Tema Udruga Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću od svog osnutka posvećena je pitanju društvenog pamćenja ključnih događaja 20. stoljeća, poticanju javnog dijaloga o ratnim stradanjima i istraživanju različitih memorijalizacijskih praksi i načina približavanja prošlosti novim generacijama. Brojnim i raznovrsnim aktivnostima udruga nastoji odgovoriti na povijesni revizionizam i prekrajanje prošlosti, ali i doprinijeti čuvanju sjećanja na otpor i zaštiti kulturne baštine antifašizma. Upravo na tom tragu 2021. godine objavljen je online vodič Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju koji, povezujući povijesna istraživanja, ulomke iz književnih djela, dnevnika i osobnih sjećanja, mapira ključna mjesta stradanja i otpora u Drugom svjetskom ratu.
U povodu obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom i 78. obljetnice oslobođenja Zagreba Documenta je pokrenula crowdfunding kampanju Zagreb pamti otpor s ciljem prikupljanja sredstava za istraživanja kojima će se nadopuniti i proširiti novo izdanje vodiča. O kampanji i važnosti čuvanja sjećanja na otpor ustaškom režimu te približavanju antifašističke baštine mladima razgovarali smo s voditeljicom Documente, Vesnom Teršelič.
Crowdfunding kampanju Zagreb pamti otpor pokrećete s ciljem provođenja novih istraživanja i proširenja novog izdanja digitalnog vodiča Zagrebom u Drugom svjetskom ratu. Kakvi su odjeci prvog izdanja i gdje ste prepoznali prostor ili potrebu za njegovim nadopunama?
Ugodno nas je iznenadio odaziv ljudi različitih generacija koji sa zanimanjem sudjeluju na našim spomen šetnjama. Obilasci mjesta stradanja i otpora koje vodi povjesničarka Tena Banjeglav imaju i svoje stalne poklonike koji rijetko propuštaju priliku za obilazak i razgovor, postavljajući uvijek nova pitanja. Toliko toga još uvijek treba istražiti u arhivima! Puno nam znače i informacije koje još uvijek doznajemo od samih Zagrepčana i Zagrepčanki koji s nama dijele svoja sjećanja. Baš smo ovih dana snimili dva nova video intervjua koji obogaćuju već poznato o zbivanjima iz Drugog svjetskog rata, novim pojedinostima. Uz pedesetak lokacija prikazanih u prvom izdanju vodiča prikupili smo podatke o mjestima kojima želimo dati zasluženu pozornost i vidljivost.
U novom proširenom izdanju vodiča želimo više pozornosti posvetiti lokacijama povezanima s otporom, te doprinosom i stradanjem Srba, Židova i Roma. Osim toga, već postojeće lokacije nadopunit ćemo dodatnim informacijama i svjedočanstvima. Prošireno izdanje sadržavat će nove ulomke o književnicima i književnicama, kao i drugim umjetnicima koji su važni za Zagreb.
U pozivu posebno ističete potrebu približavanja lokalnih događaja iz Drugog svjetskog rata mlađim generacijama. Koliko je, prema vašim iskustvu i uvidima, prisutan interes mladih za ovim temama i na koji ih način pokušavate približiti?
Mislim da baš zainteresirani mladi najsnažnije osjećaju posljedice više od trideset godina revizionizma, jer u tijeku školovanja ne dobivaju osnovne informacije. Danas kad su susreti sa svjedocima vremena sve malobrojniji, puno im znače informacije primjerice o zgradama koje okružuju Trg žrtava fašizma gdje se druže učenici obližnjih gimnazija iz Križanićeve ulice. Obilaske organiziramo za zainteresirane grupe iz osnovnih i srednjih škola i sa Sveučilišta. Uz podršku Erasmus programa u Hrvatsku dolaze i mladi iz drugih europskih zemalja pa za njih mlađi dio Documentinog tima priprema City Rally u kojem sami istražuju i upoznaju grad.
Prošireno i nadopunjeno izdanje vodiča služit će kao alat mladima i njihovim profesorima u kreiranju nastavnih metoda i materijala.
Šetnju kojom ste započeli javnu kampanju obilježio je incident u kojem vam je ometan pristup Francuskom paviljonu. Što se dogodilo i na koji način ste reagirali?
Tijekom uvodnog govora na samom početku spomen šetnje, okupljenima se obratio ovlašteni zaštitar iz tvrtke Bilić-Erić, poručivši da se trebamo udaljiti od zgrade Francuskog paviljona. Nakon što su se okupljeni pomaknuli do ogradom i trakom označene granice, pristupila su im dva djelatnika zaštitarske službe, te nakon telefonskog razgovora s nadređenim, pokušala legitimirati i popisati okupljene, što smo odbili. U Republici Hrvatskoj zagarantirana je sloboda okupljanja i kretanja. Tena Banjeglav iz Documente je ispred ograde dovršila svoj govor posvećen žrtvama holokausta i drugih genocida u Drugom svjetskom ratu, mada je njeno izlaganje bilo otežano inzistiranjem zaštitara da napustimo dvorište Studentskog centra. U vrijeme njenog izlaganja, Vilim Matula i drugi okupljeni više su puta naglasili da je riječ o javnom prostoru, a zaštitari su ponavljali kako imaju uputu da moramo napustiti prostor. Policija pratnja je zaštitarima govorila da ćemo napustiti prostor kad završimo program. Nakon izlaska iz dvorišta SC-a spomen šetnja se normalno nastavila. Poslali smo prosvjedna pisma Studentskom centru, zaštitarskoj tvrtki, Sveučilištu i Gradu Zagrebu. Iz Gradske koordinacije za ljudska prava tražili su objašnjenje od Studentskog centra. Jučer su mi javili da su primili odgovor.
Na mjestu današnjeg Studentskog centra, od početka 20. stoljeća nalazio se Zagrebački zbor, odnosno Zagrebački velesajam. Bio je sastavljen od mnogo izložbenih prostora te paviljona koji su pripadali raznim europskim državama. Jedini koji se u izvornom obliku danas još može vidjeti je Francuski paviljon. Upravo zbog mnogo slobodnog prostora i blizine željezničke pruge, od lipnja 1941. prostor Zagrebačkog zbora korišten je kao sabirni logor za Židove, Srbe, komuniste, ilegalce i druge. On je bio prva stanica za brojne Zagrepčane, kao i druge nepoćudne stanovnike sjeverne i sjeveroistočne Hrvatske, pa čak i one iz dijelova Bosne i Hercegovine, gdje se odlučivalo o njihovoj sudbini. Rješenjem Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, Francuski je paviljon 2003. godine upisan u Registar nepokretnih kulturnih dobara. Zato je važno da svako ima slobodan pristup zaštićenom mjestu stradanja.
Predložili ste da Grad Zagreb obilježi ovo i druga mjesta stradanja pod ustaškim režimom i antifašističkog otpora. Na koje još načine lokalna uprava može doprinijeti komemoriranju događaja iz Drugog svjetskog rata?
U suradnji sa stručnjacima uprava može poduprijeti razvoj obrazovno-kulturnih ruta i na prepoznatljiv način obilježiti lokacije povezane s ustaškim režimom te njihovim sustavom terora, stradanjem žrtava i pričama otpora. Iako su brojni građani na samom početku podržavali ideju samostalne hrvatske države i s veseljem dočekali ulazak njemačke vojske i ustaša u grad, vrlo brzo su shvatili da su njihovi susjedi počeli nestajati preko noći samo zato što su bili Židovi, Srbi ili Romi, te da im treba pomoći. Kao reakcija na uhićenja, oduzimanje imovine i druge zločine koje je ustaški režim činio, brojni građani su se priključili ilegalnom pokretu te su pomagali žrtvama i borili se protiv ustaša, nacista i fašista, snalazeći se na razne načine. Upravo iz tog razloga, danas u gradu postoje i brojne lokacije koje su povezane s otporom. Dio spomenika, spomen-ploča i drugih obilježja postavljenih za vrijeme socijalističke Jugoslavije su uklonjena, a ona koja su ostala, prepuštena su zaboravu i propadanju. Zbog toga, kao i zbog snažnog revizionizma, ni ta mjesta nisu označena niti se spominju u obrazovnom sustavu.
Gotovo nijedna od tih lokacija stradanja ni otpora nije obilježena te velika većina građana o njima ne zna ništa. To se posebno odnosi na mlade koji su se školovali u periodu od 1990. nadalje. Slijedom postavljanja info ploče na Dotrščini, gradska uprava može obilježiti druga važna mjesta. Sustavno informiranje kroz prepoznatljive info-ploče olakšalo bi i obrazovanje i turističke obilaske.
Documenta se pitanjem prezentacije i komemoracije ključnih događaja prošlog stoljeća posvećeno bavi od svog osnivanja. Koliko se iz vaše vizure u tom periodu promijenio odnos zajednice prema prošlosti i prema traumatičnim događajima koji su je obilježili?
Nadam se da smo kao društvo prošli najgoru fazu iskrivljavanja povijesti i da su iza nas godine kad je bilo vrlo teško govoriti o stradanju i oslobođenju. Ohrabruje što se na obnovljenim Trnjanskim krijesovima koje organizira Mreža antifašistkinja Zagreba okupljaju tisuće. No za veće pomake, posebno za informiranje mladih, bilo bi važno poraditi na dopuni obrazovanja o holokaustu i drugih genocida i povreda humanitarnog prava, putem terenske nastave i obilasku obližnjih mjesta stradanja, uz Dotrščinu, i u Rakovom potoku, i u Kerestincu. Na nedavno održanim savjetovanjima o približavanju antifašističke baštine mladima u Opatiji, Pazinu i Puli razgovarali smo o razvoju obrazovno-kulturnih ruta i terenskoj nastavi za osnovne i srednje škole kao i Sveučilišta. Gradovi koji su već počeli provoditi program Građanskog odgoja i obrazovanja mogli bi ga obogatiti posjetima mjestima stradanja i otpora.
ObjavljenoObjavljeno
