Radio Roža prvi je riječki community radio koji je, nakon nekoliko godina virtualne prisutnosti, krajem srpnja i službeno otvorio svoja vrata u preuređenom prostoru Omladinskog kulturnog centra Palach. Pokrenuli su ga članovi udruge Ri Rock u sklopu projekta Žiroskop: civilno-javno partnerstvo u upravljanju prostorima kulture u Rijeci, sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda, čiji je cilj osmisliti način korištenja i očuvanja prostora za nezavisnu kulturu u Rijeci. Projekt je usmjeren razvoju civilno-javnog partnerstva u upravljanju prostorima Filodrammatice, Omladinskog kulturnog centra Palach i Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku, a zajedničko upravljanje ovim prostorima podrazumijeva i osmišljavanje načina uključivanja novih sudionika u kulturne aktivnosti koje se u njima odvijaju. Kao community medij Radio Roža tako otvara prostor temama koje se tiču lokalne zajednice u kojoj djeluje – prati događaje na nezavisnoj kulturnoj sceni i sve one aktere čiji rad nije dovoljno zastupljen u mainstream medijima, ali jednako tako otvara i vrata svima onima koji sami žele stvarati da se uključe u kreiranje njegovog programa.
Povodom službenog otvorenja Radija Roža s glavnim urednikom Davorom Popdankovskim razgovarali smo o pretpovijesti radija, ideji pokretanja medija zajednice i njegovoj održivosti.
KP: Iako je Radio Roža službeno započeo s radom u siječnju 2019., a koncem srpnja otvorio svoja vrata u prostoru Omladinskog centra Palach, kolektiv koji ga je pokrenuo zajedno radi već neko vrijeme. Kako je došlo do suradnje, što vas je povezalo?
U OKC Palach smo ušli početkom godine gdje smo počeli uređivati prostor, kupovati opremu, razrađivati program i slagati temelje za radio. Do sada smo bili u formi podcasta, a od otvaranja se emitiramo 0-24 sata na radio-roza.org. Sama ideja je počela još negdje 2017. godine kada smo kolega Davor Margan i ja iz šale iskopali stare ploče i emitirali ih u nekoliko navrata, željni podijeliti to sa svijetom. Kako djelujemo u Udruzi Ri Rock, sviramo po bendovima i organiziramo razne programe, polako je počela kuhati ideja o praćenju i emitiranju tog programa, glazbe koju neprestano otkrivamo i koju živimo, s kojom smo okruženi, ali i ostalih programa koje provode udruge, kulturnjaci i umjetnici. Ubrzo su se tu priključili i Bruno Butorac i Fran Kalčić, mlade nade s kojima smo odmah kliknuli, a potom i Sebastijan Tomažin i David Dubrović kao dugogodišnji suradnici. Mogu reći da nas je povezala želja za dijeljenjem i kopanjem kvalitetne, ali nedovoljno zastupljene glazbe. Tako se i uz radio uvijek i vrtjelo ploče na najrazličitijim mjestima, od buvljaka, partija, dječjih festivala, do doma za starije i nemoćne.
KP: Zašto radio zajednice, što vas je privuklo ovom specifičnom formatu?
Kada smo započeli brusiti ovu ideju, nismo imali jasnu viziju da je to radio zajednice, medij kojeg stvara zajednica i namijenjen je njoj. Znali smo da želimo biti drukčiji i da ne postoji takvo nešto u Rijeci, bar ne u ovakvom formatu. Vidjeli smo i da su nam kolege i suradnici željni stvaranja sadržaja, od govornih podcasta, audio knjiga do selektiranja glazbe, te su se počele razvijati različite suradnje. Kada smo malo proučili što je to radio i općenito medij zajednice, odmah smo se uhvatili za to jer nam se svidjela priča o otvorenosti, predanosti zajednici i lokalnim temama. Sam radio nije toliko skup za održavanje i nakon malo istraživanja rekli smo – to je to.
KP: Iako je službeno pokrenut u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, ovakvi poduhvati uglavnom se održavaju na entuzijazmu pojedinaca i volonterskom radu. Je li to slučaj i s Radijom Roža?
Negdje 2018. godine započeli smo s prijavom EU projekta pod nazivom “Žiroskop: civilno-javno partnerstvo u upravljanju prostorima kulture u gradu Rijeci” gdje je radio samo dio jedne šire priče koja za cilj ima uspostaviti model upravljanja prostora OKC Palacha, Filodrammatice i HKD-a na Sušaku, a u koji su uključeni Udruga Drugo More, Savez udruga Molekula, Filmaktiv, Prostor Plus, Grad Rijeka i Ri Rock kao nositelj radija. U sklopu radija je financirana nabava opreme, honorari za mentore i suradnike, te plaće za glavnog urednika i radijskog tehničara. Svi voditelji i urednici, kojih je negdje desetak, djeluju na volonterskoj bazi koja je u ovim pričama nužna. Izdvajaju svoje slobodno vrijeme da snime emisiju, intervju ili odaberu pjesme koje će se puštati u eter. Entuzijazma nam ne nedostaje, on nas je i pokrenuo i nadamo se da će nas i dalje gurati i kada projekt završi. Iznenađeni smo i s količinom pozitivne reakcije kod ljudi i nadamo se da smo pokrenuli jednu pozitivnu priču.
KP: Činjenica da aktualni Zakon o medijima ne prepoznaje medije zajednice dodatno otežava, ako ne i onemogućuje njihovo financiranje. Može li u nedostatku sustavnog okvira rješenje ponuditi razmjena programa i dobrih praksi s drugim domaćim radijima zajednice, poput Radio Rojca i KLFM-a?
S ova dva radija već smo stupili u kontakt i pomogli su nam savjetima i razgovorom na čemu smo im izrazito zahvalni. Činjenica da se ne shvaćamo kao konkurencija nego kao suradnici mislim da dosta govori o medijima zajednice i njihovoj naravi. Vjerujem da ćemo razviti i konkretne suradnje budući da nam je, osim sulude volje, glavni izvor financiranja natječaji i projekti iz čega se i sama Udruga Ri Rock godinama financira i zapošljava mlade ljude.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Objavljeno