Intervju U kontekstu novog, adekvatnijeg muzejskog izložbenog prostora, izrađuju se skice i ideje za prikazivanje muzejskog fundusa. Uz kronološke, linearne prikaze, tematskim se izložbama na aktualniji i zanimljiviji način mogu prikazati umjetničke pojave prezentirane kroz muzejsku građu. U dosadašnjoj izložbenoj djelatnosti Muzeja održane su brojne izložbe koncentrirane na razdoblja, stilske ili tehničke posebitosti građe, zamišljene kao skice, uporišne osi potencijalnog stalnog muzejskog postava.
Izložba SOCREALIZA/M/ODERNIZAM – skica za stalni postav zamišljena je kao jedan od mogućih nacrta, tematskih izložbi kojom se predstavljaju značajne pojave iz povijesti Muzeja. Središte izložbe predstavljat će manifestacija koja je obilježila izložbenu djelatnost 50-ih. Riječ je o izložbi Salon 54 koja u povijesti Muzeja ima iznimno veliki značaj i koja govori u prilog ulozi koju je riječki muzej imao u poslijeratnoj izložbenoj djelatnosti.
Kako bi se objasnila pojava i značaj Salona, na izložbi će biti markiran društveni i kulturni kontekst 50-ih, predstavljen likovnim radovima i dokumentacijom koja prikazuje kulturnu klimu vremena. Izložit će se radovi socijalističkog realizma nastali u vrijeme kada je umjetnička sloboda i likovna produkcija bila uvjetovana političkim kontekstom. Početkom 50-ih dolazi do postupnog otvaranja bivše države prema Zapadu pa time i do prevladavanja službene doktrine socijalističkog realizma u umjetnosti i kulturi. U takvoj se klimi pokreće i izložba Salon 54. Uz umjetničku građu koja je u fundusu ostala nakon održavanja Salona prikazat će se dokumentacija koja prati ovu izložbu: fotografije otvorenja i postava, izbor iz likovne kritike koja kontekstualizira izložbu i vrijeme u kojem se Salon pojavljuje.
Pedesete su godine obilježene i pluralizmom osobnih umjetničkih poetika: radovima koji se udaljavaju od naputaka političke ideologije a istovremeno ostaju izvan radikalnih avangardnih likovnih pojava. Izložbom SOCREALIZA/M/ODERNIZAM – skica za stalni postav dajemo uvid u previranja koja su se u ovom burnom povijesnom razdoblju događala na polju likovne umjetnosti.
U okviru izložbe bit će održana predavanja Vjerana Pavlakovića o kulturi sjećanja, Daine Glavočić o Viži, pokretaču riječkih salona, Sandre Križić Roban o knjizi Hrvatsko slikarstvo od 1945. do danas te Liljane Kolešnik o Salonu 54. Raspored predavanja možete pronaći ovdje.
Izložba će biti održana u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti od 8. listopada do 16. studenog.
