji vode Senka Bulić, Barbara Nola i Ivana Peranić, dok u studenom TranziT donosi premijeru plesne predstave Indigo Corporality riječkog autora i plesača Tonija Flega, koja spaja pokret, zvuk i vizualnu imaginaciju.

Festival završava međunarodnim projektom talijanskog kolektiva Hombre Collettivo The Spectacle Society – Rijeka Calling, koji će u Rijeci doživjeti premijernu izvedbu 21. studenoga u HKD-u na Sušaku. Riječ je o međunarodnom participativnom kazališnom projektu koji istražuje spektakularizaciju političkog i javnog života u Europi od 1980-ih do danas. 

Uz kupljenu ulaznicu za festival moguće je rezervirati mjesto na kraćim radionicama za publiku koje se održavaju dan prije, dok se nakon izvedbi održavaju moderirani razgovori s umjetnicima i publikom koje ove godine vodi riječki filmski, kazališni i plesni kritičar Ervin Pavleković.

Ulaznice za pojedinačne predstave moguće je nabaviti po jeftinijoj cijeni do 27. rujna putem Eventima i na ovlaštenim prodajnim mjestima Eventima, dok se za radionice i istraživačke labove možete prijaviti na krila.rezervacije@gmail.com.

Više detalja pronađite ovdje.

Publiku očekuje spoj kazališta, radiofonije i glazbe, uz dvije predstave u režiji Pavlice Bajsić Brazzoduro te koncert napuljskog sastava Ars Nova Napoli koji izvodi napuljsku uličnu i tradicijsku glazbu. Publika će imati priliku pogledati najdugovječniju predstavu RadioTeatra, Hoerspiel: mala igra za slušanje (i gledanje), koja je na repertoaru od premijere 2013. godine.

Hoerspiel je predstava koja kroz fragmente tekstova i snimki raznih autora govori o samim počecima radija, o vremenu kada su tada vrlo popularne radio-drame išle uživo iz studija, s glumcima, glazbenicima i maherima za rekonstrukciju potrebnih šumova i atmosfera.

Na programu je i nagrađivani Mediteranski brevijar, na valovima Radio Mediterana nastao u koprodukciji RadioTeatra i GDK-a Gavella. Riječ je o predstavi koja kroz zvuk, glazbu i kazališni jezik donosi atmosferu Mediterana te istražuje njegove priče, ljude i krajolike.

Program dodatno obogaćuje koncert napuljske grupe Ars Nova Napoli, čija je opojna glazba talijanskog juga bila inspiracija za zvuk, ali i za neke od likova Mediteranskog brevijara.

Završne večeri, 4. listopada, RadioTeatar seli u prostor Kunst Caffea u Okićkoj ulici 11, gdje se predstavljaju Bajsove vrpce, radiofonijska monodrama u režiji Hrvoja Korbara sa Svenom Medvešekom u ulozi Bajsa. 

Ulaznice za programe u Gavelli mogu se nabaviti na web stranici kazališta ili na blagajni kazališta. Radijske šetnje prije programa i predstava Bajsove vrpce koja će se izvesti u Kunst Caffeu besplatni su za posjetitelje uz prethodnu obaveznu najavu putem linka.

Jubilarna, 10. Smoqua pod tematskim okvirom Povratak korijenima okuplja desetke umjetnica, aktivista, aktivistkinja i kolektiva iz Hrvatske i inozemstva kako bi približila povijest, razvoj i značaj queer i feminističke kulture široj publici. “Ovogodišnja tema slavi desetljeće zajedništva, solidarnosti i borbe za ravnopravnost,  podsjećajući da su korijeni izvor snage za izgradnju pravednijeg društva”, poručuju organizatori_ce.

Tijekom tri dana, u prostore Art-kvarta Benčić, Gradske knjižnice Rijeka, Galerije O.K., Kalvarije i Palacha, Smoqua donosi raznolik raspored radionica, izložbi, performansa i zabavnog sadržaja. 

Program u Art-kvartu Benčić 1. listopada otvara Smoquagrad koji publici predstavlja rad udruga za ljudska prava iz Hrvatske i inozemstva uz queer sportsko druženje i radionicu heklanja. Isti dan na rasporedu je predstavljanje retrospektivne izložbe 10 godina Smoque u Rijeci.

Izložbeni program nastavlja se u petak kada svoje radove okupljene oko teme osobnog i političkog prezentiraju Rina Barbarić, Ivana Geček, Korin Hunjak i Helena Janečić. Potom se program seli u Kalvariju gdje publiku očekuje pub kviz o seksualnosti i reproduktivnom zdravlju, projekcija nagrađivanog mađarskog filma Buna lezbijskih jakobinki te plesni performans Koje je boje istina? u produkciji udruge Proces.

Subota, 3. listopada, donosi radionicu o pravu na javno okupljanje s Majom Atanasovom iz Skoplja te razgovaraonicu s Centrom za devojke iz Niša o osnaživanju mladih žena i suzbijanju trgovine ljudima. U 16 sati u Galeriji O.K. predstavlja se skulpturalna instalacija Naše sestre autorice Ivane Mrčele. Na istoj lokaciji u 17 austrijsko-iranska umjetnica Negin Rezaie izvodi performans Milk me, povlačeći paralelu između kolonijalne eksploatacije i ženskog tijela. 

Završnica festivala je veliki Queer-UP! Party u subotu od 21 u Palachu te donosi sarajevsko-praški DJ/VJ duo ŽeneBiH uz drag show regionalnog kolektiva Harem Girls.

Više detalja pronađite ovdje.

Riječ je o drugom izdanju programa koji je prošle godine nastao udruživanjem dvaju festivala s ciljem dijeljenja znanja, resursa i organizacijskih zadataka, te željom za prezentacijom aktualnih kazališnih predstava iz zemlje i inozemstva u Rijeci.

Uz moto Nepokorena tijela, ovogodišnji tematski fokus festivala je na tijelu. Kako poručuje jedna od organizatorica, Sendi Sotlar: “Odabrani radovi prigrljuju tijela u otporu i emancipaciji od često nasilnih političkih i patrijarhalnih okvira, kreirajući prostor gdje, barem u kazalištu, (p)ostaju nepokorena.“

Program festivala donosi osam izvedbi, projekciju snimke predstave i okrugli stol na temu cenzure u umjetnosti. U dvorani Filodrammatice, festival će u četvrtak, 24. rujna otvoriti predstava (Muš)kost u grlu srpskog suvremenog plesača i autora Miloša Janjića, u kojoj pet mladića različitih seksualnih identiteta i izvođačkih praksi iznosi vlastita iskustva i poglede na muškost i posljedice koje ona ima za suvremeno društvo.

Dan kasnije, slovenski dvojac Uroš Kaurin i Vito Weis izvest će u KUC-u Kalvarija autorsku predstavu Heroji 4.0 – Business as usual. Na istom će se mjestu u subotu će se održati dvije izvedbe. U duhovitom autorskom solu Sram, makedonska glumica Angela Stojanovska oprašta se od srama zbog vlastitog tijela, hrane i života u svojoj zemlji.

Umjetnice i pedagoginje s područja plesa, glazbe i teatra Milena Minja Bogavac, Frosina Dimovska, Ista Stepanov, Dunja Crnjanski iz Srbije predstavit će Mjesto dobre radnice, izvedbu na razmeđu predavanja, tribine i koncerta, u kojoj dijele iskustva prekarnog rada u umjetnosti i pedagoškog rada.

Četvrtog dana program ponovno seli u Filodrammaticu, gdje će biti prikazan autorski projekt pulskog redatelja Gabrijela Lazića i Nastje Uršule Virk, Ja, David, koji donosi inovativan scenski pristup dokumentarnoj priči o Davidu Heimeru i njegovu tijelu koje izmiče jasnim rodnim kategorijama. Dan kasnije, autorice i izvođačice Barbara Kukovec i Minca Lorenci iz Slovenije, uz domaću dramaturginju Jasnu Žmak, donose predstavu Pissed, izvedbu o ženskom tijelu u nuždi.

U Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, 29. rujna bit će prikazan autorski projekt Nevjerojatno nepoznat slučaj Slavka G. iz Kutine domaće dramaturginje, spisateljice i redateljice Vedrane Klepice, pokušaj rekonstrukcije sjećanja na zaboravljenog kazališnog glumca Slavka Goldschmidta koji tijekom Drugog svjetskog rata u logoru Jasenovac stvara u logoraškoj kazališnoj skupini. O izvedbi je za Kulturpunkt pisao Goran Pavlić.

Završnica festivala u Filodrammaticu donosi snimku četverosatne dokumentarne predstave Proces Pelicot jednog od najznačajnijih suvremenih redatelja i autora dokumentarnog kazališta Mila Raua i dramaturginje Servane Dècle.

Program festivala će u petak 2. listopada zaključiti okrugli stol na temu cenzure i ograničavanja sloboda u umjetnosti, u kojem će sudjelovati kazališni redatelj i autor Oliver Frljić i Ana Miljanić iz beogradskog Centra za kulturnu dekontaminaciju.

Ulaz na sve programe je slobodan. Rezervacije nisu moguće, već se besplatne ulaznice mogu preuzeti na mjestu izvedbe sat vremena prije početka, do popunjenja kapaciteta gledališta. Više o programu pronađite ovdje.

Blok otvara participativna predstava-esej Kao što su rime s ne kolektiva NAM ChoreoLab, koji čine Ana Dubljević, Viktorija Ilioska, Dražen Dragojević i Sonja Pregrad. Polazeći od povijesnih i osobnih nasljeđa Pokreta nesvrstanih, autori ideju nesvrstavanja prenose u tijelo i izvedbu, propitujući što znači pripadati bloku ili mu se oduprijeti te okupiti se bez potrebe da svi postanu isti. Za Antisezonu predstava dobiva novu prostornu verziju i izvodi se kroz stalni postav MSU-a Zbirka kao glagol, čime ulazi u dijalog s načinima na koje muzej čuva i ponovno čita povijest.

Program 23. rujna donosi razgovor Pristupačnost u produkcijskoj praksi producentice Nadje Dias i plesačice i pedagoginje Marine Brajdić, koja djeluje i u inkluzivnom plesnom kolektivu Divert. Polazeći od Diasina dugogodišnjeg rada u području pristupačnosti, razgovor će otvoriti pitanje kako produkcijske odluke mogu pridonijeti dobrim uvjetima rada i većoj uključenosti osoba s različitim potrebama i iskustvima – ali i gdje prepreke nastaju prije nego što umjetnički rad uopće dođe pred publiku. Razgovor počinje u 18 sati u Gorgoni, prevodi se na hrvatski znakovni jezik i prilagođen je slijepim osobama.

Iste se večeri u 20 sati na stubama privremenog postava održava performans Duplicity Willing, Cantate Stefe Govaart, koji kroz tekst, zvuk i ples promatra plesačko tijelo kao mjesto fizičke prisutnosti, a artificijelnost ističe kao temeljno sredstvo kazališta. Izmjenjujući provokativne tvrdnje o plesu i kazalištu s takozvanim ljupkim plesanjem, performans pita određuje li odnos publike i izvođača značenje onoga što se na sceni zbiva. Govaart djeluju između plesa, performansa, teksta i teorije, a sa zagrebačkom su scenom povezani ranijim suradnjama i performansom Unwatchable Theater, izvedenim prošle godine.

Mađarski koreograf gergő d. farkas, dvaput uvršten u Aerowavesovu godišnju selekciju perspektivnih europskih koreografa, u Zagrebu boravi na rezidenciji u TALA PLE(j)SU, gdje razvija rad radnog naslova Ogre-Tex. Naziv se poigrava s Gore-Texom, ali umjesto čvrste granice između tijela i okoliša zamišlja propusnu membranu kroz koju se razmjenjuju ono unutra i ono izvan nas. Radnu verziju izvodi 24. rujna u 19 sati u Gorgoni, dok su 17., 19. i 21. rujna studijski susreti otvoreni za zainteresirane uz prijavu. Iste večeri u 20 sati slijedi izvedbena improvizacija Gorgona gori, gorka, gorda i grimizna, koja okuplja umjetnike ovog bloka, a nastaje pred publikom i postoji samo u tom susretu.

Nastavno na istraživanje pseće svakodnevice koje je na Ribnjaku provodila u lipnju, švedska koreografkinja Stina Nyberg u Tračevima publiku vodi tim parkom iz senzoričke perspektive psa, pretvarajući mirise, tragove, hladovine i kvartovske susrete u koreografirano vodstvo. Izvedbi se pridružuje terapijski i R.E.A.D. pas Ruby sa svojim voditeljem iz Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet. Izvedbe su 25. rujna u 17 sati te 26. rujna u 12 i 15 sati, s polaskom ispred Centra mladih Ribnjak.

Na platou MSU-a 25. rujna u 19 sati posljednji se put izvodi predstava Ane Kreitmeyer Sve četiri za jedno. Na rubu dodira i kaosa, nastala 2018. i nagrađena za najbolju plesnu predstavu 2019. godine. Kreitmeyer, Petra Chelfi, Ivana Pavlović i Martina Tomić u njoj koreografiju grade kroz guranje, nošenje, sudare i preuzimanje težine, a zajedništvo se pokazuje kao nešto što se neprestano proizvodi kroz trenje, odustajanje i ponovno okupljanje.

Anna Javoran u predstavi Studija slučaja: Politpornografija povezuje pobunu kraja šezdesetih sa suvremenom političkom stvarnošću. Polazište su joj Rani radovi Želimira Žilnika iz 1969., film zbog kojeg je pokrenut sudski postupak radi zabrane prikazivanja, a nastajala je i pod utjecajem studentskih i građanskih prosvjeda u Srbiji. Predstava, o kojoj možete čitati u kritici Petre Pleše, izvodi se 27. rujna u 19 sati u Pogonu Jedinstvo, s početkom na Trnjanskom nasipu.

Bloku prethodi radionica NAM ChoreoLaba Dramaturgije s NE, o tome kako dokumenti, osobna sjećanja i muzejski predmeti postaju izvedbeni materijal, koja se održava od 20. rujna od 16 do 18 sati u prostoru MSU-a, uz prethodne prijave. Blok 29. rujna u klubu MaMa zatvara susret čitalačko-gledateljskog kluba Društvo 11 lisica Nine Gojić i Tee Kantoci, na kojem se čita roman Ovako se gubi vremenski rat Amal El-Mohtar i Maxa Gladstona u prijevodu An. Fazekaš.

Riječ je o produkciji Zagrebačkog plesnog ansambla koja “istražuje odnos između brige i dominacije, prateći sustave kroz koje ljudi upravljaju, klasificiraju, štite i kontroliraju životinje i ljude. Povezujući povijesti podčinjenosti žena sa zoološkim praksama promatranja, uzgoja, zatvaranja i skrbi, djelo ispituje kako se moć ne provodi samo kroz nasilje, već i kroz činove održavanja”.

Prvo boje, zatim ljudi bavi se odnosima onih koji pripadaju svjetovima koje gradimo i onih koji ih održavaju, odnosno bave se skrbnim radom. “Krećući se između brige i kontrole, ovisnosti i autoriteta, predstava otkriva kako svjetove oblikuju oni koji nad njima bdiju, ali i oni čiji ih rad čini mogućima. Ispod tih struktura nalaze se trajna pitanja pripadnosti, odgovornosti i moći: o kome se brine, tko je ograničen i zatvoren unutar sustava te tko ima pravo o tome odlučivati”, istaknuto je u najavi.

Izvođački tim čine: Katarina Barešić, Lara Kapeloto, Iva Katarinčić, Silvija Musić, Dora Sarikaya i Linda Tarnovski.

Više detalja pronađite ovdje.

Prva na rasporedu je predstava Ritual Gledališča Ane Monro iz Slovenije koja će se izvesti 23. rujna s početkom u 18:30 na gradskoj Tržnici (pored fontane). Dva dana kasnije, 25. rujna, u sklopu PUF OFF-a, predstavit će se Notizen, izvedba nastala u suradnji s Udrugom gluhih i nagluhih Istra i Signedance Teatra na pulskoj Rivi.

“Ritual je istraživačka predstava fizičkog kazališta koja u bučnom javnom prostoru, gdje se nastup često mjeri snagom zvuka, istražuje moć jedva čujnog. Publiku ne privlači glasnoćom, već tišinom. Izvođači svojom fizičkom prisutnošću, geometrijom pokreta i precizno odmjerenim tišinama pozivaju gledatelje da se pridruže događanju; više nesvjesno, odnosno tjelesno, nego racionalno.

Postupno se među njima uspostavlja krhka, živa zajednica – zajednički ritam koji ne nadjačava ulicu, već je na trenutak preoblikuje. Predstava proizlazi iz dugogodišnjeg iskustva Gledališta Ane Monro u radu s publikom te povezuje pristupe fizičkog kazališta, neutralne maske i istraživanja glasa”, istaknuto je u najavi.

Notizen / The News predstava je koja se odvija u javnom prostoru, a njome se ujedno obilježava Međunarodni tjedan gluhih (od 21. do 26. rujna). Kako piše u najavi, u predstavi se likovi kreću “kroz svijet zasićen informacijama: naslovi bljeskaju, šapat se pojačava, a geste se ponavljaju poput odjeka. Spoj znakovnih jezika, plesa i kazališta Signdance Teatra daje toj turbulenciji fizički puls – jezik jasnoće, otpora i povezivanja”.

Glazbeni segment predstave, Transmitter Performance, pod vodstvom skladateljice Angeline Schwammerlin nastao je u zajedničkom stvaranju i oblikovan je dugogodišnjom suradnjom s redateljem Davidom Bowerom. Scenski dojam predstave proizlazi iz suradnje sa slovenskom lutkaricom Barbarom Bulatović.

Više detalja o predstavama pronađite na društvenim mrežama organizatora.

Ovogodišnje festivalske teme govore o obrazovnom sustavu iz perspektive učenika i profesora, o (političkim) odlukama odraslih koje dugoročno utječu na život djece, tj. onih koji nemaju pravo glasa, a najmlađa publika će imati priliku zapisati svoje strahove i tajne kroz igru u ambijentalnom, interaktivnom okruženju. Uz to, prvi put u sklopu Festivala održat će se radionica kazališne kritike koju će voditi Katarina Kolega i Igor Tretinjak.

Festival će otvoriti predstava Klammov rat, u produkciji Trupe OvoOno i Teatra Exit iz Hrvatske te režiji Dražena Krešića, nastala prema dramskom tekstu Kaija Hensela, koja je dosad doživjela više od 100 međunarodnih uprizorenja, dok je ovo njezina prva inscenacija u Hrvatskoj.

Druga večer Festivala rezervirana je za gostovanje predstave Gavroche lutkarske scene Narodnog pozorišta Toša Jovanović iz Zrenjanina, u kojoj će dječak Danilo ispričati priču o malom revolucionaru Gavrochu, junaku romana Jadnici Victora Hugoa koji ga je predstavio kao dječaka potpuno svjesnog nepravde postojećeg režima, klasnih razlika i nejednakosti.

Na neizbježnu temu (sveprisutnih) ratova nadovezuje se i predstava Male ljudetine za koju je zaslužna suradnja Teatra Poco Loco i Dječjeg kazališta Dubrava iz Zagreba koja će, u režiji Renate Carole Gatice i prema motivima istoimenog djela Zvonimira Baloga.

U četvrtak će Festival ugostiti umjetnike iz susjedne Italije, kazalište Teatro Telaio iz Brescie i njihovu predstavu Arhipelag, koja donosi ultisenzornu, ambijentalnu kazališnu instalaciju gdje djeca uz sugestije glumice, istražuju dvanaest malih šatora – otoka, donose odluke, istražuju svoje emocije, a strahove ostavljaju za sobom.

Za kraj festivala, gostuje još jedna predstava iz Srbije, Hajduci, u produkciji i izvedbi Pozorišta mladih iz Novoga Sada, koja je nastala prema motivima istoimenog romana Branislava Nušića. Prema riječima redateljice predstave Olje Đorđević, namjera je bila istražiti što taj klasik može značiti današnjim generacijama i što znači biti ‘hajduk’ u današnjem svijetu.

Ulaznice za sve pojedinačne predstave, po cijeni od šest eura mogu se kupiti na blagajni Centra KNAP, kao i online putem sustava entrio na linku.

Naslov predstave dolazi od hebrejskog imena Deborah, izraza za muhu d’vorah i hrvatskog slenga za depresiju, te predstavlja ženski lik motiviran osvetom.

Kako piše u najavi, glasnica njenog dolaska je muha koja funkcionira kao spona “između svjetova živih i mrtvih”. Monodrama prati “djevojku običnog imena” koju prati unutarnji glas, prisutan “od rođenja, čist i benigan, ali od prvog iskustva zlostavljanja zamračuje i skuplja snagu sve dok ne preuzme kormilo koje nas vodi na put krvoločne osvete u potrazi za pravdom”, istaknuto je u najavnom tekstu.

Autorica teksta i glumica je Maruška Aras, a uz nju u izvedbi sudjeluju autor glazbe, basist i klavijaturist Viktor Slamnig, zatim gitarist Dimitrije Simović i bubnjar Matej Perić.

Predstava tematizira seksualno nasilje i namijenjena je punoljetnim osobama. Premijera se održava u okviru Pogonovog programa podrške POGONATOR 2026.

Preporučena donacija je 10 eura, a dobrovoljni iznos možete donirati na samom ulazu prije izvedbe. Više detalja pronađite ovdje.