Dvodnevni Seminar za prohujala vremena (i bolje sutra) u organizaciji udruge Kurziv (nakladnika Kulturpunkta) u fokusu ima noviju povijest omladinske / kulture mladih kao prostora eksperimenta, alternative, propitivanja postojećih društvenih i estetskih normi; kao postavljačice pitanja i pokretačice promjena. Kroz javne tribine i predavanja koja se održavaju 20. i 21. studenog u F22 (Akademija dramske umjetnosti), Seminar će okupiti sudionike_ce i istraživače_ice omladinske / kulture mladih od ‘68. do danas u raspravi o kontekstima s obzirom na koje (ili usprkos kojima) su mladi kroz različite periode stvarali, a posebnu pažnju posvetit ćemo društveno-političkim i institucionalnih okvirima (i preprekama) za njihovo stvaralaštvo.
Nakon gašenja i erozije onog dijela kulturnog sustava koji je u jugoslavenskom periodu služio mladima, a u koje ubrajamo omladinske centre te studentsku kulturnu infrastrukturu, od devedesetih godina nadalje nositeljicom eksperimenta postaje živa scena koja stasa izvan institucija, odnosno izvire iz nezavisne kulture. Program Seminara podijeljen je u dva dijela koji odražavaju ovaj vremenski i kulturni rez, a koji se ogleda i u terminološkom prijelazu s “omladinske” na “kulturu mladih”. Prvi segment (ponedjeljak 20.11.) u fokusu ima omladinsku kulturu do ‘90-ih, a drugi (utorak 21.11.) kulturu mladih od ‘95. do danas.
Uvodna predavanja o periodima koji će biti fokus svakoga od dana održat će istraživačice Marija Krnić i Sanja Sekelj, a u raspravama će sudjelovati akteri_ke i istraživači_ce omladinske / kulture mladih: Ivica Boban, Barbara Borčić, Romana Brajša, Vladimir Gudac, Maja Kovač, Ana Kovačić, Ana Kršinić Lozica, Sunčica Ostoić, Goran Sergej Pristaš, Nataša Rajković, Igor Ružić i Marko Zubak.
Izdvojeni segment Seminara čini predavanje Une Bauer koje će se baviti institucijama koje obrazuju mlade, prostorom za institucionalne pomake – i za bolje sutra.
Detaljni raspored i biografije sudionika_ca potražite u nastavku.
Seminar nastaje u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti, kojoj zahvaljujemo na prostornoj podršci.
Program
Ponedjeljak, 20. studeni 2023.
13.00 – 14.00: predavanje / Marija Krnić: Omladinsko stvaralaštvo kao prostor progresije – prezentacija istraživanja omladinske i studentske kulture udruge Kurziv
14.00 – 16.30: tribina o omladinskoj kulturi od sedamdesetih do devedesetih
sudjeluju: Ivica Boban, Goran Sergej Pristaš, Barbara Borčić, Marko Zubak, Vladimir Gudac, Igor Ružić (moderator)
16.30 – 17.00 lagani ručak za sudionike_ce i publiku
17.00 – 18.00 predavanje / Una Bauer: Relacionost, situiranost i osjetljivost: institucionalni paradoksi prema boljem sutra
*više o predavanju dostupno je ovdje.
Utorak, 21. studeni 2023.
14.00 predavanje / Sanja Sekelj: O devedesetima kroz likovnu kritiku
15.00 – 17.00 tribina o kulturi mladih od ‘95. do danas
sudjeluju: Sunčica Ostoić, Nataša Rajković, Ana Kršinić Lozica, Maja Kovač, Romana Brajša, Ana Kovačić (moderatorica)
***
O SUDIONICIMA_AMA:
Una Bauer je teatrologinja, kritičarka i profesorica je na Odsjeku za dramaturgiju pri Akademiji dramske umjetnosti. Doktorirala je na londonskom Sveučilištu Queen Mary. Prvu knjigu koja se bavi kazalištem i svime ostalime, uključujući čajnike i bicikle, Priđite bliže: o kazalištu i drugim radostima, izdala je 2015. Njezina druga knjiga BADco.: Vježbanje nemogućeg, koju čine intervjui s izvedbenim kolektivom BADco., objavljena je 2021. U fokusu njezinih novijih istraživanja su afekti i emocije, tuga, žalovanje i smrt u kontekstu izvedbenih umjetnosti.
Ivica Boban je kazališna redateljica, koreografkinja, dramaturginja i pedagoginja. Završila je Školu za ritmiku i ples te diplomirala glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, na kojoj kasnije predaje scenski pokret (danas profesor emeritus). Stručno se usavršavala u Moskvi i Lenjingradu. 1973. osnovala je kazališnu radionicu Pozdravi, s kojom realizira preko 600 izvedbi koje gostuju na manifestacijama diljem svijeta te organizira brojne kazališne seminare, edukacije i istraživanja. Autorica je dugačkog niza međunarodno zapaženih i nagrađivanih predstava.
Barbara Borčić je istraživačica, kritičarka i kustosica. Od 1982. do 1985. zajedno s Marinom Gržinić vodila je galerijski program ljubljanskog ŠKUC-a. Do 2020. djeluje kao stručna savjetnica (1997.-2015. i voditeljica) Centra za suvremenu umjetnost SCCA-Ljubljana, u kojem je uspostavila i arhiv video i novomedijske umjetnosti Postaja DIVA. Autorica je niza izložbenih, dokumentacijskih, istraživačkih i arhivskih projekata te knjige Celostna umetnina Laibach. Fragmentarni pogled (2013). U fokusu njezinog rada su performans i video art te ljubljanska alternativna scena osamdesetih godina.
Romana Brajša suosnivačica je i producentica KunstTeatra, osnivačica i umjetnička voditeljica umjetničke organizacije Punctum te producentica Kazališne družine KUFER. Najčešće surađuje s kazališnim i plesnim organizacijama na nezavisnoj sceni. Diplomirala je na Odsjeku produkcije scenskih i izvedbenih umjetnosti gdje je trenutno zaposlena u zvanju docentice. Prethodno je diplomirala kroatistiku i komparativnu književnost te je završila preddiplomski studij lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Vladimir Gudac od 1980. do 1990. bio je ravnatelj Galerije Studentskog centra, a tijekom sedamdesetih aktivan je u grupi TOK, čiji je suosnivač. Diplomirao je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, predavao je u Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu te na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. U svojoj umjetničkoj praksi bavi se interdisciplinarnim istraživanjima različitih medija. Bio je suradnik novinskih redakcija, radija, televizije i nakladničkih kuća.
Maja Kovač je glumica, plesačica, koreografkinja i dramska pedagoginja. Izvedbenom umjetnošću počela se baviti u okvirima kazališnog amaterizma i undergroud scene devedesetih godina. Susnivačica je izvedbene grupe Not your bitch! i prvog hrvatskog ženskog punk benda Schizoid Wiklers, te je sudjelovala u radu različitih kolektiva na nezavisnoj kazališnoj sceni (Theatre des femmes, Schmrtz Teatar).
Ana Kovačić je povjesničarka umjetnosti i književna komparatistica. Dio je organizacije Što, kako i za koga/WHW u kojoj radi kao producentica, kustosica te edukatorica u programu WHW Akademije. Deset godina radila je kao voditeljica i kustosica u GMK. Pisala je kustoske i kritičke tekstove i izvan matične galerije, kurirala i sudjelovala u edukativnim programima u Hrvatskoj i inozemstvu.
Marija Krnić je teatrologinja i istraživačica u kulturi. Doktorirala je na studiju kazališnih i izvedbenih umjetnosti Sveučilištu Warwick u Velikoj Britaniji. Prije toga diplomirala je kroatistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te medievistiku na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Uredila je nekoliko publikacija u područjima kulture i kritike izvedbenih umjetnosti, a predaje na Akademiji dramske umjetnosti.
Ana Kršinić Lozica od sredine 2000-ih radi kao likovna kritičarka i nezavisna kustosica (projekti kolektiva Katapult 6, Tajne izložbe, Otvoreni prostori), a od 2010. do 2017. godine kao znanstvena asistentica u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU. Bavi se temama na sjecištu arhitekture, vizualnih umjetnosti i književnosti, kroz prizmu odnosa pamćenja, ideologije i kolektivnih identiteta u razdoblju od 2. svj. rata do danas.
Sunčica Ostoić, dr.sc., je povjesničarka i teoretičarka umjetnosti na sjecištu znanosti, tehnologije i tijela. 2002. je suosnovala i niz godina vodila udrugu KONTEJNER u kojoj je autorski osmislila i kurirala međunarodno prepoznate festivale Ekstravagantna tijela, Touch Me i Device_art. S Olgom Majcen Linn početkom 2000-ih činila je novinarski tandem u okviru kultne TV emisije za suvremenu umjetnost Transfer. Vanjska je predavačica i stručna suradnica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Goran Sergej Pristaš je dramaturg i profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Od 1989. do 1992. bio je urednik kazališnog programa zagrebačkog SKUC-a, 1993. dramaturg i član umjetničkog vijeća &TD teatra, od 1994. do 1999. dramaturg kazališne skupine Montažstroj. Bio je programski koordinator u Centru za dramsku umjetnost (CDU), prvi glavni urednik časopisa Frakcija, jedan od pokretača projekta Zagreb – Kulturni kapital Europe 3000, te suosnivač i član BADco.-a, kolektiva za izvedbene umjetnosti.
Nataša Rajković kazališna je redateljica, dramaturginja i producentica. U koautorstvu s redateljem Bobom Jelčićem od 1993. godine stvara nagrađivane i međunarodno prepoznate kazališne predstave koje su gostovale diljem Europe. Od 2004. do 2018. bila je umjetnička ravnateljica Kulture promjene Studentskog centra u Zagrebu, a od 2021. profesorica je na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti.
Igor Ružić kazališnom kritikom i novinarstvom bavi se od 1998. godine. Kritike, razgovore i eseje objavljivao na Radiju 101, Prvom i Trećem programu Hrvatskoga radija i Tportalu te u tiskovinama Frakcija, Kazalište, Vijenac, Hrvatsko glumište, Gordogan, Čovjek i prostor, Kupusov list, Zarez, Prosvjeta, Dnevnik i Scena. Radionice pisanja o izvedbenim umjetnostima polazio u Bostonu i Kopenhagenu te vodio slične u Zagrebu, Rijeci, Bjelovaru i Puli. Surađivao s brojnim kazališnim kućama i festivalima u Hrvatskoj i regiji.
Sanja Sekelj je viša asistentica na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. U fokusu njenih istraživanja je mrežna analiza u povijesti umjetnosti te tumačenje umjetničkog umrežavanja i kulturne dinamike kraja 20. i početka 21. stoljeća. Bila je članica kustoskog tima Galerije Miroslav Kraljević (2013.–2016.) te izvršna urednica znanstvenog časopisa Život umjetnosti (2018.–2021.).
Marko Zubak je povjesničar i istraživač u područjima omladinske, popularne i alternativne kulture u socijalizmu. Tijekom studija radio je kao novinar i urednik na zagrebačkom “Radiju 101″. Autor je knjige ‘Omladinski tisak u SFRJ (1968-1980)’ (nastale na temelju njegovog doktorata), a u novijim se istraživanjima bavi se prije svega omladinskim i studentskim pokretima i supkulturama kasnog socijalizma. Zaposlen je na zaposlen je na Odjelu za suvremenu povijest Hrvatskog instituta za povijest.
***
Vizual: Zoran Đukić
Seminar za prohujala vremena (i bolje sutra) je dijelom projekta Svijet oko nas – očuvanje kritike u regiji podržanog od strane Zaklade Kultura nova i programa Kritika – jučer, danas, sutra. Predavanje Une Bauer dijelom je projekta Testing Ground: Reparative Practices for New Cultural Ecosystem koji su uz potporu programa Kreativne Europe Europske unije razvili i provode Kurziv, Krytyka Polityczna i Maska Ljubljana. Drugi dan Seminara dijelom su programa Abeceda nezavisne kulture.
Program podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH, Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Zaklada Kultura nova i Program Kreativna Europa Europske komisije.
