Tema Pripremio: Matko Vlahović
BLOK – Lokalna Baza za osvježivanje kulture ovog tjedna organizira izložbu, šetnju i razgovor o urbanističkoj genezi zagrebačkog kvarta Trešnjevka pod nazivom Razvoj Trešnjevke: borba periferije za urbani standard. Osim autorice izložbe Tamare Bjažić Klarin, u popratnom programu će sudjelovati Filip Pračić, Lidija Butković Mićin i Nikša Božić.
Tematska šetnja pod vodstvom autorice izložbe ukazat će na urbanistički razvoj Trešnjevke u relaciji s mijenama društveno-političkih sistema prve polovice 20. stoljeća, s fokusom na tri urbanističko-arhitektonska ansambla socijalističkog društva: kompleks s Robnom kućom NAMA na Trešnjevačkom trgu, potez Srednje škole u Dobojskoj i Stari park Trešnjevka s Centrom za kulturu Trešnjevka te Trg sportova sa zimskim plivalištem, hotelom i Domom sportova. Popratni razgovor će biti usredotočen na alate, planerske prakse i zakonodavni okvir, kojima je socijalističko društvo omogućilo sanaciju prostora, kao i na njihovu demontažu od 1990-ih.
U najavi izložbe organizatorice ističu kako je na primjeru gradske četvrti Trešnjevka, kao relativno malog prostora, moguće iščitati različite, nerijetko kontradiktorne, urbanističke procese i planerske prakse karakteristične za 20. stoljeće. U međuratnoj Kraljevini Jugoslaviji Trešnjevka je istodobno industrijska četvrt i radnički slum, a njezini se stanovnici bore za pravo na osnovnu komunalnu infrastrukturu – ali i planirano naselje za niži srednji sloj opremljeno jednim od prvih dječjih igrališta. U socijalističkoj Hrvatskoj Trešnjevka je pak dobar primjer takozvanog slum clearancea – odnosno, modernističkog zasijecanja u izgrađeno supstandardno tkivo kojim se čisti prostor za suvremenu stanogradnju i implementaciju prostora za kulturu i obrazovanje, opskrbu i rekreaciju.
U oba razdoblja stanovnici Trešnjevke aktivno participiraju u izgradnji svoje četvrti putem Komunalne organizacije južne periferije i Narodne fronte V. rajona. Sa stajališta same provedbe i brojnosti rezultata – predstavljenih na izložbi pomoću pet povijesnih karata na kojima se vidi transformacija prostora, njegova popunjavanja, reguliranja i opremanja – razlika između spomenutih razdoblja je značajna. No zajednička im je ipak razina društvene i političke volje da bolji životni uvjeti radništva postanu prioritet gradskih, a nakon rata i državnih politika. Sliku tog dugo sanjanog suvremenog života portretira i propagandni film za izložbu Porodica i domaćinstvo, održanu na Zagrebačkom velesajmu 1958. godine. Tema te davne izložbe je bila upravo gradska četvrt i njezine stambene zajednice koje zadovoljavaju sve osnovne životne potrebe svojih stanovnika.
Posljednja tri desetljeća Trešnjevka doživljava suprotne procese. Ponovno ulazi u zonu spekulacije, maksimalno se eksploatira zemljište, a obiteljske kuće se zamjenjuju predimenzioniranim višestambenim zgradama u zonama bez prikladne komunalne infrastrukture. Podređivanje kvalitete stanovanja profitu prati i izostanak planiranja prostora svakodnevnog življenja te društvenih sadržaja, o kojima se više računa vodilo čak i prije Drugog svjetskog rata. Navedene transformacije itekako koincidiraju s promjenama društveno-političkog uređenja.
Izložba će biti postavljena u prostoru BAZE, Nova cesta 66, od 8. do 15 studenog (od utorka do petka: 16 – 20h, subota i nedjelja: 11 – 15h), a razgovor i šetnja će se održati u subotu, 12. studenog s polaskom u 11 sati ispred Name na Trešnjevačkom trgu.
ObjavljenoObjavljeno
