Blic Piše: Hana Sirovica
Park skulptura u sisačkom naselju Caprag, radničkom naselju sisačke Željezare, predstavlja važan trag suživota umjetnosti i rada koji se razvijao u okolici tog nekadašnjeg industrijskog giganta. Koloniju likovnih umjetnika Željezare Sisak osnovali su radnici i djelovala je od 1971. do 1990. godine, a među suvremenim umjetnicima_ama koji istražuju njezino nasljeđe nalaze se beogradski umjetnik i umjetnica Vladan Jeremić i Rena Rädle. Njihovoj Abecedi Željezare, projektu koji, riječima autora, “referencu ima u ne tako davnoj prošlosti zajedničkog stvaranja između radnika i umjetnika”, posvećena je istoimena publikacija koju je nedavno izdala Gradska galerija Striegl.
Knjiga je posvećena Marijanu Crtaliću, sisačkom umjetniku koji je preminuo krajem 2020. godine. Crtalić je bio ključna ličnost za revitalizaciju kulturne baštine Željezare i Siska, dugogodišnji suradnik Galerije Striegl te začetnik i organizator Festivala Željezara, manifestacije u čijem se okviru održala prva intervencija Abecede. Upravo je Crtalićeva intervencija Kulturni stalker, osmišljena kao šetnja bivšim proizvodnim pogonom i podsjetnik na prošlost sisačke industrije, Rädle i Jeremića uvela u temu kojoj su se u Abecedi posvetili.
Projekt Abeceda Željezare započeo je 2015. godine, i u svojoj je prvoj inkarnaciji uključivao niz prostornih intervencija u park skulptura u Capragu te izradu znakovnog sustava, svojevrsnog kôda sastavljenog iz njihovih estetskih odrednica. Intervenciji, koju je u okviru Festivala Željezara organizirao kustoski tim Galerije Miroslav Kraljević, prethodilo je istraživanje zapisa iz sisačkog arhiva, kao i intervjui s kreatorima kulturne politike Željezare – bivšim radnicima tog postrojenja i kulturnim radnicima koji su osmišljavali programe Kolonije likovnih umjetnika.
Uz vizualnu dokumentaciju, publikacija uključuje promišljanja Abecede i Željezare, ali i općenito umjetničkih intervencija u “tešku” industrijsku baštinu. Voditeljica Galerije Striegl i povjesničarka umjetnosti Alma Trauber u predgovoru objašnjava kako se Abeceda može tumačiti kao primjer performativnog materijalizma u kojemu umjetnici ukazuju “na načine ponovnog reaktiviranja i prepoznavanja značenja sadržanih u umjetničkim djelima (skulpturama) van ideološkog konteksta unutar kojeg su nastala”. Rädle i Jeremić su, nastavlja, razvili kôdove koji mogu postati dio vokabulara primjenjivog na druge postindustrijske kontekste i sredine, što su potvrdile i kasnije izložbe i intervencije u drugim gradovima s industrijskom prošlošću.
Dio publikacije je i tekst Umjetnička transformacija postindustrijskog (g)rada Sanje Potkonjak, koja iz antropološke vizure promišlja transformaciju postindustrijskog urbaniteta na primjeru Siska. Autorica Abecedu, ali i druge umjetničke akcije u Željezari povezuje s “etnografskim obratom” u umjetnosti, objašnjavajući kako je riječ o umjetničkim istraživanjima koji generiraju antropološke uvide te u svoj pristup uključuju senzibiliziranost za probleme zajednice u kojoj se djeluje i koju se istražuje.
Uz kraće zapise kustosica Sanje Sekelj, Ane Kovačić i Lee Vene, Marijana Crtalića i samih umjetnika, izdanje uključuje i prijevod Biografije stvari ruskog pisca Sergeja Tretyakova, svojevrsni manifest protiv odvajanja umjetnosti od rada. Dizajn publikacije potpisuju Sven Sorić i Tajana Čeko.
Abeceda Željezare u elektronskom obliku je besplatno dostupna ovdje. Moguće je naručiti i tiskano izdanje uz donaciju za obnovu Galerije Striegl, čiji je prostor u potresu oštećen i trenutno nije funkcionalan. Donacije je moguće uplatiti na adesu Galerije (Gradska galerija Striegl, S.S. Kranjčevića 9, 44000 Sisak, OIB: 49249580525). Broj računa za uplatu je HR7924070001839100007, uz poziv na broj HR68 7765-49249580525. Upite za tiskano izdanje moguće je poslati poslati putem maila.
Objavljeno
