Intervju U četvrtak, 6. srpnja u 20 sati BLOK otvara izložba Alme Gačanin pod naslovom Radi naporno, igraj grubo. Prije otvorenja izložbe u Novoj Bazi, umjetnica će u 19 sati u Tehničkom muzeju Nikola Tesla izvesti performans How Well Did You Perform Today. Izložba ostaje otvorena do 23. srpnja.
Iz teksta kustosice Vesne Vuković: “Radovi Alme Gačanin mogu se čitati kao svojevrstan dnevnik, i to prije svega dnevnik rada. Kako sama u svojoj biografiji redovito ističe, Alma živi i radi kao umjetnica, bez obzira na posao koji u datom trenutku obavlja. Je li to zaobilazni način da se kaže da se od umjetnosti ne živi, da se za život obično radi neki drugi posao? Eufemizam? Nastali u relativno dugom luku, od 2018. godine do jučer, radovi tako reflektiraju razne njezine proizvodne pozicije: od stanovanja u roditeljskom domu, gdje mi je bio omogućen vrhunski self care, život bubrega u loju, preko osamostaljivanja, morala sam sve to da pokvarim i otisnem se u svijet avantura tj. prekarijata (Ovo bi moja mama rekla!), i prihvaćanja raznih privremenih poslova, poput onoga stjuardese, sve do rezidencijalnog boravka u jednom od centara svijeta umjetnosti, New Yorku. Iako dnevnički, radovi ipak nisu intimističkog karaktera, oni su više na tragu onoga što Annie Ernaux naziva auto-socio-fikcijom: priča o sebi kroz nužnu društvenu optiku. Stoga oni zrcale kontekste u kojima nastaju, više nego samu autoricu. Ona je, uostalom, ionako neprepoznatljiva.
(…) Za feminističku je intervenciju u umjetnost upravo monstruoznost bila jedan od ključnih operativnih koncepata kojim se kritiziralo tvz. muški pogled i nastojala redefinirati orodnjena estetika. (…) No na jedan drugi aspekt monstruoznosti ovdje želim skrenuti posebnu pažnju: na (monstruozna) tijela po pritiskom produktivnosti. Na monstruoznu prirodu kapitalizma, čije su osnovne karakteristike, kako nam je ukazao Marx, nevidljive. Mnogi su tumači Kapitala već ukazali na Marxovu učestalu upotrebu figure monstruma kako bi opisao način na koji kapitalizam funkcionira. Jedna je od citiranijih ona o prisvajanju viška vrijednosti: “Kapital je mrtav rad koji oživljava kao vampir samo usisavajući živi rad, i koji utoliko više živi ukoliko više od njega usisa”. Svaki je govor o radu u kapitalizmu stoga ujedno i govor o prinudi, prisili, discipliniranju, potčinjenosti i otuđenju. Tako i imperativ rada na sebi. Likovi na radovima (Djevina, a možda je to i Alma) imaju kandže da se bolje penju na društvenoj ljestvici i jače drže kad jednom ascendiraju, hodaju i četveronoške ako treba, ako je strop prenizak, imaju snažne mišiće, ponekad i više ruku i nogu, dva para dojki ne bi li stigli poobavljati sve te dnevne zadaće. (…)”
Alma Gačanin (Sarajevo, 1988.) živi i radi kao umjetnica, bez obzira na posao koji obavlja u datom trenutku. Master u edukaciji likovnih umjetnosti stekla je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu na Nastavničkom odsjeku. Bavi se crtežom, fotografijom, videom i performansom. Dobitnica je nagrade za najbolju_eg umjetnicu_ka u BiH, ZVONO 2022. Predstavljala je BiH na Bijenalu mladih Europe i Mediterana u Milanu 2015. Njezin se rad temelji na istraživanju specifičnosti rada i prekarnosti pojedinih zanimanja, a posebno je zanima pozicija žene u kapitalizmu i rodna podjela rada. Feministkinja je u privatnom životu i u ulogama koje igra kao umjetnica-radnica. Piše poeziju i objavljuje u časopisima, zbornicima i na internet portalima u BiH i regiji.
