Blic U dosadašnjim izvještajima o rezultatima ovogodišnjeg financiranja javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske pratili smo trend stagnacije ili pak minimalnog povećanja budžeta pojedinih sektora, koji i dalje ni približno ne prati stvarne potrebe njihova razvoja. Ne prati ni galopirajuću inflaciju koja, kao i na sve ostalo, znatno utječe i na troškove kulturne proizvodnje, a koja je i u sadašnjim okvirima posve neodrživa. No za razliku od drugih kategorija u kojima smanjivanje javnog sufinanciranja iščitavamo posredno, u slučaju javne potpore izdavanju časopisa i elektroničkih publikacija u kulturi, ove godine bilježimo direktne i značajne rezove.
Ukupni iznos za programe financiranja časopisa i elektroničkih publikacija u 2022. godini iznosi 3.133.000,00 kuna, što je za čak 726.500,00 kuna manje od ukupnog iznosa dodijeljenog prošle godine. Za smanjenje budžeta od 20 posto pritom nema posebnog obrazloženja Ministarstva kulture i medija, pa mu je razloge i logiku potrebno tražiti u popisu ostvarenih i odbijenih potpora.
Najvišu pojedinačnu potporu ovogodišnjeg Poziva, kao i svih prethodnih godina, ostvaruje dvotjednik Vijenac u izdanju Matice hrvatske. Izdašna svota od pola milijuna ove je godine u odnosu na prošlu umanjena za 100.000 kuna, no i dalje je deseterostruko veća od prosječne potpore za časopise i elektroničke publikacije u kulturi. Treba dodati da izdanja Matice hrvatske i njenih ogranaka zajedno ostvaruju 860.000 kuna subvencija, što čini gotovo 30 posto ukupnog budžeta za 2022. godinu.
Uz Vijenac sufinancira se još 41 tiskani časopis s područja čitave Hrvatske, a značajno je navesti kako potporu ove godine nije ostvarilo notorno Hrvatsko slovo koje je od ideološkog “zaokreta” 2016. godine od Ministarstva kulture godišnje dobivalo 400.000 kuna. Značajna je i napomena u objavi rezultata Ministarstva kulture i medija u kojoj stoji da se pri vrednovanju programa, uz kvalitetu objavljenih sadržaja i kontinuitet izlaženja i financiranja, “posebna pozornost posvećivala redovitosti realizacije i distribucije koje su kod tiskanih časopisa ključni problem već dugi niz godina”. Dakle, resorno ministarstvo i dalje odgovornost za nepostojeće tržište i izuzetno manjkavu distribucijsku infrastrukturu prebacuje na nakladnike, dok se strateški potezi za rješavanje tog problema ostavljaju za neka bolja vremena.
Na njih će, čini se, čekati i elektroničke publikacije u kulturi, posebno one koje ispadaju iz jednoobraznog koncepta kulturne produkcije. Tako u ovogodišnjem financiranju nije bilo mjesta za OHOHOzin Autonomnog kulturnog centra Attack, časopis Up&underground udruge Bijeli val, časopis za suvremena društvena i umjetnička zbivanja GSG, za Čitanku umjetničke organizacije Četveroruka, kao ni za časopis Treća Centra za ženske studije.
Smanjenjem potpore za čak 30.000 kuna u odnosu na prethodnu godinu, portal booksa.hr u 2022. godini ostao je bez 50 posto sredstava namijenjenih redovnoj medijskoj produkciji. Potporu nije ostvarila ni rubrika posvećena kulturi i medijima portala H-alter, a subvencija kulturne rubrike portala Vox Feminae prepolovljena je s 30 na 15.000 kuna. Negativnu bilancu nezavisne kulturne i medijske scene podebljava odbijanje programa portala Kulturistra u nakladi pulske udruge Metamedij, kao i časopisa Foxtrot Ureda za fotografiju te V magazina Udruge za promicanje vizualnih umjetnosti i kulturnu djelatnost Vizkultura.
Strategiju Ministarstva kulture i medija u području izdavanja časopisa i elektroničkih publikacija u kulturi iz navedenog možemo samo naslućivati, no nemamo je čime potkrijepiti. Naime, u Provedbenom programu Ministarstva za razdoblje od 2021. do 2024. godine, ekvivalentu dosadašnjih strateških planova koji su se donosili za trogodišnje razdoblje, o ovoj temi gotovo i nema spomena. Na potporu izdavanju knjiga, časopisa i elektroničkih publikacija Provedbeni program referira se tek jednom, u članku posvećenom povećanju participacije knjige i književnosti u kulturnom životu, no bez ikakve specifikacije ciljeva ili mjerljivih ishoda u ovom području. Dok nam planovi Ministarstva kulture i medija za medijsku produkciju u kulturi do daljnjeg ostaju nepoznanica, trend izumiranja kulturnih publikacija sasvim je izvjestan.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura na prekretnici koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
