Prva tema su “Kulturni identiteti i umjetnička praksa na prostoru Mediterana. Da li je dijalog još uvijek moguć?” Ovo pitanje bit će polazište za seminar koji će biti održanu Lecceu tijekom ArtLaba u rujnu 2012.

Više informacija potražite ovdje.

Izvor: QT

Usprkos novom trendu bavljenja “kulturom sjećanja” i sveobuhvatnom projektu “redizajniranja” historije, tj. njene revizije posljednjih godina, s pravom se može zaključiti da se kritičko ispitivanje novije političke, ali i društvene historije Jugoslavije i dalje nalazi na početku. jugoLink donosi teorijske priloge Gala Kirna i Roberta Burghardta, Milana Radanovića, Ane Pop Stefanije, Šefika Tatlića, Mladena Perića i Đorđa Tomića koji mogu poslužiti kao smjernice budućim istraživanjima “postjugoslavenskih” društava. 

Novi broj jugoLinka možete preuzeti ovdje.

KP/jugoLink

U tri eseja knjige ti se problemi razmatraju kroz “živi rad” Marxa, Fouriera, smisao fantasyja i razdiobe u polju fantastične fikcije te izdvojen i presudan opus Ursule K. Le Guin, tj. njezine dvije trilogije o Zemljomorju. Radi se, dakle, o ideološkokritičkom čitanju i borbenom manifestu o fantastičnoj fikciji danas, o odnosu SF-a i fantasyja, o širenju područja borbe, iz pera Darka Suvina, najuglednijega svjetskog teoretičara znanstvene fantastike, tumača književnosti i kulture, esefičara, brechtovca, krležijanca, marksista, pjesnika i mislećeg, zabrinutog intelektualca. 

Knjiga će izaći u biblioteci UBIQ a za njen prijevod zaslužan je Aleksandar Žiljak.

Izvor: UBIQ

Dio naslova dolazi ovjenčan nagradama na renomiranim festivalima. Veliki u Vijetnamu, novi film francuske redateljice Mati Diop, donosi priču koja započinje kao adaptacija Laclosovih Opasnih veza, a završava na obali i ulicama Marseillea, u stilu Alaina Resnaisa, ali s postkolonijalnim twistom. Jedno od najjačih imena japanske eksperimentalne scene – Takashi Makino – snimio je film Generator, u kojem je u nizu gotovo apstraktnih slika snimljenih iz zraka prikazao Tokio kao organizam koji se istovremeno razara i regenerira. Rad je nastao kao autorova reakcija na katastrofu u nuklearnoj elektrani Fukushima koja je prošle godine pogodila Japan. Oba filma nagrađena su Tigrovima za najbolji film na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Rotterdamu. 

Koristeći snimke iz starih  znanstveno filmova majstori found footagea Christoph Girardet i Matthias Müller u svome će Meteoru gledatelje odvesti na nostalgično putovanje krajolicima svemira i filmskoga pulpa, a Palače milosrđa Garbriela Abrantesa i Daniela Schmidta zadržat će se na Zemlji, ali na granici stvarnosti i mašte, prošlosti i sadašnjosti. Abrantesov i Schmidtov film mogao bi se opisati kao queer-bajka o dvjema djevojčicama i njihovoj perverznoj baki kroz koju su autori dekonstruirali mitove portugalskog nacionalnog identiteta, a mehanizme različitih oblika represije doslovno doveli do usijanja.

Za sve ljubitelje eksperimentalnih spektakala tu je Uznemiren, hrvatska premijera zasad posljednjeg uratka nizozemskog trija Telcosystems. Nadahnut recentnom potragom za Božjom česticom, Uznemiren je plod četverogodišnjeg napornog rada, ali i intenzivno, slojevito (i glasno!) spajanje sedme i računalne umjetnosti koje se može protumačiti kao potraga za skrivenim redom iza kaosa koji nas okružuje. Telcosystems su već poznati domaćoj publici koja je čak dva puta uzastopce mogla uživati u njihovom zagrebačkom nastupu u sklopu 25 FPS-ovog programa Expanded cinema.

U natjecateljskom programu nalaze se i dva filma domaćih autora. Od do Mirande Herceg sastavljen je od snimaka čekaonica i tramvaja iz čijih hladnih i impersonalnih interijera redateljica stvara esej o potrazi za bliskošću, dok We saw nothing but the uniform blue of the Sky Damira Očka kroz motiv naratora s govornom manom koji recitira pjesmu govori o problemima prepoznavanja i tumačenja.

U proteklo se vrijeme sve više govori o smrti analognog filma. Festival ove godine prije svakog natjecateljskog programa prikazuje sada već klasike snimljene na vrpci, i to ne da bi vrpcu spremio u ropotarnicu povijesti, nego da podsjeti da su prošlost, sadašnjost i budućnost medija – povijest filmske umjetnosti. Program Ode filmu predstavlja kratku šetnju kroz povijest filmske avangarde, a započinje nedavno restauriranim Putom na Mjesec Georgesa Mélièsa, autora koji je prvi sustavno istraživao mogućnosti filma da kroz trik stvori iluziju, a za koji je francuski space-electronic dvojac Air skladao nebeski soundtrack. Nastavit će se antologijskim radovima autora kao što su Hans Richter, Len Lye, Robert Breer, Bruce Conner i Kenneth Anger.

Ulaz na sve programe 25 FPS-a Internacionalnog festivala eksperimentalnog filma i videa je besplatan. Festival će biti održan od 25. do 30. rujna u Kinu SC i Teatru &td u sklopu zagrebačkog Studentskog centra.

Na fotografiji: Christopher Giradet, Matthias Muller, Meteor / Izvor: 25 FPS

Prethodne dvije radne skupštine u Berlinu i Moskvi ArtLeaksa rezultirale su osnivanjem saveza s internacionalnim grupama kao što su W.A.G.E. (New York), Occupy Museums (New York), Arts & Labor (New York), Haben und Brauchen (Berlin), The Precarious Workers Brigade (London) i The May Congress of Creative Workers (Moskva). Njihov cilj je formuliranje direktnih akcija i podizanje svijesti o uvjetima rada i problemima radnika u kulturi i umjetnosti.

Platforma ArtLeaks s radom je počela 2011. godine otkrivajući i istražujući slučajeve problematične financijske politike u suvremenoj kulturi, intenzivnu eksploataciju rada u tom polju, preuzimanje javnog prostora posvećeno tzv. nezavisnim inicijativama, i korporativno apropriranje kulture. Osnivači ArtLeaksa vjeruju jedino međunarodno koordinirani savezi mogu razotkriti izrabljivanje i cenzuru u današnjoj umjetnosti i kulturi. Internacionalna suradnja također bi trebala olakšati osmišljavanje novih organizacijskih modela koji bi mogli odgovoriti na potrebe i želje političkih subjekata nastalih na dodirnim točkama aktualnih ekonomskih, političkih i kulturnih preokreta.

Skup će biti održan 31. kolovoza u beogradskom Kulturnom centru REX.

Izvor: KC REX

Program će 6. listopada otvoriti Srećko Horvat i Dušan Maljković predavanjima o Rolandu Barthesu i Markizu de Sadeu, autoru kojem je Barthes posvetio neke od svojih najboljih stranica. Sljedeći tjedan, 13. listopada, Milan Rakita i Vladimir Gvozden pokušat će izložiti neke od zajedničkih pretpostavki postkolonijalizma koji se razvio u pozamašan korpus znanja s utjecajem na oblikovanje raznih akademskih polja. Gaspar Miklos Tamas će 20. listopada govoriti o situacionizmu, a Branko Romčević o Batailleu. Primož Krašovec i Dušan Grlja će predavanjima o nematerijalnom radu, odnosno o novoj teoriji vrijednosti,  27. listopada zaključiti prvi dio programa. Nakon stanke od mjesec dana, prosinački ciklus predavanja započet će izlaganjima Saše Hrnjeza o Gramsciju, dok će istog dana  Andreja Pavlišić nastaviti s predstavljanjem nekih aspekata situacionizma. Tjedan dana poslije Aleksandar Stojanović i Đorđe Hristov govorit će o aktualnosti altiserijanskog marksizma. Nakon njih će, prateći ustaljeni ritam, osnove queer teorije izložiti Goran Rujević i Milena Stefanović, dok će istom prilikom Adriana Zaharljević predstaviti teorijsko nasljeđe Judith Butler. Posljednji termin prije nove godine rezerviran je za prošlost i sadašnjost marksizma. Vuk Vuković govorit će o povratnim spregama između teorije i prakse u Lenjinovom radu, dok će Alpar Lošonc iscrtati konture marksizma u dvadeset i prvom stoljeću. Predavanja u dvanaestom mjesecu na rasporedu su svake subote od 1. do 22. prosinca.

Program će sljedeće godine biti nastavljen 2. veljače predavanjem o Lacanu Vladana Milanka, Lidije Prišing i Ivana Selimbegovića. Ivan Radenković i Bojan Vasić 7. veljače predstavit će osnovne postulate strukturalizma. Stipe Ćurković će tjedan dana kasnije govoriti o suvremenoj njemačkoj marksističkoj teoriji s naglaskom na opus Michaela Heinricha, dok će nakon njega Mislav Žitko objasniti konceptualni tretman novca i kredita u marksističkoj teoriji. Ovaj ciklus predavanja okončat će 23. veljače Sanja Todorović i Leonardo Kovačević predstavljanjem misli dvaju divova suvremene francuske filozofije, Alaina Badioua i Jacquesa Rancierea. Program u travnju bit će nastavljen upoznavanjem zainteresirane publike s klasicima kontinentalne filozofije. Prvi proljetni susret 6. travnja Ivan Milenković posvetit će Deleuzeu, dok će prilikom sljedećeg, 13. travnja, Aleksandar Matković i Tamara Đorđević govoriti o Foucaultu. Naredni tjedan, 20. travnja, Predrag Krstić i Petar Bojanić podijelit će termin govoreći o nekim aspektima Adornove misli, odnosno o dekonstrukciji. Zadnja  najavljena predavanja o teoriji odbijanja rada, odnosno o Brechtu, održat će Mark Lošonc i Maja Solar 27. travnja. Pojedinosti predavanja bit će objavljene kako se njihovi termini budu približavali.

Program će biti organiziran u novosadskom Omladinskom centru CK 13.

Klub studenata filozofije Gerusija osnovan je 2005. godine inicijativom tadašnjih studenata četvrte godine filozofije iz Novog Sada. Svojim aktivnostima Gerusija je ubrzo prerasla klasične studentske okvire i postala organizacija koja želi okupljanjem jedne nove generacije mladih filozofa aktivno doprinijeti stvaranju poticajnog filozofskog okruženja i otvaranju novih misaonih paradigmi. Više informacija o njenim aktivnostima možete pronaći ovdje.

KP

Parrhesia donosi tri eseja različitih tematskih preokupacija. Michael Abbott u eseju No Life is Bare, the Ordinary is Exceptional: Giorgio Agamben and the Question of Political Ontology želi preformulirati pojam političke ontologije, proučavanja uvjeta ontičkih mogućnosti za konstituciju ljudskih kolektiva, njegovim suprostavljanjem pojmovima političke filozofije i političke teologije. Marios Constantinou u eseju Ennobled Colonialism and Counter-Revolution: The Thermidorian Thrust of Legal Positivism in Kant and Tocqueville istražuje okolnosti koji doprinose postuliranju zakona, odnosno proces oblikovanja intelektualnog autoriteta koji zakon utemeljuje i nastavlja podupirati. Tom Eyers u eseju The ‘Signifier-in-Relation’, the ‘Signifier-in-Isolation’, and the Concept of the ‘Real’ in Lacan uspostavlja analitičku distinkciju između dva tipa označitelja prisutnih u Lacanovom teoretskom opusu, označitelja-u-odnosu i označitelja-u-izolaciji, te ispituje njihov međusobni odnos. Označitelj-u-odnosu sukladan je sosirovskom poimanju arbitrarnosti znakovnosti unutar kojeg se on definira negativno kao element isključivo diferencijalnog sustava. Označitelj- u-izolaciji je označitelj kao Realno, pozicioniran na materijalnoj ravni, element izdvojen od mreže odnosa koja bi ga učinila funkcijom u formiranju značenja.

Zaključni dio Parrhesije donosi recenzije knjiga The Gramscian Moment: Philosophy, Hegemony, and Marxism Petera D. Thomasa i Marx Through Post-Structuralism Simona Choata.

Novi broj Parrhesije, kao i prijašnje, možete preuzeti ovdje.

A.J.

Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kulturnim vijećima utvrđuju se područja za koja se osnivaju kulturna vijeća, uređuje se sastav kulturnih vijeća, pitanje sukoba interesa za članove kulturnih vijeća, obvezno osnivanje vijeća za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju više od dvadeset tisuća stanovnika. Prijelaznim i završnim odredbama propisuje se nastavak rada postojećih kulturnih vijeća, rok za izbor novoosnovanih vijeća te imenovanje dva nova člana onih Vijeća za koje se utvrdi da će imati sedam članova.

Mišljenja, primjedbe i prijedloge o budućem Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kulturnim vijećima možete slati na ovu adresu najkasnije do 15. rujna 2012. godine. 

Ove godine na Zelenoj Akademiji predavat će ugledne teoretičarke zajedničkih dobara Tine de Moor, Silke Helrich i Saki Bailey, ekonomisti poput Davida Ellermana i Vladimira Gligorova, francuski intelektualac koji se borio protiv ACTA-e Jan Moullier Boutang  te Jodi Dean koja će analizirati perspektive Occupy Movementa. Pored njih govorit će i Martin Drago iz Urugvaja, u ime Friends of the Earth, o otimačini zemlje, Thomaso Fattori o privatizaciji vode u Italiji. Giovanni Allegreti iz Portugala predstavit će prednosti participativnog budžetiranja a Smary Mccarthy iz Islanda vlastito sudjelovanje u pisanju novog ustava Islanda. Organizatori očekuju sudjelovanje oko stotinjak aktivista i stručnjaka u različitim područjima – od prirodnih resursa, urbanog razvoja, javnih medija, obrazovanja i digitalnih zajedničkih dobara – iz regije, Europe i svijeta.

Ovogodišnji program Zelene Akademije pripremio je zagrebački ured Heinrich Böll Stifunga uz pomoć programskog odbora (Srđan Dvornik, Srećko Horvat, Jagoda Munić, Tin Gazivoda i Danijela Dolenec), a uz podršku Zelene Evropske Fondacije, Open Society Foundations i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. U ostvarivanju programa sudjeluju aktivno i partneri poput Zagreb Subversive Foruma, Zelene Akcije, Multimedijalnog instituta i H-Altera. Više informacija o ovogodišnjem programu možete pronaći u intervjuu s Vedranom Horvatom, glavnim organizatorom Zelene Akademije, koji je objavljen na H-alteru.

Zelena Akademija bit će održana na Visu od 28. kolovoza do 2. rujna.

Izvor: HBS

U čast prijevoda Deklaracije koju je Negri napisao u suradnji s Michaelom Hardtom, 12. i 13. kolovoza bit će izvedene dvije predstave iz Negrijeve Kritičke trilogije. Kritičku trilogiju čine predstave Čovjek koji se smije (kritika politike), Renzo Partizan (kritika oružja) i Prometej (kritika božanskog), od kojih će prve prve dvije biti izvedene u Kotoru. Predstave je režirala Barbara Nicolier kojoj ovo nije prvi put da radi s Negrijevim tekstovima, premda drugačije provenijencije. Prije desetak godina na scenu je postavila predstavu Avanti! koja se temeljila na tekstovima Gramscija, Pasolinija i Negrija. U dva komada koja će biti izvedena na festivalu Kotor Art nastupaju Carlo Brandt, Pierre-Félix Gravière, Julie Pilod i Nina Greta Salomé. 

Više o Festivalu možete saznati ovdje.

KP