Intervju Piše: Lujo Parežanin
Nakon što je Kulturpunktu pretprošli tjedan javljeno da je dio zagrebačke Medike ozbiljno pogođen velikim potresom – što budućnost korištenja tih dotrajalih, ali za nezavisnu i alternativnu kulturu ključnih prostora, stavlja pod ozbiljan znak upitnika – u ponedjeljak, 6. travnja je stigla i potvrda o njezinom zatvaranju do daljnjega. Na službenom profilu AKC-a Attack, jednog od glavnih korisnika Medike, objavljena je fotografija obavijesti o zatvaranju, postavljene na ulaz u dvorište kompleksa, ispod koje je vidljiva danas svima poznata statičarska oznaka, na kojoj stoji da je građevina privremeno neuporabljiva te da su joj potrebni detaljan pregled i mjere hitne intervencije.
Kako je poznato iz prateće objave, ali i informacija koje je Kulturpunktu već prenijela suvoditeljica Hacklaba Dina Karadžić, također jedna od korisnica Medikinih prostorija, dio je krovišta pojedinih objekata pretrpio ozbiljnu štetu, dok je i više zidova u desnoj zgradi napuklo u različitoj mjeri. Ovo sve znači, navode iz Attacka, da će i po završetku pandemijske krize, koja je ionako paralizirala i dubinski ugrozila nezavisnu kulturu, brojni programi koji se u Medici inače održavaju ostati bez prostora.
No temeljno je pitanje, dakako, šire od štete na pojedinim objektima i tiče se općeg odnosa gradskih vlasti prema prostoru u Pierrotijevoj 11, koji se može opisati kao odnos kontinuiranog zanemarivanja, s vjerojatnim ciljem lakše imovinske manipulacije u slučaju interesa građevinskog kapitala. Kao što je Matija Mrakovčić pisala za Kulturpunkt još 2017. godine povodom jednog od konfuznih pokušaja da se stanare Medike deložira “zbog neriješenih sigurnosnih pitanja”, “Grad Zagreb jedini je vlasnik Medike i time jedini odgovoran za održavanje zgrade koju koristi više organizacija, inicijativa i pojedinaca. No, koliko je poznato i vidljivo, Grad Zagreb posljednjih je deset godina sustavno zanemarivao njeno infrastrukturno održavanje. Zatečeni prostor bio je u iznimno derutnom stanju te je obnovljen vlastitim sredstvima koja prelaze iznose od stotinu tisuća kuna, bez finacijske pomoći Grada i uz puno volonterskog rada svih korisnika i korisnica.”
U tom smislu, nažalost, cinični bi promatrač mogao reći da je, kada je Medika u pitanju, potres Gradu omogućio da se izbjegavanjem sanacije konačno i riješi nepoželjnih stanara tog objekta smještenog na građevinski izuzetno atraktivnoj lokaciji u gradskom središtu. To što je riječ o infrastrukturi istaknutoj u Strategiji kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba (2015-2022) kao jedno od ključnih “mjesta sudjelovanja mladih” i prostora “razvoja različitih supkultura”, čini se, vlastima ionako nikad nije ni bilo presudno – između interesa strateškog razvoja kulture i interesa građevinskog kapitala, prvi u trenutnoj zagrebačkoj konstelaciji nikada nisu imali šanse.
ObjavljenoObjavljeno
