Program se temelji na vrijednostima izgradnje mira, ljudskih prava i nenasilja, a provodi se u kontinuitetu od 1997. godine. Na Mirovnim studijima se artikuliraju, prenose i propituju neposredna aktivistička iskustva građanskog otpora, iskustva rada na izgradnji trajnog i održivog mira, na zaštiti i promociji ljudskih prava, suzbijanja diskriminacije i drugih oblika nenasilnog djelovanja. Koriste se metode iskustvenog i participativnog učenja te radionički pristup kombiniran s teorijskim predavanjima.

Program traje 220 radnih sati (od listopada do lipnja), a predavanja se održavaju 2 puta tjedno, utorkom i četvrtkom od 17 do 21 sat, u Kući ljudskih prava, Selska cesta 112c. Participacija u troškovima programa je 1.000 kuna, a ako niste u mogućnosti platiti cjelokupni iznos, dio participacije je moguće odraditi kroz doprinos aktivnostima Centra za mirovne studije i drugih partnerskih organizacija.

Više o upisima možete saznati ovdje. 

Izvor: CMS

Program se temelji na vrijednostima izgradnje mira, ljudskih prava i nenasilja, a provodi se u kontinuitetu od 1997. godine. Na Mirovnim studijima se artikuliraju, prenose i propituju neposredna aktivistička iskustva građanskog otpora, iskustva rada na izgradnji trajnog i održivog mira, na zaštiti i promociji ljudskih prava, suzbijanja diskriminacije i drugih oblika nenasilnog djelovanja. Koriste se metode iskustvenog i participativnog učenja te radionički pristup kombiniran s teorijskim predavanjima.

Program traje 220 radnih sati (od listopada do lipnja), a predavanja se održavaju 2 puta tjedno, utorkom i četvrtkom od 17 do 21 sat, u Kući ljudskih prava, Selska cesta 112c. Participacija u troškovima programa je 1.000 kuna, a ako niste u mogućnosti platiti cjelokupni iznos, dio participacije je moguće odraditi kroz doprinos aktivnostima Centra za mirovne studije i drugih partnerskih organizacija.

Više o upisima možete saznati ovdje. 

Izvor: CMS

Milica Tomić, Dino Mustafić, Želimir Žilnik, Pavle Levi, Boris Bakal, Danis Tanović, Haris Pašović, Petra Bischof, Isabelle Schwarz, Vuk Ćosić, Borka Pavićević i Jeton Neziraj samo su neki od govornika na konferenciji u organizaciji Fonda otvoreno društvo BiH i uz podršku Švicarskog kulturnog programa za Zapadni Balkan.  

Sergiu je vrata svijeta stripa odškrinuo otac Gian Luigi Bonelli kojeg, bez imalo zadrške, možemo smatrati najzaslužnijim za poslijeratni uspjeh izdavačke kuće koja će u danima najveće slave nositi ime njegova sina – Sergio Bonelli Editore. On je stvorio i standardizirao “Bonellijev format” kojeg karakteriziraju čvrste korice, crno bijelo izdanje sa serijskim pričama od 96 do 300 stranica i mjesečni ritam izlaženja. Osim toga, u povijest stripa se upisao kao otac jednog od najprodavanijih i najpopularnijih talijanskih stripovskih junaka, Texa Willera. Sergio je na čelo relativno malene izdavačke kuće došao 1957. godine i pretvorio je tijekom sljedećih par desetljeća u europskog giganta. Paralelno je cijelo vrijeme radio kao scenarist pod pseudonimom Guido Nolitta. Najpoznatije kreacije njegove imaginacije su Mladić s Divljeg zapada (1958), Sudac Bean (1960), Zagor (1961) i Mister No (1975). Nostalgična inventura odrastanja svakog tko je čitao stripove na jugoslavenskom prostoru otkriva da su dijelom mitologije postali upravo dva potonja junaka.

Suradnjom Sergia Bonellija i Galliana Ferrija stvoren je Zagor. Žanrovski hibrid nastao križanjem westerna, fantastike i horrora karakteriziraju jeftini zapleti puni općih mjesta zbog kojih strip pod analitičkom lupom izgleda kao šund proizvod. Generacijama odgojenim na pustolovinama stasitog junaka impozantne fizičke snage, prepoznatljivog kostima i karakterističnog bojnog pokliča koji uz pomoć simpatičnog meksičkog izjelice Chica štiti fragilan mir u Darkwoodu, to nikad nije bilo ni najmanje bitno. Zagor je bio neobavezno štivo za djecu i odrasle koji su se, zahvaljujući eskapističkom šarmu crno-bijele karakterizacije i naivnih dijaloga, mogli i htjeli osjećati kao djeca. Nostalgija još uvijek drži na životu Zagora koji će ove godine obilježiti pola stoljeća izlaženja.

Mister No je strip koji predstavlja Sergiov odlučni izlazak iz očeve sjene. Njegov protagonist je veteran Drugog svjetskog rata koji je sreću potražio u brazilskom gradu Manausu. Traumatizirani alkoholičar prgavog karaktera zbog kojeg je zaradio nadimak označio je dotadašnji vrhunac Bonellijeve ambicije. Mr. No je strip nešto kompleksnije fabulacije koja je otvarala mogućnost igranja s političkim motivima. Ipak, razlog zbog kojeg mu čitatelj pristupa je identičan razlogu koji je njegovog protagonista odveo u Manaus: želja da se ode “negdje što dalje”. Zadnji broj pod nazivom Novi život objavljen je u Italiji 2006. godine.

Zajednički rad lokalnih aktivista, stručnjaka i umjetnika tijekom festivala, uz raznolike zabavne programe i prezentacije, rezultirat će nacrtom za Mobilni art laboratorij (MAL) i istraživanjem gdje ga i kako izvesti. Na festivalu će srodne projekte između ostalih predstaviti Jaap Vermaas iz projekta FabLab iz Amsterdama i Katarina Slaninova iz putujuće galerije NomadSpace iz Bratislave. 

Ideja za MAL nastala je za vrijeme Slobodnog festivala 5, u srpnju 2011., kada je detektiran problem izlaganja i rada u novim medijskim umjetnostima na području grada Čakovca. Naime, institucije su zatvorene za ovakve oblike umjetnosti, a županijski prostor, galerija Scheier (koja je 2009. ugostila EEII festival), je zatvorena i spremna za prodaju. Zbog toga umjetnici koji rade s novim medijima, performeri, umjetnici koji njeguju transdisciplinarni pristup te društveno angažirane, grupne i kolektivne umjetničke prakse kroz otvoreni softwer i slobodnu kulturu, nemaju mogućnost za rad i prezentaciju. 

Kako bi se ukazalo na važnost sustavnog i kontinuiranog financiranja ovih organizacija Autonomna ženska kuća Zagreb i šest autonomnih ženskih skloništa iz cijele RH pokreću akciju pod nazivom Podržite autonomna skloništa za žene i djecu žrtve nasilja.

Izložba Drugi svijet razmatra pojam višestrukih svjetova, mogućih, paralelnih, fikcijskih, željenih svjetova, svjetova drukčijih od onoga u kojemu živimo, onih u kojima se prošlost drukčije rasplela, a budućnost nije neopozivo određena sadašnjošću. No umjesto da se preda veličanju umjetnosti kao ugrožene enklave imaginacije i slobodne kreativnosti, Drugi svijet čvrsto se drži stvarnosti sadašnjosti, kojom vlada pesimistična dogma o neizbježnosti. Izložba počinje mnoštvom svjetova, prizivanih u prostorima između neostvarenih mogućnosti koje proganjaju sadašnjost i stvarnih prijetnji koje bi mogle poništiti svaku zamislivu budućnost, a u isto vrijeme ističe činjenicu da je ovaj svijet u kojemu živimo, čija “povezivost” i globe-trotting se cinično zagovaraju marketingom telekomunikacijskih tvrtki, zapravo podijeljen i fragmentiran na mnoštvo svjetova, raslojenih na razne stupnjeve izrabljivanja i povlaštenosti, i raspršen u enklave identitetâ.

S jedne strane, izložba investira u pojam “Drugoga svijeta” kao hladnoratovskog geopolitičkog eufemizma za mračni ponor između Prvoga i Trećega svijeta, koji je nudio iluziju napretka koji će prije ili kasnije obuhvatiti sve narode svijeta, a s druge strane razmatra našu mogućnost da zamislimo budućnost, budućnost ne kao nešto što dolazi poslije sutra, nego kao ono u što se ulažu borbe koje se vode u sadašnjosti. Izložba se služi pojmom Drugoga svijeta kao rezom kroz vremensku os, tražeći način kako bi se moglo spasiti barem dio vizije emancipacije i jednakosti koju je taj pojam sadržavao, ne podliježući ideologiji napretka. Moramo prihvatiti činjenicu da smo ušli u fazu sustavnog neuspjeha, u kojoj, kako Immanuel Wallerstein jezgrovito kaže: Ishod može biti po prirodi stvari nepredvidljiv, ali priroda borbe je jasna.

Svoje će radove na izložbi predstaviti Jumana Emil Abboud, Yael Bartana, Nemanja Cvijanović, Decolonizing Architecture Art Residency / DAAR, Marcelo Expósito & Verónica Iglesia, Ruben Grigoryan, Bouchra Khalili, Daniel Knorr, Tom Nicholson, Maha Maamoun, Mona Marzouk, Chan-Kyong Park, Lala Raščić, Marko Tadić.

Dana 26. rujna se u sklopu izložbe održava filmska večer na kojoj će prisustvovati kustosice WHW-a, a bit će prikazan film Mahe Maamoun Domestic Tourism II. Drugi svijet možete posjetiti u Grazu do 16. listopada, a više o izložbi možete pročitati ovdje. 

Već od 2002. UrbanFestival izmiče rastućoj tendenciji festivalizacije propitujući festivalski format iz različitih aspekata, pa se tako onom vremenske zbitosti suprotstavlja razvodeći događanja na nekoliko smjena tijekom godine. Toj se praksi priklonio i ove godine. Tako je dio radova i projekata predstavljen kroz lipanj i srpanj (adaptacija za javni prostor predstave Cefas Kuće ekstremnog muzičkog kazališta, intervencija The big picture Ane Zubak, Procjep Dušice Dražić, Gospodaru, želim te obogatiti Rafaele Dražić) dok je projekt Urbanog povrtnjaka u Studentskom centru uspješno zaživio i još je uvijek u tijeku.

U listopadu nas očekuje nastavak festivala sa četiri nova projekta, predavanjima i vizualnim kolegijem. Projekti Prijedlog nacrta za Pučku školu s pravom javnosti uz glazbenu pratnju hrvatske filmske i video umjetnice Nicole Hewitt i Par stvari Dubravke Sekulić, arhitektice iz Srbije, tematiziraju probleme školstva, prava na stan, privatizacije i egzistencijalnog minimuma. Michelle Teran uz malu pripomoć minibusa i zainteresiranih putnika predstavlja sasvim poseban portret garda Zagreba, a akcija Jonasa Staala propituje svijest o javnom i privatnom.

Osim umjetničkog programa, koji će se početi održavati s prvim danima listopada i trajati do 9. listopada, UrbanFestival je pripremio predavanja i filmski program (6.-9. listopada, Kino Grič). Predavački će dio obuhvatiti post festum razmatranje i kritično sagladavanje projekata predstavljenih u lipnju i srpnju te teoretska predavanja Srećka Horvata, Irfana Hašića i Bojana Mucka. Iza naslova O zgradama i ljudima krije se Vizualni kolegij i filmovi u odabiru filozofa Petra Milata. Tako će se u kinu Grič održati projekcije triju filmova: Loos Ornamental Heinza Emigholza te Orly i Marseille Angele Shanelec.

Organizator UrbanFestivala je [BLOK], neprofitna nevladina organizacija koja producira i organizira inovativna umjetnička događanja, radi na širenju i promjeni javnog prostora kroz poticanje participacije građana, hibridne umjetničko-istraživačke projekte usmjerene na promišljanje društvenih fenomena i urbane strukture. [BLOK] radi na stvaranju i održavanju kontinuiteta umjetničkog djelovanja u javnom prostoru.

Cilj je izložbe ojačati i etablirati kritička sagledavanja različitih politika bivših jugoslavenskih republika u tzv. tranziciji prema kapitalizmu te postaviti pitanja kao što su na koji način danas možemo reflektirati socijalističku prošlost koja je mlađoj generaciji dostupna jedino kroz filter ideološki uvjetovanog javnog diskreditiranja? U kojoj mjeri priznavanje ove prošlosti doprinosi koncipiranju budućih društvenih transformacijskih procesa, bez da se upadne u zamku nostalgije ili revizionizma?

Na izložbi će svoje radove predstaviti Adela Jušić / Lana Čmajčanin, Alban Muja, Bojan Fajfrić, Damir Radović, Igor Grubić, Hristina Ivanoska, Klopka za pionira, Marko Krojač, Marijan Crtalić, Marcel Mališ, Grupa Spomenik, Nina Höchtl, Peter Mlakar / Laibach, Phil Collins, Sebastjan Leban / Staš Kleindienst, Vahida Ramujkić, Vesna Pavlović.

Izložba je postavljena u Galeriji NGKB od 24.rujna do 30. listopada 2011. a prateći program uključuje radionice i diskusije, edukacijske programe i filmski program u kinu Arsenal. Više o izložbi možete pročitati ovdje.

Izvor: NGBK / Foto: Marc Schneider/Marko Krojač