U Galeriji HDD od 10. do 26. lipnja bila je postavljena izložba Što, kako i za koga & tako dalje – grafički dizajn za suvremenu umjetnost. Izložba je ponudila pregled jednog zaokruženog segmenta dizajnerskog rada autora Dejana Kršića, tematski usmjerenog na područje grafičkih materijala i publikacija realiziranih u proteklih petnaestak godina za potrebe različitih lokalnih, regionalnih i međunarodnih izložbenih projekata, manifestacija, institucija i autora s područja suvremene vizualne umjetnosti, a prvenstveno radove nastale za projekte kustoskog kolektiva – udruge WHW / Što, kako & za koga, odnosno njihove matične Galerije Nova, ali i institucija i umjetnika kao što su V. Cetinjski bijenale, Rooseum centar za suvremenu umjetnost Malmö, Van Abbemuseum Eindhoven, Branka Stipančić i Mladen Stilinović, Dimitrije Bašičević Mangelos, Sanja Iveković, Vlado Martek te mnogi drugi. 

U audio vodstvu, Marko Golub, kustos izložbe, proveo nas je kroz izložbom prezentirani opus, ali i širi kontekst rada Dejana Kršića, uzore te ključne odrednice njegova dizajna.  

Audio vodstvo snimila je i pripremila Antonija Letinić.

Kroz izložbu Javna knjižnica, postavljenoj u Galeriji Nova od 27. svibnja do 13. lipnja, vodi nas Tomislav Medak, jedan od autora i voditelja projekta. Izložba je do nastavak suradnje i do sada je predstavljena na međunarodnim izložbama Draga umjetnosti u ljubljanskom MSUM-u i Calvertu 22 u Londonu, Stvarno korisno znanje u Muzeju Reina Sofía u Madridu te na izložbi u štutgartskom Kunstvereinu.

U Galeriji Nova predstavljeni su taktički arhivi MayDay Rooms iz Londona, Učitelj neznalica i njegovi komiteti iz Beograda, slobodni digitalni repozitoriji Library Genesis, Aaaaarg.org, Katalog oslobođenih knjiga (K_O_K), (Digitalizirani) Praxis, digitalizirani opus Midnight Notes Collective te Textz.com i digitalnim repozitorijima UbuWeb i Monoskop.

Tijekom trajanja izložbe u Showroomu Galerije Nova na raspolaganju će biti selekcija knjiga vezanih uz pitanja knjižnica, razvoja informacijskih znanosti, medijske teorije i zajedničkih dobara na posudbi iz Medijskog arhiva Multimedijalnog instituta.

U sklopu izložbe, od 4. do 6. lipnja, bit će održana konferencija u kojoj će sudjelovati umjetnici, hakeri i aktivisti koji grade infrastrukture za razmjenu znanja te aktiviranje materijala u promjeni društvene zbilje. Sudjeluju Marcell Mars i Tomislav Medak, Alberto Manguel, María G. Perulero i Celia Gradín, Anthony Davies i Rosemary Grennan, Noa Treister, Dubravka Sekulić, Sean Dockray, Dušan Barok, Sebastian Lütgert i Jan Gerber, Femke Snelting. 

Audio vodstvo snimila je i pripremila Antonija Letinić.

Nagrade za ponajbolje radove realizirane u protekloj godini dodijeljene su u Istanbulu u subotu navečer – sa srebrom su se vratili Bruketa&Žinić OM i Revolucija dizajn, a broncom Studio Sonda te Degordian, izvijestila je u utorak PR služba agencije Bruketa&Žinić.

Ta je agencija nagrađena za rad koji je ove godine već proglašen najboljim domaćim sredstvom korporativnih komunikacija na Danima komunikacija u Rovinju. Riječ je o pismu predsjednika Uprave Adris grupe “Rast je u našoj prirodi”, koje s povećanjem formata i tipografije raste dok ga se čita. Zagrebačkoj agenciji to je osma European Design Awards nagrada od 2009., odnosno od kada se dodjeljuje.

Čarobno zrcalo je interaktivna instalacija koju je Studio Revolucija izradio za stalni postav izložbe u kući bajki Ivane Brlić Mažuranić u Ogulinu, a koja otkriva ‘unutarnji čarobni lik’ onoga tko se u njemu ogleda. Analizirajući visinu posjetitelja i boju njegove odjeće ona generira čarobni lik kojeg posjetitelj nosi u sebi i kojega kao sliku može dobiti za uspomenu izlaskom iz muzeja.

Već nagrađivana web stranica Degordiana odražava brend inovativnim dizajnom kroz specifičnu tipografiju i boje, a osim za stranicu, ta je agencija nagrađena za promotivni video From Passion to Profession koji predstavlja filozofiju Dizajn tima, poznatog i kao 3rdFloor. Video prikazuje kako kreativci uspijevaju ostati strastveni u svom poslu i što ih svakodnevno motivira.

Projekt Studia Sonda Vino Brazda jedinstven je po ambalaži od novina koja se priprema i nekoliko godina prije nego što se vino buteljira – skupljaju se lokalne novine tiskane na dan berbe, pa na neki način etiketa dozrijeva s vinom. Listovi preuzeti iz Glasa Istre simboliziraju filozofiju proizvođača – vrijeme, prostor i iskrenost, s obzirom da se ne intervenira u novinske listove. I taj je projekt već dobio ugledne međunarodne nagrade.

U ovogodišnjem žiriju bili su, među ostalima, norveška blogerica godine 2013. Veronica Mike Solheim, John L. Walters, urednik britanskog eye magazina i suradnik The Guardiana te urednici i suradnici publikacija kao što su francuski Etapes, švicarski IDPURE, njemački Novum, ruski kAk i Smashing Magazine.

Izvor: HINA

Kolektiv Neue Slowenische Kunst je nastajao 1984. godine ujedinjenjem triju umjetničkih grupa – multimedijalno-glazbenog sastava Leibach, pokrenutog 1980, grupe likovnih umjetnika IRWIN (osnovan 1983) te kazališne grupe Teatar Sester Scipion Nasice (nastao 1983). Nastanak kolektiva preklapa se sa smrću Josipa Broza Tita te razdobljem u kojem se sve intenzivnije naslućuje rastakanje Jugoslavije. Unatoč tek sporadično podudarnim estetikama koje njeguju pojedine članice kolektiva, povezuje ih kritička oštrica podjednako usmjerena kako prema socijalizma na zalasku i nadolazećeg kapitalizma. A upravo ta osobina – svjestan, trajan i slojevit angažman u sagledavanju društveno-političkih te ekonomskih i kulturnih procesa, poigravanje sa simbolima i tradicionalnim vrijednostima – učinila ih je međunarodno zanimljivim fenomenom kojem su se posvetili brojni teoretičari i istraživači iz različitih domena humanističkih znanosti.

Izložba je podijeljena u pet cjelina: prva je posvećena Leibachu, druga IRWIN-ima, treća Teatru Sester Scipion Nasice te njegovim sljednicama Rdečem pilotu odnosno Kozmokinetičkom kabinetu Noordung. Središnja cjelina nudi pregled zajedničkih projekata NSK kolektiva te njegovih odjela Novog kolektivizma te Odjela za čistu i primijenjenu filozofiju, Retroviziju, Film i Graditelje. Peta cjelina daje uvid u medijsku recepciju i reprezentaciju akcija ovog kolektiva.

Izložbu prati i međunarodna konferencija najavljena za 19. do 21. lipnja na kojoj sudjeluju Boris Groys, Zdenka Badovinac, Barbara Borčić, Eda Čufer, Mladen Dolar, Charles Esche, Anthony Gardner, Marina Gržinić i Jasmina Založnik, Lev Kreft, Dejan Kršić, Tomaž Mastnak, Rastko Močnik, Alexei Monroe, Daniel Ricardo Quiles, Igor Vidmar i Alexei Yurchak. 

U ulomku iz vodstva kroz izložbu donosimo pregled kolektiva Leibach kroz koji je vodio Alexei Monroe, autor knjige Interrogation Machine – Leibach and NSK. 

Audio vodstvo snimila je i pripremila Antonija Letinić.

Posljednjih sedamnaest godina nagradu dodjeljuje Kulturni centar Ricardo Rojas Sveučilišta u Buenos Airesu. Žiri čine 73 kazališna istraživača i kritičara. Svečano uručenje nagrada održano je u petak, 28. studenog, u prostorijama Kulturnog centra.

Izvor: HC ITI

Osim performansa What If Maje Delak koji je nagradom žirija 2013. automatski uvršten u program za 2015, program 7. Gibanice odabrali su plesna kritičarka iz Hrvatske Iva Nerina, nezavisna savjetnica za ples iz Slovenije Nina Meško te programski ravnatelj španjolske manifestacije Mercat de les Flors Marc Olivé López. U svom odabiru komisija se vodila željom za iznalaženjem “snažnih i umjetnički autentičnih pozicija koje pomiču formu i sadržaj suvremenog plesa izvan sigurnih zona i poznatih strategija, bilo u oblikovnim, performativnom, vremenskom ili sadržajnom smislu, odnosom prema zvuku ili interakcijom sa stvarnošću”.

Predprogram i svojevrsni uvod u sedmo izdanje, koje čine diskusije usredotočene na koreografske prakse i projekcija filma posvećenog radu Ksenije Hribar, održat će se 18. veljače u Cankarjevom domu i Slovenskoj kinoteci.

Dodatne informacije i popis odabranih umjetnika možete pronaći na službenim stranicama Gibanice.

A.L. / Gibanica 

U sklopu projekta Kritika danas – teorija i praksa, u četvrtak, 23. listopada u 19 sati u net.kulturnom klubu mama predavanje će održati Stefan Nowotny, filozof i teoretičar, predavač na londonskom sveučilištu Goldsmiths te član bečkog eipcp-a – European Institute for Progressive Cultural Policies. Autor je knjiga Instituierende Praxen: Bruchlinien der Institutionskritik (s Geraldom Raunigom, 2008), Übersetzung: Das Versprechen eines Begriffs (s Borisom Budenom, 2008) i urednik zbornika Kunst der Kritik (s Birgit Mennel i Geraldom Raunigom, 2010). 

U predavanju naslovljenom Kritika u zemlji čudesa, Nowotny će se pozabaviti pitanjem uloge kritike u aktualnom okruženju. Kao u epizodi o golubu i zmiji u priči Alisa u zemlji čudesa Lewisa Carrola, sve je samo ne jednostavno odrediti zadaću kritike danas: ne samo stoga što je često nejasno tko koga kritizira i za što točno, već i stoga što se subjektiviteti koji izvode kritiku sve češće nalaze ili u poziciji tjeskobe ili pak u ambivalentnoj poziciji koju zahtijeva fleksibilnost multitaskinga. Možda je i istina kako kritika više nije primarno stvar svijesti već utjelovljenja (Marina Garcès), iako je svijest i dalje prostor prijepora. No, kako je moguće utjeloviti kritiku za fleksibilne subjekte? 

Predavanje organiziraju Kulturtreger – Udruga za promicanje kultura (Booksa.hr), Multimedijalni institut te Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva. 

Projekt su podržali Ministarstvo kulture RH i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba. 

Producirao je preko 100 filmova za televiziju i kino, dugogodišnji je autor i urednik magazina Filmkritik, radio je kao kustos i gostujući predavač na sveučilištima u Berkleyju, Beču i na Harvardu. Svoje je interese usredotočio na promišljanje odnosa društva, politike i slike u pokretu, a jedna od trajnih preokupacija njegova rada bio je odnos tehnologije i rata.

Zagrebačka publika može pogledati njegov rad predstavljen u sklopu izložbe Vama na usluzi: Umjetnost i svijet rada u Tehničkom muzeju koja ostaje otvorena do 2. studenog. 

U natjecateljskom programu Balkan Dox bit će prikazana četiri naslova – Autofocus Borisa Poljaka, film o crkvi svetog Nikole iz 12. stoljeća koju svake godine posjete brojni turisti; Goli Tihe Klare Gudac, priča o autoričinom djedu koji je robijao na Golom otoku; dokumentarni film Mitch – dnevnik jednog šizofreničara Damira Čučića, portret četrdesetogodišnjeg šizofreničara koji u nastanku filma igra aktivnu ulogu; hrvatska manjinska koprodukcija Kismet grčke redateljice Nine Mariae Paschalidou, film koji istražuje kako su turske sapunice osvojile svijet i pomogle u širenju debate o pravima žena.

U natjecateljski program Međunarodni Dox uvršten je film Baršunasti teroristi Petera Kerekesa, Pavola Pekarčíka i Ivana Ostrochovskog, koji govori o manjim i neuspjelim terorističkim zavjerama u bivšoj Čehoslovačkoj. Film je na Međunarodnom filmskom festivalu u Karlovim Varima dobio nagradu FEDEORA, a na 64. Berlinaleu osvojio je nagradu publike za najbolji film u programu Forum.

U natjecateljskom programu Međunarodnih kratkometražnih filmova uvršteni su filmovi Pragovi Dijane Mlađenović i Kokoška Une Gunjak. Pragovi su priča o nasilnim deložacijama ‘nepodobnih’, mahom građana srpske nacionalnosti, iz njihovih stanova za vrijeme rata u Hrvatskoj, dok Kokoška priča o djevojčici koja za vrijeme rata u Sarajevu od oca dobiva kokošku na poklon. 

U posebnom programu ‘Believe it or Not: Faith on Film’ (Vjerovali ili ne: Vjera na filmu) bit će prikazan film Zimsko čudo Željke Sukove i Gustava Becka, koji je na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Jihlavi nagrađen kao najbolji film Srednje i Istočne Europe.

DokuFest je najveći filmski festival na Kosovu, a posljednjih se godina istaknuo kao jedan od najznačajnijih festivala dokumentarnog filma u regiji. Na prijašnjim izadnjima festivala nagrađena su tri hrvatska filma: Tri Gorana Devića koji je dobio Posebno priznanje za kratkometražni dokumentarni film (2009), Posljednja ambulantna kola Sofije Iliana Meteva koja su dobila Grand prix u kategoriji Balkanski dox (2012) te Nije ti život pjesma Havaja Dane Budisavljević nagrađen Best Balkan Newcomer nagradom (2012).

Izvor: HAVC

Radionica se bavi se interakcijom elektroničkog i elektroakustičkog zvuka i pokreta kroz improvizaciju. Kroz zajednički radni proces plesača i elektroničara pronalaze se nove forme i strukture izražavanja radeći zajedno na metaforičkim frekvencijama tijela i zvuka. Radionica će se baviti međuigrom pokreta i zvuka u prostoru i pokušati odgovoriti na pitanja međuodnosa instrument – tijelo / uređaj, pokret / zvuk.

Radiona / Makerspace – Udruga za razvoj ‘uradi-sam’ kulture osnovana je sa svrhom jačanja vidljivosti open source kulture i samoodržive produkcije, kao i s ciljem povezivanja područja umjetnosti, znanosti i tehnologije. Cilj udruge je stvaranje novih realiteta umreženih i suradničkih intermedijskih i novomedijskih praksi u skladu sa svjetskim trendovima kao što su DIY (uradi-sam) i DIWO (uradi-s-drugima).

Izvor: Radiona.org