Vijesti Teorija

<

Budućnost filozofije, filozofija budućnosti

Novi broj časopisa Cosmos and History bavi se budućnošću filozofije.

Prilikom obraćanja Američkom filozofskom udruženju Alasdair MacIntyre pisao je "kako se na filozofiju gleda kao na bezazlenu aktivnost, obrazovni predmet u kojem se vježbaju i usavršavaju vještine argumentiranja, kao na dobru pripremu za studij prava ili biznisa. Iz ove perspektive profesor filozofije suvremenoj buržoaziji služi na način na koji je učitelj plesa služio plemstvu ancien režima. Dok je učitelj plesa podučavao bogati osamnaestostoljetni podmladak kako da opuste udove, profesor filozofije podučava njihove dvadesetostoljetne nasljednike kako da opuste umove". Ovim citatom Arran Gare u uvodniku novog broja časopisa Cosmos and History koji nosi naslov The Future of Philosophy ilustirira položaj filozofije u suvremenom društvu. Njegov oštri uvodnik, s par vrlo provokativnih teza iznesenih prilikom skiciranja položaja humanistike u povijesnom luku od ranonovovjekovlja do danas, na kraju precizno pozicionira filoziju unutar društva koje je kolonizirano ekonomskom logikom. Ima li u njemu mjesta mjesta za filozofe? Znanstveni stručnjaci, uključujući inženjere, ekonomiste i menadžere ljudskih potencijala, postali su robovi. Doduše, imaju privilegiran položaj među robovima, jer imaju specijalizirano znanje potrebno za održavanje sustava. Svaki znanstveni stručnjak koji je stvarno koristan može pronaći svoje mjesto unutar samoregulirajućeg sustava predanog beskonačnom povećanju efikasnosti vlastitog funkcioniranja. Filozofi nisu korisni u poslovnom smislu te riječi, ali filozofija možda može biti. Ako filozofija ne može doprinijeti poboljšanju efikasnosti funkcioniranja, produktivnosti i profitabilnosti, onda se vrijedi zapitati koja je njena uloga? Danas ona može funkcionirati, i doista funkcionira, kao roba za osobnu potrošnju. Tretira se kao dio industrije zabave, a njena vrijednost se procjenjuje po tome koliko su ljudi spremni platiti da bi u njoj uživali. Ili ipak ne? Dobar dio radova objavljenih u novom broju časopisa Cosmos and History na ovaj ili onaj način govore o budućnosti filozofije, odnosno o mogućnostima njene rekonstitucije u svrhu uzdrmavanja idejnih pretpostavki na kojima počiva suvremeno društvo.

Među brojnim radovima prigodno je, na tristotu godišnjicu rođenja Jean-Jacquesa Rousseaua, izdvojiti rad Edvarda Marka Lorkovića The Politics of Presentation: On Badiou as Reader of Rousseau. Lorković, komentirajući Badioua, pokazuje zašto Rousseauov rad ne treba promatrati kao doprinos normativnoj teoriji političke legitimacije, već propitivanju uvjeta politike u njenom punom smislu. Konceptualnom jezgrom Badiouove filozofije bave se Paul Livingston i Lyn Sebastian Purcell. Purcell se u radu Badiou and the Consequences of Formalism bavi specifičnim obilježjima Badiouovog filozofijskog projekta, dok Livingston u radu Two Paths to Infinite Thought: Alain Badiou and Jacques Derrida uspoređuje misao dviju kanonskih figura francuske filozofije. Sljedeći članak na koji treba obratit pozornost je Poststructuralism and Deconstruction: A Mathematical History Vladimira Tasića koji proučava zanimljivu reinterpretaciju ideja preuzetih iz  intuicionizma i formalizma, međusobno suprostavljenih filozofija matematike, u radu Jacquesa Derridaa. Tasić, inače profesor matematike na Sveučilištu New Brunswick, prošle je godine izdao knjigu Svetovi Alena Badjua: matematika, umetnost, politika o kojoj će, između ostalog, početkom srpnja govoriti u Mami. Na budućnost filozofije možda najbolje upućuju članci Dustina McWhertera i Wesleyja Phillipsa. McWherter u radu Reconstructing Bhaskar’s Transcendental Analysis of Experimental Activity pokazuje kako je Roy Bhaskar svojim filozofijskim projektom zadao ozbiljan udar antimetafizičkim tendencijama  koje su se očitovale u logičkom pozitivizmu i na njemu oslonjenim filozofijama znanosti. Iako Phillips u radu The Future of Speculation hvali recentni spekulativni obrat u filozofiji, posebno Meillassouxovu kritiku korelacionizma, nije jednako blagonaklon prema svim pripadnicima tzv. spekulativnog realizma. Predmet njegova članka je historijsko-materijalistička kritika čitanja Schellinga kojom se posljednjih godina bavi Ian Hamilton Grant.

Recentni broj časopisa Cosmos and History, kao i prethodne brojeve, možete preuzeti ovdje.

A.J.


Objavio/la ante [at] kulturpunkt.hr 28.06.2012
Ulogirajte se ili registrirajte da biste dodali komentar

KOMENTARI

Komentiranje ovog članka nije moguće