Vijesti Javni prostor

<

Kulturom protiv napretka

Ako je suditi prema izjavama Ivana Jakovčića, nezaposleni u Hrvatskoj trebali bi strahovati od "mafije u kulturi". 

Istarski župan Ivan Jakovčić u telefonskom se gostovanju na HRT-ovoj emisiji In medias res, obrušio na pulski Konzervatorski odjel. Povod Jakovčićevim teškim riječima jest nedavna odluka konzervatora da se područje uključeno u projekt Brijuni rivijera, točnije bivše austrougarske vojne baze Sv.Katarina-Monumenti, upiše u registar kulturnog dobra. Ovog žestokog zagovarača golferskog turizma na mišljenje da u domaćoj kulturi postoji mafija koja zbog svoje koristi manipulira ulaganjima u turizam, potaknula je činjenica da je ovo područje Pule u registar uvršteno nakon što je za projekt Brijuni rivijera završilo prikupljanje ponuda na međunarodnom natječaju i nakon što je Danku Končaru za taj projekt dodijeljena pedesetogodišnja koncesija.

IDS-ovac se u telefonskom javljanju Petru Vlahovu požalio da je ovim potezom Končareva investicija od 226 milijuna kuna postala upitna, s obzirom da zbog upisa investitor za svaku intervenciju od sada mora tražiti suglasnost konzervatora. "Radi se o osobama koje su neodgovorne, naprosto mafija u kulturi. Poznate su mi itekako dobro te osobe, one su već na desetak mjesta stopirale projekte i iživljavaju se nad tisućama nezaposlenih u Istri. Morat ćemo poduzet neke mjere", ljut je bio Jakovčić koji je kasnije u Večernjem listu zatražio ostavku pomoćnika ministrice kulture Zaltka Uzelca nadležnog za konzervatorske poslove pri ministarstvu. "Krivac je Uzelac i zato tražim da se takav čovjek odmah smjeni jer sramoti državu kada usred natječaja mijenja pravila igre", mišljenja je Jakovčić.

S druge strane, prije nekoliko dana u Večernjem listu se oglasila konzervatorica u Konzervatorskom odjelu Pula Sunčica Mustać, koja je kazala kako je postupak za upis pokrenut prije gotovo dvije godine, po čemu bi se dalo zaključiti da datum upisa nije tempiran. Gradska vlast Pule stala je uz župana te se u žalbi Ministarstvu kulture ogradila od rješenja konzervatora i zatražila hitno brisanje kompleksa iz registra kulturnog dobra. Čini se da je razlika između kulturne baštine i naslage šute u tek nekoliko papira. 

No stavimo sa strane zasada upis u registar. U cijelom slučaju, pored grabeža javnog prostora od strane privatnih poduzetnika, lobista i kojekakvih investicijskih vizionara, zabrinjava i Jakovčićev diskurs o kulturi. Čini se kako istarski župan odluke Konzervatorskog odjela ne može smjestiti nigdje drugdje nego pod kategoriju mafijaških ucjena. Iz ranijih istupa mogli smo saznati koliko ga smeta taj naporni svrab Pulske grupe, Građanske inicijative za Muzil "Volim Pulu", Društva arhitekata Istre i Zelene Istre, udružne s kvartovskim buhama Inicijativom za Delfin, Štinjancima iz Građanske inicijative Brijuni rivijera i Udruge za Sisplac, jer svi oni, svatko u svojoj domeni, upozoravaju na prozirnost priče o brijunskoj zlatnoj koki. Smatra li župan i njih zločinačkom organizacijom koja građanima otima kruh iz usta? 

U svom najnovijem javljanju u studio državne televizije, istarski je župan doveo u pitanje samo postojanje prosudbe o kulturi (ili čak o javnom dobru), ukoliko je ono u nesuglasici s "projektom državnog značaja". Zato je Jakovčić zatražio smjene, sastanke s ministricom kulture i premijerom te suptilno zaprijetio propašću projekta koji je, čini se, postao "too big to fail". Ali, koliko god nas Jakovčić uvjeravao, nikako da se otresemo tog dosadnog pitanja, što li je uopće od javnog značaja u projektu Brijuni rivijera

Jer, sjetili smo se da na travnati tepih golf-terena ipak ne može zakoračiti noga koja nije propisno obuvena. Radna mjesta koje Jakovčić zaziva na kraju će biti uglavnom ona slabo plaćena i sezonska, iz lepeze sumornih uslužnih djelatnosti turističke industrije. Kako se čini, pedeset godina golemi prostor Brijuni rivijere bit će odvojen od građana Pule i dan u ruke privatnim poduzetnicima, koji će ga potom iznajmljivati onima koji si takav provod mogu priuštiti. Čini se da je posrijedi ipak fantazma prosperiteta, jedna od onih "naših stvari" na koje mafija u kulturi već neko vrijeme ukazuje.

P. N.  

 

Objavio/la petra [at] kulturpunkt.hr 18.04.2012
Ulogirajte se ili registrirajte da biste dodali komentar

KOMENTARI

Komentiranje ovog članka nije moguće