Tema Piše: Hana Sirovica
Neizvjesnost okružuje rad u nezavisnoj kulturi na svim razinama. Pojave kao što su nesigurni oblici zaposlenja, neplaćeni prekovremeni rad, naknade i plaće koje ne odgovaraju količini uloženog rada nisu iznimke, već čine standard u tom dijelu kulturnog sektora. Dugogodišnja praksa Ministarstva kulture i medija, koje pri financiranju programa javnih potreba u kulturi plaće zaposlenih u udrugama u kulturi ne smatra prihvatljivim troškom, dodatno destabilizira već ionako nezahvalnu situaciju.
Ususret raspisivanju poziva za programe javnih potreba za iduću godinu, udruga BLOK – Lokalna baza za osvježavanje kulture pokrenula je peticiju s geslom Za poštenu plaću! kojom upozorava na štetnost takve prakse, a njezini su glavni zahtjevi da se poveća ukupni budžet za javne potrebe u kulturi te da se iz tog izvora omogući financiranje plaća i hladnog pogona.
“Ono što može barem djelomično popraviti sliku naših radnih uvjeta jest zapošljavanje putem ugovora o radu, na neodređeno, ili barem na višegodišnjoj bazi. No naše resorno Ministarstvo kulture i medija već nam godinama to otežava inzistirajući pri provođenju Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi na uvjetu koji je teško razumjeti i nemoguće opravdati: plaće zaposlenika, bez obzira na opis radnog mjesta, kao i hladnopogonski troškovi, ne mogu se uvrstiti u budžete”, stoji u tekstu peticije koja traži da se iz programa javnih potreba omogući financiranje tih troškova u iznosu do 25 % ukupne potpore.
Ograničene mogućnosti financiranja plaća i hladnog pogona ključno su mjesto razlikovanja uvjeta rada u nezavisnoj od onih u okvirima institucionalne kulture. Upravo nezavisna kultura, čiji su važan dio udruge u kulturi, proizvodi programe koji nadomještaju nedovoljnu institucionalnu kulturnu proizvodnju, ističe BLOK. “Nekomercijalni festivali za lokalnu zajednicu (a ne turiste), besplatne radionice, predavanja i drugi edukacijski programi, knjige koje se često dijele besplatno, izložbe temeljene na istraživanjima, eksperimentima i društvenom angažmanu – sve su to proizvodi kojih bi bilo značajno manje da nema rada udruga.”
U prilog drugom zahtjevu peticije, zahtjevu za povećanjem budžeta za javne potrebe, govore i podaci koje je skupila platforma Za KRUH, u kojoj također sudjeluje udruga BLOK. Njihova analiza financiranja javnih potreba od strane Ministarstva između 2006. i 2020. godine pokazala je kako broj odbijenih projekata u odnosu na one kojima su dodijeljena sredstva bilježi kontinuiran rast, kao i da se iznos prosječne potpore po projektu u gotovo svim područjima financiranja – smanjio. To navodi na zaključak, navode u analizi, prema kojem su sredstva koja Ministarstvo izdvaja za financiranje vlastitog resora “daleko ispod dostatnog da bi adekvatno pratili diverzifikaciju i rast subjekata u kulturnom polju”.
Peticiju koja traži povećanje ukupnog iznosa za programe javnih potreba u 2022. godini te mogućnost financiranja plaća i hladnog pogona neprofitnih organizacija iz dodijeljenih sredstava možete potpisati ovdje. Osim pojedinaca/ki, peticiju mogu podržati i organizacije ili institucije ispunjavanjem formulara koji je dostupan na linku.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura solidarnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
