“Dok glazbeni segment Novog šuma stavlja naglasak na suvremenu alternativnu i elektroničku glazbu, filmski program tematski i konceptualno ga proširuje, zadržavajući žanrovsku radoznalost i otvorenost. Kroz selekciju dokumentarnih portreta, filmskih eseja i eksperimentalnih naslova, ciklus donosi dijaloge između filmaša i glazbenika, istražuje inovativne zvučne prakse, povijest avangarde, društvenu ulogu glazbe kao i budućnosti zvučnog izraza.

Povezivanjem koncertnih nastupa, radionica i projekcija, Novi šum stvara jedinstvenu platformu za istraživanje suživota zvuka i pokretne slike, pružajući publici uvid u rad vizionara različitih generacija koji su redefinirali ili trenutno redefiniraju, polje suvremenih audiovizija”, stoji u najavi programa.

Ulaz na sve projekcije je slobodan, a filmovi se prikazuju s hrvatskim titlovima. Program uključuje dugometražne filmove poput Posljednji i prvi ljudi (r. Jóhann Jóhannsson), Soundtrack za državni udar (r. Johan Grimonprez), Odgovor suncu (r. Rainer Kohlberger) i Peaches Goes Bananas (r. Marie Losier). Cjelovit filmski program i raspored projekcija pronađite ovdje.

Filmski dio festivala počinje u ponedjeljak, 18. svibnja u kinu Kinoteka. Ovogodišnja selekcija umjetničke direktorice Dine Pokrajac donosi dvadesetak igranih, dokumentarnih i hibridnih filmova, a festival se otvara filmom Leila i vukovi libanonske redateljice Heiny Srour, kojoj će u sklopu festivala biti uručena nagrada Wild Dreamer za životno djelo. Detaljan pregled filmskog programa dostupan je ovdje.

Devetnaesti Subversive Forum ima za cilj pružiti platformu za kritičku analizu i raspravu o širokom rasponu ekonomskih, društvenih i političkih tema povezanih s usponom informacijskih tehnologija, interneta, platformskog kapitalizma, društvenih medija i umjetne inteligencije. U dijelu programa posvećenom ovom tematskom fokusu, govorit će: Nick Dyer-Witheford, Cedric Durand, Phoebe V. Moore, Lola Olufemi, Gorgina Voss, John Preston, Jacob Johanssen, Toni Prug, Paško Bilić, Felix Stalder, Paolo Caffoni, Vanja Subotić, i Boris Buden.

Diskurzivni dio programa uključuje i simpozij Suradnje između periferija koji će uz moderaciju redateljice Karle Crnčević i teoretičara filma i medija Sime Kokotovića kroz tri bloka tematizirati historijske i suvremene suradnje između filmskih radnika_ca iz jugoistočne Azije te bivše Jugoslavije i Balkana.

Osim toga, za vrijeme trajanja festivala, u Pogonu Jedinstvo odvija se osmo izdanje programa Kinematografija otpora uz izložbu palestinske umjetnice Noor Abed čiji filmovi proučavaju snagu folklora kao vrela znanja. U svojim radovima Abed se bavi koreografijom i imaginarnim odnosima pojedinaca, stvarajući situacije koje naglašavaju povezanost palestinskog naroda i krajolika kroz poetične kolaže pjesme i plesa.

Zaključni dio programa održava se u suradnji s portalom Slobodni Filozofski, programom političke edukacije u kojem polaznici, predavačice i aktivisti kroz zajednički rad mapiraju proturječja suvremenog kapitalizma te promišljaju strategije kolektivnog otpora. Neki od predavača i predavačica su: Nina Čolović, Domagoj Kučinić, Jovan Džoli Ulićević, Vladimir Milenković, Maja Solar, Karla Crnčević i drugi.

Festival otvara retrospektiva posvećena libanonskoj redateljici Heiny Srour, kojoj će biti uručena nagrada Wild Dreamer za životno djelo. Srour je autorica radikalnih feminističkih filmova snimanih tijekom ratova na Bliskom istoku, a u retrospektivnom programu prikazat će se četiri njezina filma, među njima i Leila i vukovi kojim se festival otvara.

U igranoj konkurenciji nalaze se nagrađivani festivalski naslovi iz cijelog svijeta: pobjednik Tjedna kritike u Cannesu Koristan duh tajlandskog redatelja Ratchapooma Boonbunchachokea, Dva godišnja doba, dvoje stranaca japanskog redatelja Shôa Miyakea, nagrađen Zlatnim leopardom u Locarnu, te Uskrsnuće kineskog redatelja Bi Gana, dobitnik Specijalne nagrade žirija u Cannesu.

Tu su i dugo iščekivani prvijenac glumice Kristen Stewart Kronologija vode, Drakulina reinterpretacija redatelja Radua Judea te ovogodišnji pobjednik Rotterdama Varijacije na temu Devona Delmara i Jasona Jacobsa. Za nagradu Wild Dreamer natječe se i dugometražni prvijenac palestinskog redatelja Abdallaha Al-Khatiba, Kronike opsade, koji je osvojio nagradu za najbolji prvijenac na ovogodišnjem Berlinaleu.

Dokumentarna konkurencija okuplja deset filmova koji se kreću od intimnih obiteljskih priča do političkih eseja o ratu, granicama i klimatskoj krizi: pobjednik CPH:DOX-a Majska šuškanja kineske redateljice Dongnan Chen, najbolji dokumentarac Berlinalea Kad bi se golubi pozlatili Pepe Lubojacki te Fantomska bol Rožave Maryam Ebrahimi, smješten u poslijeratnu sjevernu Siriju.

Detalje programa potražite na službenim stranicama festivala.

Ciklus donosi osam filmova koji će se prikazivati u Kulturno informativnom centru (KIC), a 3. svibnja u 21 sat otvorit će ga Štrajk (1925), nadahnut krvavim gušenjem radničkih pobuna u Rusiji početkom 20. stoljeća te poznat po asocijativnoj montaži koja kulminira završnicom u kojoj se ubijanje radnika uspoređuje s klanjem stoke.

Snimljen prema istinitim događajima iz prve ruske revolucije 1905. godine, Oklopnjača Potemkin (1925) najpoznatije je Ejzenštejnovo ostvarenje zapamćeno po antologijskoj sceni pokolja na odeskim stepenicama. Iako smatran komunističkim propagandnim alatom, film je u anketi na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1958. izabran za najbolji film svih vremena.

Dok Oktobar (1927) prati događaje koji prethode Listopadskoj revoluciji i napadu na Zimski dvorac u Petrogradu, Staro i novo (1929) kroz propagandni ton slavi kolektivizaciju poljoprivrede. Da živi Meksiko! (1932) zamišljen je kao epizodična freska Meksika koja kroz različite likovne stilove meksičkih umjetnika prikazuje povijesni i kulturni razvoj zemlje, od tradicije i folklora do revolucionarne svijesti, s motivom života i smrti kao središnjom temom. 

Aleksandar Nevski (1938) fokusira se na lik istoimenog kneza i obranu Rusije od strane invazije, djelujući kao alegorija opasnosti od nacističke Njemačke. Film kulminira slavnom scenom bitke na zaleđenom Čudskom jezeru koju prati glazba Sergeja Prokofjeva. 

Retrospektivu 16. i 17. svibnja zaključuje dvodijelni povijesni ep s Nikolajem Čerkasovom u naslovnoj ulozi, koji prikazuje uspon Ivana IV Groznog i njegovu borbu za centralizaciju vlasti u 16. stoljeću. Dok je Ivan Grozni I (1944) bio u skladu sa Staljinovim viđenjem Groznog kao snažnog vladara i utemeljitelja moderne ruske države, Ivan Grozni II (1946) naglašava njegovu tiransku stranu.

Raspored projekcija Tuškanca u gostima dostupan je ovdje. Ulaznice je moguće kupiti na blagajni kina domaćina sat vremena prije početka projekcije, kao i online putem platforme ulaznice.hr.