Program kroz grupnu izložbu međunarodnih autora u Galeriji Filodrammatica i popratne razgovore u velikoj dvorani Filodrammatice istražuje stanje “algoritamskog transa” oblikovanog umjetnom inteligencijom. Izložba se može posjetiti do 14. svibnja, a popratni razgovori s umjetnicima_ama i kustosicom održat će se u petak, 24. travnja. Publika će na otvorenju moći sudjelovati u performansu All Inclusive AI Hell Cruise kolektiva Malpractice.

“Široka upotreba velikih AI modela pridonijela je nastanku novih estetika, u kojima visoki realizam koegzistira s ponavljanjem, klišejima i semantičkim obrascima proizašlima iz golemih online arhiva. Istodobno, industrija umjetne inteligencije – premda obećava gospodarski rast – pojačava uvjete nesigurnosti, omogućujući masovnu cirkulaciju fabriciranog sadržaja i pridonoseći onome što se može opisati kao režim opće konfuzije.

Izložba okuplja umjetnike i praktičare koji ove transformacije promatraju kroz spekulativne i kritičke pristupe. Njihovi radovi propituju prirodu umjetne inteligencije, njezine ideološke temelje te njezinu ulogu u preoblikovanju percepcije, vjerovanja i kolektivne imaginacije”, stoji u najavi.

U izložbi sudjeluju Zach Blas, Silvia Dal Dosso, te kolektivi Malpractice i Most Dismal Swamp.

Više o programu, sudionicima i radovima pronađite na ovoj poveznici.

Iako se radi o izložbenom formatu, Stojićević neće predstaviti završene radove, nego izložiti dijelove i materijale prikupljene tijekom svojih istraživanja. Kako pojašnjava tekst najave, “izlošci nisu završne forme materijaliziranih rezultata umjetničkih istraživanja, već artefakti skromnijih dimenzija, poput maketa radova, radnih materijala, rezultata istraživanja mogućnosti materijala, vizualizacija, prikupljenih materijala i artefakata vezanih za prostore istraživanja, kao i izbor istraživačkih fotografija.

Predstavljena četiri umjetnička istraživanja povezana su specifičnim prostorima opterećenima prošlošću iz neposrednog okruženja umjetnice, odnosno talozima materijalizirane povijesti koji se preklapaju i isprepliću na istim mjestima. Stojićević podjednako fokus stavlja na slojevitu prošlost, sadašnje stanje ili spekulativnu budućnost tih prostora. Tako izložba i predavanje istovremeno predstavljaju metaforičku i doslovnu stratigrafiju istraženih prostora, ali i samog procesa umjetničkog istraživanja”.

U diskurzivnom dijelu programa sudjelovat će i Nataša Bodrožić s kojom umjetnica surađuje u sklopu višegodišnjeg umjetničkog istraživanja Visa.

Izložba se može posjetiti do 6. svibnja, radnim danom između 9 i 17 sati u prostoru UHA-e / DAZ-a.

Pauza kao prostor odmaka  

U sezoni proljetnog umora, otvaramo prostor za prakticiranje i promišljanje pauze kao odmora, predaha, lijenosti. Uhvatit ćemo se u koštac sa suvremenom kulturom hiperprodukcije, stvarajući formate i prostore susreta u kojima pauza nije samo nužni predah od rada, već i transformativna praksa regeneracije i uvježbavanja političke imaginacije. Pauzu ćemo obraditi i kao ritmičko svojstvo umjetničkih formi koje su obilježene trajanjem, a također ćemo zaviriti u prošlost, s interesom za to kako su različiti društveni sustavi uređivali odnos između rada i odmora. 

Pozivamo na dokolicu, usporavanje, prekid u vremenu koji potiče drugačije zamišljanje trajanja i pozicioniranja u njemu. 

Program kao odmor, odmor kao program

Program počinje gostovanjem francusko-austrijske umjetnice Alix Eynaudi, koja će podijeliti svoju dugogodišnju praksu istraživanja odmora. U formatu “odmaraonice”, koji Eynaudi razvija već niz godina u okviru projekta Institute of Rest(s), sa sudionicima_ama će podijeliti alate i vježbe koji su osmišljeni tako da se mogu ponovno koristiti, prilagođavati ili odbaciti. 

Eynaudino gostovanje zaokružit će Fikcija fikcija, izvedba koja nastaje u suradnji s Hugom Le Brigandom te muzičkim duom Turf & Surf. Kroz pokret, zvuk i poetsku rezonancu stvaraju snoliku koreografiju koja spaja njihove interese za poeziju i ples.

Program se nastavlja predavanjem povjesničara Igora Dude Odmor kao životna potreba: o slobodnom vremenu u socijalističkoj Jugoslaviji, kojim će nas provesti kroz procese reguliranja prava na odmor koji su pratili promjene u shvaćanju industrijske organizacije vremena, te objasniti kako je to utjecalo na razvoj kulture dokolice na našim prostorima. 

Za kraj proljetnog ciklusa, DISKOlektiv, slovenski plesni umjetnik koji razvija vlastitu koreografsku praksu pauze, podijelit će ju u formatu radne grupe i izvedbe koja se na nju nadovezuje i iz nje proizlazi. Riječima umjetnika, “igrat ćemo se s pauzom i promatrati kako to možemo koristiti u umjetničke svrhe. Počet ćemo s pauzom u radnji. Odmarat ćemo. I gledati kako iz toga izviru prijedlozi za pokret, misao, osjećaj, afekt.”

Kritička dramaturgija interdisciplinarni je program posvećen razmjeni znanja i propitivanju modela rada i proizvodnje u umjetnosti i kulturi, te spajanju često odvojenih teorijskih i praktičnih perspektiva. Program organiziraju udruge SPID i Kurziv (nakladnik Kulturpunkta), a u 2026. godini održat će se po peti put. 

Sve aktivnosti su otvorene za sve zainteresirane bez obzira na iskustvo i predznanje, i besplatne su za sudjelovanje. Za radne grupe – vođene suradničke procese otvorene svima zainteresiranima, potrebna je prijava.

RASPORED

***

Gostovanje DISKOlektiva realiziramo u suradnji s Centrom za dramsku umjetnost u sklopu edukativnog programa Mjesečnica.

Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva te Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela zahvaljuju Arheološkom muzeju u Zagrebu, GMK-u, Zagrebačkom plesnom centru i Udruženju hrvatskih arhitekata na suradnji u realizaciji programa.

Organizatorice Kritičke dramaturgije: Nina Gojić, Hana Sirovica

Produkcijska podrška: Anika Cetina, Sara Gurdulić

Vizualni identitet: Zoran Đukić

Program se provodi uz financijsku podršku Grada Zagreba (Gradski ured za kulturu i civilno društvo) i Zaklade “Kultura nova”.

Publikaciju je uredila Maja Đurinović, a autorica knjige, Nerina Sibila, umjesto zaključka istaknula je da je ples izabrala “kao pokušaj života u pokretu”. Riječima autorice: “Plešem, zato što riječi nisu neposredne, zato što od fine, zametnute ideje koja dolazi iz dubine, iz mraka, pradavnih jeka svijesti, do rečenice u hrvatskom jeziku u kome jesam/moram biti/, i u koji moram prevesti tu ideju da bi me se čulo, da ne bih dijelila tišinu i nepostojanje, probijam prostore zakrčene civilizacijom, evolucijom, povijesti, kontekstom, rodnim, spolnim, budućim, ženskim.

A ples je neposredan. Naviknuta sam, možda razmažena kroz ples, ne prevoditi ideju na jezik, jer time ju svodim na jednu dimenziju, ljuštim slojeve, tonove, dinamiku, trajanje, neprepoznatljivost, magičnost… jer ne oduzimam slobodu onima koji čuju/vide/prate moje ideje da sami odaberu način/metodu na koji prepoznaju to što komuniciram. A to ples može. Osloboditi se imperativa razumijevanja. Otvoriti prostor. Ionako je relativan.”

Knjiga se može nabaviti po cijeni od 20 eura.

Industrijalizacija i urbanizacija društava u povijesti su značile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shvaćanje vremena. Ono se počinje mjeriti satom, strukturirati i organizirati čime se izoštrava podjela između radnog i slobodnog vremena, ali i jača granica između mjesta za rad i mjesta za odmor. Najveća promjena za hrvatsko i onodobno jugoslavensko društvo dogodila se poslije Drugog svjetskog rata kada se po prvi put za sve zaposlene reguliraju dnevni, tjedni i godišnji odmor. Međutim, odmor nije bilo dovoljno samo ozakoniti, već mu je trebalo dati svrhu: radnik_ca u trenucima odmora obnavlja svoju radnu energiju i kulturno se uzdiže, po mogućnosti kao aktivan sudionik_ca. Prihvaćanje kulture slobodnog vremena postalo je jednim od simbola toliko promicanih procesa društvene modernizacije.

O autoru:

Igor Duda je povjesničar, redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i voditelj sveučilišnog Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest i kroatistiku te magistrirao i doktorirao povijest. Bavi se temama iz povijesti svakodnevice i društvene povijesti Hrvatske i socijalističke Jugoslavije, među kojima je i povijest slobodnog vremena.

Podaci o pristupačnosti:

Program je besplatan i otvoren za sve zainteresirane. Predavanje se održava na 1. katu zgrade u kojoj postoji lift. Predavanje se održava na hrvatskom jeziku bez prijevoda na druge jezike. 

Predavanje organiziraju Kurziv i SPID u suradnji s Udruženjem hrvatskih arhitekata.

Program se provodi uz financijsku podršku Grada Zagreba (Gradski ured za kulturu i civilno društvo) i Zaklade “Kultura nova”.

Polazište tribine je u stanju i poželjnom uređenju istočnog dijela Parka Otti Berger koje se građanskim inicijativama zagovara već gotovo deset godina, a dotaknut će se i šireg stanja i perspektiva zagrebačkih parkova, poput planiranih novih velikih parkova u Španskom, Plavoj potkovi, Mandlovoj i na prostoru Gredelja. 

Osobito će se tematizirati parkovi i mogućnosti ozelenjavanja javnih prostora u gradskoj četvrti Maksimir. Događanje će uključiti i kratku prezentaciju o nužnosti i mogućnostima obnove devastiranog dijela najstarijeg zagrebačkog parka, Maksimira, na prostoru tzv. megarotora. 

Gosti tribine bit će krajobrazni i drugi stručnjaci, krajobrazni arhitekti Stanislava Odrljin, Marijo Spajić, Marko Ursa i Maja Pavičić. 

Tribina će se prevoditi na znakovni jezik, a ulaz je slobodan.

“Rad Giorgija Gage Gagoshidzea usmjeren je na pokretnu sliku i političke kontekste koji oblikuju njezinu produkciju i cirkulaciju. Njegovi filmovi spajaju osobno iskustvo sa širim društvenim i povijesnim silama, otvarajući prostor za promišljanje moći, pamćenja i uvjeta gledanja. Program uključuje dva filma, nakon čega slijedi razgovor s autorom koji vodi filmska kritičarka i kustosica Dina Pokrajac. Program se održava na engleskom jeziku.

Prikazat će se Graft versus Host (2026), spekulativni dokumentarni esej koji povezuje redateljevo iskustvo bolesti s postsocijalističkim geopolitičkim transformacijama koristeći medicinski model kao okvir za promišljanje raspada sustava i dugotrajnih posljedica tranzicije. Redatelj u filmu The Invisible Hand of My Father (2019) polazi od osobne priče o očevu tijelu i radu, prateći njegovu transformaciju kroz različite političko-ekonomske režime – od socijalizma do globalnog kapitalizma”, istaknuto je u najavi programa.

Giorgi Gago Gagoshidze (Kutaisi, SSSR/Gruzija; živi i radi između Berlina i Tbilisija) umjetnik je koji djeluje u području filma, animacije i instalacije. U svom radu istražuje društveno-političke uvjete pokretnih slika, s posebnim fokusom na učinke globalnog kapitalizma, radnih migracija i siromaštva na postsocijalistička društva.

Više detalja o programu pronađite ovdje.

Perić će kroz vlastito iskustvo i svoje putničke zapise predstaviti svakodnevicu Bejruta – “grada obilježenog ratovima, ekonomskom krizom i složenim društvenim odnosima, ali istodobno i iznimnom vitalnošću, raznolikošću i životnošću. Predavanje otvara niz pitanja o urbanom životu u uvjetima nestabilnosti, o suživotu različitih zajednica, ali i o kulturi, gastronomiji i svakodnevnim strategijama preživljavanja”, stoji u najavi.

Riječima gošće predavanja, Ivane Perić: “Rat je tu, ali tu je i život, a odustajanje od života čini se kao nedostupan luksuz. Šetnica uz Mediteran puna je ljudi. Prodavači šećerne vate svoju robu privezuju uz palme, pa se čini kao da su palme ružičasto propupale. Djevojčice pažljivo obljepljuju drške balona, da ih lakše na stotine mogu pronijeti i nuditi duž šetnice”.

Ivana Perić radi kao novinarka u tjedniku Novosti, a o putovanjima piše iz perspektive dugotrajnog promatranja i ponovnog susreta s gradovima kojima se vraća. Bejrut je, uz Napulj, jedno od mjesta kojem se kontinuirano vraća već gotovo desetljeće.

Više detalja pronađite ovdje.