Kritika Udruga Domino 2022. godine obilježila je 20. godišnjicu svog festivalskog Queer Zagreb programa. Tim je povodom organiziran cjelogodišnji niz različitih predavanja, događaja i performansa koji je okupio stotinjak domaćih i stranih umjetnika pod nazivom Etno Queer, koji se tematski usredotočio na istraživanje i prezentaciju queera u hrvatskoj baštini s dodatnim fokusom na predaje i mitove. Projekt Etno Queer bio je vrlo široko postavljen i definiran, a Domino je u njega nastojao uključiti različite društveno-humanističke stručnjake te suradnike u kulturi koji su svojim znanstvenim interesima ili metodološkim te produkcijskim okvirom bliski temama queer identiteta, politika, značaja te interesa u hrvatskoj tradicijskoj kulturi. Uz Domino, projekt su osmislili i pripremili Etnografski muzej u Zagrebu, Institut za etnologiju i folkloristiku te Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado. Istraživanje queera u tradicijskoj kulturi tek je noviji trend koji sve više ostaje interes mlađe generacije istraživača, a Etnografski muzej je za Etno Queer uspio pronaći i izložiti ponešto queer materijala za zainteresiranu javnost. Najviše je događanja održano u periodu od 24. svibnja do 5. lipnja 2022., a upravo je 28. svibnja na Cvjetnom trgu (tj. u prostoru Oktogona zbog lošeg vremena) održan koncert nekoliko zborova koji su bili zaduženi za istraživanje i predstavljanje lokalnih tradicijskih pjesama i napjeva queer tematike ili queer potencijala.
Zborovi koji su ovom prilikom nastupili, bili su ZborXop – zagrebački mješoviti amaterski zbor koji izvodi balkansku etno-glazbu, Domaćigosti – također zagrebački amaterski zbor koji podjednako okuplja lokalne pjevače_ice, ali i migrante koji su svoju trenutnu adresu pronašli u Zagrebu, pa tako izvode lokalnu, ali i glazbu iz najrazličitijih dijelova svijeta, te VINS – vokalno instrumentalna neformalna skupina iz Rijeke. Također je trebala sudjelovati Udruga za očuvanje baštine Cetinskog kraja, svojom formom bliska kulturno-umjetničkom društvu, čija bi izvedba nedvojbeno bila zanimljiva zbog svog muškog i ženskog zbora koji izvode tradicijsku pjevačku formu reru uz stihove društvenih, ljubavnih i drugih tema, no sastav nažalost nije nastupio. Tri zbora koja su nastupila u sklopu programa Etno Queer našla su se pred izazovom pronalaska i predstavljanja tradicijske glazbe queer konteksta ili potencijala. Svaki se od zborova odlučio na specifičan pristup.
ZborXop je nastupio s nekoliko pjesama. Provokativan karakter svog repertoara – bez cenzure – najavili su bugarskom tradicijskom pjesmom Čula baba razbrala u kojoj starija žena iznimno nasrtljivo nastoji zavesti mladog muškarca koji bi svojom dobi konvencionalno više odgovarao njenoj kćeri: “Čula baba razbrala / da se mažat babite / da se mažat babite / babite za ergeni. – Čula baba / gdje se stare žene žene / mladim momcim.” Jovana Lukić, voditeljica ZborXopa, objašnjava kako je potraga za pjesmama queer i erotske tematike bila poprilično zahtjevna. Ona se usredotočila na potragu uz pomoć interneta koju opisuje dugom i zahtjevnom, ali svakako kraćom od arhivske potrage: “Sve sam tražila online, i skupila sam čak četiri ili pet knjižica, zbirki erotskih tekstova. Međutim, ti tekstovi naravno nisu zabilježeni s melodijom. U jednoj zbirci bile su šturo zapisane neke melodije, ali se nisam oslanjala na njih jer su uglavnom to bili bećarci i svatovci – dakle, melodije koje su ustaljene i već su dobro poznate. Kod pjesama čija melodija nije bila poznata, razmišljala sam koje poznate melodije mogu poslužiti. Kad sam pronašla pjesmu Kraljevića Marka bilo mi je najjednostavnije uzeti melodiju koja je poznata širom Jugoslavije, pa smo pevali partizansku pesmu na istu tu ariju Nas dva brata oba ratujemo. To je baš jugoslovenska arija, mislim negdje s početka 20. veka, a ima je i u istočnoj Srbiji – to su te poznate melodije.”
ZborXop je svoj nastup nastavio kroz niz bećaraca izrazito seksualiziranog sadržaja te je tako predstavio hrvatsku tradicijsku baštinu uvrštenu na UNESCO listu reprezentativne nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Bećarac je vokalno instrumentalni napjev čija je osnovna forma dvostih od dva deseterca koje pjevača_ica treba osmisliti na licu mjesta te iziskuje osobitu kreativnost i spontanost. Iako je bećarac zahvaljujući svom karakteru provokativnosti, lascivnosti i dvosmislenosti vrlo dobro poznat u popularnoj kulturi, zanimljivo je da se on ipak ne predstavlja baš u svakoj prilici ovakvim izričajem. Bećarac je i danas iznimno dinamična i živa kulturološka forma, ali je i kontroverzan zbog svog često lascivnog karaktera. Dio javnosti vidi bećarac kao odraz društvene mizoginosti i mačizma, čemu se suprotstavlja mišljenje o relevantnosti bećarca kao zaštićenog elementa hrvatske tradicijske baštine. Bećarac se može promatrati kao određena vrsta povremeno “otvorene”, a zatim i “zatvorene” forme koja ponajviše ovisi o slušatelju – u društvu “insajdera” u kojem se to izričito očekuje izvodit će se bećarac u svom seksualiziranom narativu, dok će se za širi krug slušatelja – pri većim manifestacijama, za televiziju i radio i sl. izvoditi “pristojniji ili prilagođeniji bećarac”. Njegova se dakle najoriginalnija i najspecifičnija forma ovisno o kontekstu ipak prikriva – kao što je to često slučaj i s queer kulturom u tradiciji.
Drugi zbor koji je nastupio, Domaćigosti, pristupio je pripremi za nastup tako što je odlučio izvesti već poznate pjesme iz svog repertoara te one za koje su pretpostavili da će se uklopiti u koncept nastupa. “Odmah u startu smo dogovorili da ću napisati aranžman za pjesmu Snijeg pade na behar na voće i već smo imali pjesmu Čula jesam da se dragi ženi. Dogovorili smo se i da će Manu kao imigrant, kao osoba koja je otišla iz svoje zemlje u potrazi za stabilnijim životom u Hrvatskoj, izvesti svoje autorske pjesme na iranskom jeziku”, rekla nam je Jovana Lukić, tada i voditeljica zbora Domaćigosti. Podravska tradicijska pjesma Čula jesam govori o izvanbračnim odnosima u tradicijskoj kulturi te o ženi koja dolazi na svadbu svog vjerojatno bivšeg udvarača s kitom ružmarina i malenim sinom: “I ja ću mu u svatove doći srce moje / i ja ću mu lepi dar donesti srce moje / v levoj ruki kitu ružmarina, v desnoj ruki malenoga sina / pozdravi mi v Koprivnici dragoga.” Prema Jovani Lukić pjesma je aktivističkog karaktera upravo zbog navedenih posljednjih stihova. Sljedeća relevantna točka bila je pjesma Snijeg pade na behar na voće koja svojim sadržajem upućuje na slobodu izbora kod partnera, a moglo bi se nagađati i na otvorenost općenito te slobodu seksualnosti. Tekst se naime poigrava društvenim normama te upućuje na njihovo rastakanje upravo stihovima: “Neka ljubi tko god koga hoće / Ako neće nek se ne nameće / Od nameta nema salameta…”
Jovana Lukić iskustvo nastupa kao voditeljica ZborXopa i Domaćigosti pamti kao poticajno i zanimljivo profesionalno iskustvo: “Super je što mi je omogućeno da pevam takve tekstove jer dosad nisam imala tu priliku. Definitivno takvu građu nisam susretala u Srbiji – dal’ nije bila zabeležena ili jednostavno nije bila karakteristična za tradicijske pesme u Srbiji… Ispostavilo se da su sve zbirke koje sam našla online bile uglavnom iz Hrvatske, osim Crvenog bana koji je Vuk Karadžić skupljao. Sjajno je što smo mogli to javno da izvedemo!”
VINS se pak odlučio za jednostavan, a vrlo efektan način obrade tradicijskih pjesama u kojem kod stihova poznatih pjesama promjenom zamjenica ili specifičnih riječi publici predstavljaju novi – queer tekst poznatih pjesama. Suvoditeljica zbora VINS Tajana Josimović navodi koncept kojim se zbor vodio pripremajući nastup: “Pripazile smo i na zastupljenost različitih tradicijskih stilova tj. zastupljenost regija, kao što smo nastojale da većina pjesama bude vedrog tona jer smo željele zamisliti LGBTIQ identitete u različitim ruralnim zajednicama koji se izražavaju slobodno. Naš pristup tradicijskim pjesmama drugačiji je od njegovanja izvornih oblika pjesama jer zamišlja one oblike pjesama koje bi možda sada pjevale da su se LGBITIQ glasovi malo jače čuli, jer smo sigurne da su uvijek postojali. Naša intencija nije bila kritizirati zatvorenost tih zajednica već zamisliti raznolikost koju bi joj ti glasovi podarili”. Tako je VINS pjesmu Oj javore opjevao iz perspektive queer pjesničkog subjekta: “Oj javore, javore – ti si drvo najbolje – pod tobom sam vino pio – i dragog ljubio”. VINS upravo zbog teškoće pronalaženja queer materijala u tradicijskome poseže za preoblikovanjem postojećih tekstova kod kojih osnovnu poruku prenose LGBTIQ identiteti prema već okušanom i zanimljivom konceptu kojeg je često koristio i Le Zbor.
Prateći zadani koncept VINS je uz navedenu pjesmu Oj javore odlučio predstaviti repertoar kojeg dalje objašnjava Tajana Josimović: “Sastojao se od jedne pjesme iz Slavonije, u maniri lezbijskog bećarca. Taj format podnosi veliku slobodu izražavanja seksualnog sadržaja, pa smo zamislile skupinu drčnih lezbijki koje čine isto ono što čine ne queer likovi u tradicijskoj formi. Ispala je to jedna vesela i duhovita pjesma. Druga pjesma je dalmatinska iz Primoštena – Dizala skuto. Radi se o pjesmi koju smo u originalnom obliku doživjele kao vrlo suptilnu sliku djevojke koja diže skute gazeći more, pa smo tom tekstu dodale rečenicu ona voli cure, pretežno nježno aludirajući kome je namijenjena ta slika.” Posljednja je u nizu bila pjesma iz okolice Knina: “Dođi draga kad čobanki ima odabrale smo jer je također primjer pjesme koja otvoreno progovara o seksualnosti pa smo je zamislile u kontekstu LGBTIQ osoba.” Iskustvo nakon samog koncerta i za VINS je bilo poticajno: “Jako nam je drago da smo našim pristupom koji možda ne njeguje izvornost tih pjesama, ali zamišlja neke postojeće queer elemente u njima, podarili glasove nekim davnim kao i sadašnjim LGBITQ osobama”, zaključuje Tajana Josimović.
Nastup vokalnih sastava pokazao je kako je ideja Domina bila pun pogodak. Angažirani zborovi isprva su imali niz pitanja uz sam koncept nastupa i njegovu pripremu, ali su na koncu odradili odličan posao. Pritom je vidljivo kako naša tradicijska baština može ponuditi nekonvencionalne, drugačije sadržaje bliske queer konceptima, ali također može već postojeći sadržaj prilagoditi navedenoj tematici bez straha od ugrožavanja originalnog teksta i melodije. Zborovi su zahvaljujući iznimno živopisnom i elastičnom tkivu baštine mogli postavljeni zadatak odraditi inovativno, dinamično i zanimljivo. Atmosfera koncerta također je bila izrazito pozitivna i poticajna, te će zasigurno izvođačima, njihovim voditeljima, ali moguće i ponekom slušatelju_ici biti vjetar u leđa za bavljenje ovom tematikom.
ObjavljenoObjavljeno
